Pretraga

Arhiva članaka

29. децембар 2013.

Podjela paketića djeci

Dana 27.12.2013. godine u organizaciji MZ Srednja Slatina podijeljeni su paketići djeci iz našeg sela. Nastavak je to višegodišnje tradicije kojom se nastoje obradovati najmlađi. Paketiće su sponzorisali TR "Trgocentar" i ZR "Kockica".

Podjeli je prethodila priredba koju su priredili učenici naše škole. Ne možemo a da ne pohvalimo ove "male" umjetnike jer su programom koji su izveli ponovo oduševili sve prisutne. Sve pohvale i učiteljici Jovani koja se istinski trudi da djeca pokažu sposobnost i talenat kojim su nesumnjivo obdarena.

Djeca su nam još jednom pokazala kako se ljubav i pažnja ljubavlju i pažnjom uzvraćaju.

Podijeljeno je 39 paketića.

13. децембар 2013.

Izabrani predsjednici MZ

Danas u Šamcu u prostorijama kluba odbornika održane su konstitutivne sjednice savjeta mjesnih zajednica.
U skladu sa uputstvom o organizovanju i sprovođenju izbora OIK-a Šamac je sazvala sjednice savjeta i uručila uvjerenja izabranim. Na sjednicama su izabrani i predsjednici savjeta.
Predsjednik se bira većinom glasova od ukupnog broja članova savjeta i mandat mu traje četiri godine.


Izabrani su sledeći predsjednici:

Srednja Slatina: Pajić Cvijan
Gornja Slatina: Nije održana sjednica, biće zakazana ponovo. Na sjednici 19.11.2013. izabran je Gajić Milan.
Donja Slatina:Tanasić Petar
Gajevi: Simeunović Petar - Perija
5. децембар 2013.

Akcija "Postavimo krst"

Preuzeto sa sajta: www.slatina.ch

Ova akcija koja je potekla od naših mještana koji žive u Švajcarskoj je svakako za pohvalu i predstavlja jednu neraskidivu vezu između rodnog kraja i ljudi koji trenutno žive u rasejanju.
Ovdje na slici vidite kako će izgledati krst, u hrišćanskom pravoslavnom duhu ali bez obilježja na sredini i isključivo od betona (zbog dugotrajnosti i održavanja). Predviđeno je da se krst postavi najprije u Gornjoj Slatini, na ulazu u selo kod nekadašnje kafane "Tri šešira" tj. od regionalnog puta Šamac-Gradačac i tako isto i u ostalim selima, Gajevima, Srednjoj Slatini i Donjoj Slatini. Naravno mjesto će izabrati sami mještani ovih sela a najobičnije je da se postavi na ulazu sela iz više razloga...

Finansiranje ovog projekta biće od naših mještana koji žive u Švajcarskoj a naravno ako neko ima volju da se priključi ovoj prelijepoj akciji a živi u nekoj drugoj zemlji, bilo bi jako lijepo, jer treba nešto da ostane i iza nas i biće lijepo doći i prekrstiti se već na ulazu u svoje rodno mjesto. Ako imate neke predloge ili kritike u vezi ove akcije, bez obzira gdje živite, javite se...
1. децембар 2013.

Izbori za Savjet MZ

Danas, 01.12.2013. godine, na području opštine Šamac održavaju se izbori za Savjet mjesne zajednice.
Prvi put članovi savjeta  biraju se direktno, glasanjem na izbornom mjestu. Izbore organizuje i sprovodi opštinska izborna komisija u skladu sa Izbornim zakonom RS, Zakonom o ravnopravnosti polova BiH i Statutom opštine Šamac.
Pravo glasa imaju svi punoljetni građani odnosno oni koji imaju biračko pravo a mogu glasati za mjesnu zajednicu u kojoj imaju prijavljeno prebivalište.
Glasanje traje od 09 do 15 časova.

Izabrani kandidati će nakon konstituisanja savjeta izabrati predsjednika.

Rezultati izbora:

SREDNJA SLATINA:

Broj glasača: 504
Glasalo: 153
Važećih: 152
Nevažećih: 1

1. BAŠKARIĆ SNJEŽANA – ОО HSS-NHI - 26 glasova
2. KAŠTEROVIĆ TOMISLAV – OO NDP - 108 glasova
3. KUPREŠAK JURO – ОО HSS – NHI - 27 glasova
4. LAZUKIĆ NIKOLA – OO SDS - 102 glasa
5. LUČIĆ PERO – ОО HSS – NHI - 36 glasova
6. MANDIĆ KATA – ОО HSS-NHI - 15 glasova
7. MILIČEVIĆ MATO – ОО HSS-NHI - 25 glasova
8. PAJIĆ MILKA – OO NDP - 103 glasa
9. PAJIĆ NENAD – OO DNS - 109 glasova
 10. PAJIĆ CVIJAN – OO NDP - 110 glasova

GORNJA SLATINA:

Broj glasača: 1036
Glasalo: 163
Važećih: 163
Nevažećih: 0
22. новембар 2013.

Прича о Ради Стајићу - Баћи

Причу написао Ненад Деспић.

Ово је прича коју врло радо причам - Прича о Ради Стајићу - Баћи.
За оне који су га познавали, највећи боем Слатине.
Мислим да припада да се помене у историји Слатине.

Када се некада "осамдесетих" враћало недјељом, са игранке у Обудовцу или суботом, после игранке у Средњој Слатини, када су се Звијезда или Галеб, после поноћи, затварали, а ми би још понеко пиво попили - е онда смо ишли код Ћиће.
Код Ћиће би трајао дернек до јутарњих сати. Обично уз трећеразредне „пјеваљке“, али је углавном било весело. Ту је увијек, као инвентар, сједио Радо Баћо.
На питање: „Баћо, море ли једно пиво?“ 
Увијек би одговарао: „Море, ал` само једно.“
Онда би он, али само ако би неко од нас то од њега тражио, започео своје анегдоте.

Све је по мом личном сјећању – можда сaм нешто и заборавио, али никога не желим овим да вријеђам.

СЛАВА

„Била слава код мене“, прича Радо Баћо, „дошли гости, фамилија, кумови …“
У једном тренутку, устаје кум и наздрави: „Сретне славе домаћине, да буде све како треба, да и ова кућа крене напријед …“
„Стани куме у име бога!“ скочи и узвикну Радо Баћо, „немој напријед - оде кућа у Толису.“
19. новембар 2013.

Završna manifestacija ŠCK

U Gradačcu je 18. novembra 2013. godine održana završna manifestacija projekta "Podsticanje dijaloga i saradnje među zajednicama" u organizaciji Švajcarskog crvenog krsta. Manifestaciji su prisustvovali predstavnici Švajcarskog crvenog krsta, predstavnici opština Šamac i Gradačac, pripadnici Crvenog krsta iz BiH, mjesne zajednice u kojima se vršila implementacija ovog projekta i drugi gosti.


Filmom na ovu temu prisutnima je prezentirana realizacija ovog projekta u prethodne tri godine.
Na skupu su govorili: gospodin Juerg Frei u ime Švajcarskog crvenog krsta, gospodin Milan Nikolić u ime opštine Šamac i gospodin Edis Dervišagić u ime opštine Gradačac.
U kulturno-umjetničkom dijelu programa posjetiocima su se predstavili KUD "Gradačac" i Folklorna sekcija "Srednja Slatina".
Pripadnici Crvenog krsta iz Maglaja i Gradačca su dramskim nastupima na neobičan i duhovit način pokazali zavidnu vještinu u pružanja prve pomoći povrijeđenima.
14. новембар 2013.

Stokić najbolji strijelac jeseni 2013/14

Igrač Borca, Joco Stokić najbolji je strijelac u jesenjem dijelu prvenstva Premijer lige BiH.
Ovaj vrsni strijelac a po mnogima i najbolji igrač banjalučke ekipe postigao je devet golova. U stopu ga prati Brazilac Vagner, igrač Širokog, koji je postigao osam golova.

Nije Joco samo poznat po "lakoći" postizanja golova, svaki njegov gol je fudbalska priča za sebe.
Poređenje njegovih golova sa najljepšim golovima u istoriji fudbala, sa golom van Bastena protiv SSSR-a, kruna su uspjeha svakog golgetera. Poznat je i po izvođenju "slobodnjaka", njegovi projektili su velika prijetnja za golmane.

Joco je i svojim igrama u Borcu najviše doprinio da banjalučki tim budu lider Premijer lige.

Njegove igre zaslužuju da se poruči selektoru BiH reprezentacije: "Gospodine, Sušiću, Vi ste na potezu!"
11. новембар 2013.

Crvena zvijezda - Željezničar 3 : 2

Na oproštaju od ovogodišnje jesenje sezone, fudbaleri Crvene zvijezde pobijedili su dobojski Željezničar sa 3:2, u jednoj zanimljivoj utakmici. 

Već u prvom napadu, najbolji akter susreta, Milan Simeunović trese mrežu golmana Lukića, da bi već u 7. minutu, izjednačio mladi Stefan Ilić. Milan Simeunović je u 17. minutu doveo svoju ekipu u vođstvo od 2:1, da bi kapiten Milan Mojić u 25. minutu, povećao na 3:1. 
U 46. minutu, gosti su imali najstrožu kaznu. Međutim, golman Crnjaković je "pročitao" iskusnog Olivera Cvijetića i sačuvao svoj gol. Ipak, Cvijetić se iskupio za promašeni penal u 70. minutu, kada je postavio konačnih 3:2.

Gajevljani su imali furiozan kraj sezone, jer su u proteklih 6 susreta, upisali 5 uzastopnih pobjeda, uz jedan remi, a sezonu su otvorili sa četiri uzastopna poraza. Na kraju su završili na osmom mjestu sa 19 bodova, dok je Željezničar okončao jesen na trećem mjestu sa 24 boda.
6. новембар 2013.

Asfaltiranje puta u Donjoj Slatini

U mjesnoj zajednici Donja Slatina završeno je asfaltiranje puta od pošte do Bijelića sokaka.
Radi se o putu koji je uništen još tokom rata. Tada je nazivan "koridorom života".
Posle rata, on je nekoliko puta popravljan na način da su krpljene samo udarne rupe ali nikada nije saniran u potpunosti. Sa razlogom je dobio epitet "najgoreg" puta na području opštine Šamac.

Sredstva za izvođenje ovih radova obezbijedili su Ministarstvo saobraćaja i veza Republike Srpske, Opština Šamac i preduzeće "Putevi Srpske".

Asfaltiranje ove dionice puta najviše je obradovalo Donjoslatince ali i ostale Slatince.
4. новембар 2013.

Mladost slavila u Banja Luci

Preuzeto sa sajta: Sportlive.ba
Banja Luka, 01.11.2013. 
NAPRIJED - MLADOST 1 : 2
Fudbaleri Naprijeda danas su zaključili sezonu sa porazom, od ekipe Mladosti iz Donje Slatine sa 1:2. Banjalučani su vodili u ovom susretu ali su u finišu primili dva pogotka. Tim Naprijeda tako je zaključio na svom terenu katastrofalni drugi dio sezone. Ovo je bio 6 poraz Banjalučana uz 1 remi u zadnjh 7 prvenstvenih kola. Mladost je nakon ove pobjede drugoligaški fenjer prepustila ekipi Ozrena.
31. октобар 2013.

Дебакл Минерала у Гајевима

Текст је преузет са блога: ФК "Минерал" Бања Врућица

'' ДЕБАКЛ У ГАЈЕВИМА''

Након шокантног пораза у прошлом колу, фудбалери Минерала отишли на гостовање у Гајеве код екипе ''Црвене звијезде'', с надом да могу исправити грешке из претходне утакмице. Тренер Милојевић није могао да рачуна на шесторицу важних играча (Стојановић, Гачић, Милојевић, Поповић, Ковачевић, Симић) те је у Гајеве дошао са свега 15 играча, с тим да добар дио и њих није био спреман.

Домаћи су прије овог кола заузимали десето мјесто, а наша екипа прво. Али, на терену
првих пола сата , протекло је у доминацији нашег тима, али није створена није конкретна шанса. Након тога домаћи убацују у брзину више, те прво погађају стативу а онда креће потоп ''жуте подморнице''.

36' Неуспјешну офсајд замку користи Станковић који излази сам пред Омеровић и рутински га матира.

Домаћи су наставили да нападају и у другом полувремену, и да није било расположеног Омеровића , гости са Бање Врућице би доживили праву бламажу.
29. октобар 2013.

Posjeta ŠCK Tuzla

Danas, 29. oktobra 2013, Srednju Slatinu je posjetila delegacija Švajcarskog crvenog krsta iz Tuzle, na čelu sa šeficom kancelarije, Mihelom Hinić. Razlog posjete bila je evaluacija dosadašnjeg rada pomenute organizacije u ovoj mjesnoj zajednici. Prisutni su bili i zamjenik načelnika opštine, Milan Nikolić i šef  Službe za društvene djelatnosti, Krsta Bajkanović.

Rezultate svoga rada uz pomoć ŠCK, udruženje žena "Sloga" je predstavilo izložbom ručnih radova koji su nastali u  periodu od osnivanja udruženja. 

Folklorna sekcija "Srednja Slatina", je svoj rad prikazala fotografijama, diplomama i zahvalnicama, prikupljenim tokom dvoipogodišnjeg djelovanja. Osim toga za goste su odigrali nekoliko igara iz Posavine.

Šefica kancelarije, Mihela Hinić na kraju posjete rekla je:" Sve je lijepo, sve je divno i jako sam zadovoljna viđenim."

"U teškim vremenima obično najviše strada kultura, ali Opština Šamac je dosada a i ubuduće će pomagati sve one koje se bave ovom aktivnošću", rekao je zamjenik načelnika, Milan Nikolić.

Napominjemo da  Švajcarski crveni krst u našoj mjesnoj zajednici svoje aktivnosti provodi od marta 2011. godine.
24. октобар 2013.

Srednja Slatina kroz administrativno-teritorijalnu podjelu

Uvod

Srednja Slatina, istorijski gledano, prvo je bila dio Slatine a kasnije dio Donje Slatine. Ne znamo pouzdano kada se desila podjela na dvije Slatine (gornju i donju), vjerovatno oko 1850. godine. Godine 1851. u popisu haračkih obveznika popisane su dvije Slatine. Znamo da se Srednja Slatina izdvojila iz Donje Slatine 1910. godine.

Slatina, kao naselje sa ovim imenom, u pisanim izvorima prvi put spominje se 1548. godine u turskim defterima (katastarske popisne knjige koje su služile za ubiranje poreza). Njima se bavio i podrobnije ih proučavao Adem Handžić. On u svojoj knjizi "Tuzla i njena okolina u XVI vijeku" kaže: "Do te godine (1548, o.a.) nastala su u nahiji (Nenavište, o.a.) slijedeća nova, odnosno naseljena stara opustjela naselja (sela): Crkvica ili Križevac (vjerovatno današnje selo Crkvina, jugozapadno od Bosanskog Šamca, Vučkovac ili Tinjica (vjerovatno današnje selo Vučkovci, jugoistočno od Gradačca), Slatina, selo Slatnica sa Bunarom Svibovac (vjerovatno današnje selo Sibovac), Čremošnica (danas Tramošnica), Žabar, Orahova rika, Milutinovo selište, Petrosalići, Domanovci (Domaljevac), Ledenice, Poznojevići, Koprivna, Hajsići, sela Gornji i Donji Boki (danas selo Bok, jugozapadno od današnjeg Orašja), Jakšići, Rupanovići (Županovići?), Kojasići, selo Ogudovac sa Orlovim Poljem (danas Obudovac), Babešnica, Rajska, selo Brestovo Polje, blizu sela Modriče, Tolisa (kod Orašja), Gornji i Donji Skugrići, selo Skugrići sa Nenaviškim Poljem i Tolisa (kod Skugrića)."

On, dalje,  kaže da je nahija Nenavište (prostor između rijeka Tinje, Bosne i Save sa središtem u Gračcu) u prelaznom periodu (smjena otomanske i bosanske vlasti) dugo vremena bila gotovo pusta.
To potvrđuju i turski defteri iz 1533. godine koji na prostoru nahije Nenavište  popisuju samo 4 slabo naseljena mjesta, varoš Gračac (Gradačac), Bihća Glavica, Koprivnica i Modriča sa svega 49 kuća.
Gore navedena sela, među kojima i Slatina naseljena su u periodu između 1533 i 1548 godine. Naselilo ju je pravoslavno stanovništvo /1/ iz Srbije, Hercegovine i Crne Gore. Nahija Nenavište već je 1548. godine imala 436 kuća. Rezultat je to svakako davanja povlastica turske vlasti pravoslavnom stanovništvu da bi obezbjeđivali i čuvali granicu.
13. октобар 2013.

Sloga - Mladost 36 5:0

Fudbaleri Sloge iz Srednje Slatine sa ubjedljivih 5:0 pobijedili su Mladost 36 iz Donje Slatine i tako ostvarili i treći trijumf u nastupajućoj sezoni.

Pobjednik u duelu komšijskih ekipa bio je poznat već nakon prvog dijela, kada je Sloga vodila sa 3:0. 

Mrežu gostiju načeo je Popović u 20. minutu, na 2:0 povećao N. Pajić st. u 27., da bi i Stokić u 42. minutu se upisao u strijelce u prvom dijelu.

U nastavku, napadači Popović u 61. i Milanović u 64. minutu, samo su potvrdili novi trijumf Sloge.

SLOGA - MLADOST 36  5:0 (3:0)

Strijelci: 1:0 Popović (20), 2:0 N. Pajić, st. (27), 3:0 Stokić (42), 4:0 Mokrić (61), 5:0 Milanović (64).
Stadion: FK "Sloga" u Srednjoj Slatini.
Gledalaca: 50.
Sudija: Damir Smajlović (Šamac).
Kartona nije bilo.


SLOGA: Kašterović, M. Jović, Mikić, V. Aranđić, Despić, N. Pajić, st. (od 46. Mokrić), Milanović, Popović, B. Pajić, Jokić (od 46. Tadić), Stokić (od 57. N. Pajić, ml.). Trener: nema.

MLADOST 36: Rad. Pejić, Vučićević, Lazić, Lj. Aranđić, V. Jović, A. Aranđić, Đunić,Raj. Pejić, Todorović, Ž. Bijelić, M. Bijelić. Trener: nema.

Preuzeto sa sajta: rs-sport.org , autor: Vojo Sailović.
6. октобар 2013.

Sloga - Jedinstvo (C) 2:1

Fudbaleri Sloge iz Srednje Slatine savladali su Jedinstvo iz Crkvine sa 2:1 u 5. kolu Međuopštinske lige OFS Šamac. Već u 11. minutu, domaća ekipa stiže do vođstva preko Tanasića, koji uspijeva da umakne gostujućoj odbrani i efektno lobuje istrčalog golmana Miličevića.

Međutim, Crkvinci uspijevaju da izjednače, sedam minuta kasnije, kada jednu grešku domaće odbrane, na najbolji način, koristi Trivić i šalje loptu u praznu mrežu.

Peh za domaće je uslijedio u 23. minutu, kada je drugi žuti karton dobio Mujović, pa je Sloga do kraja odigrala sa igračem manje. To im nije smetalo da u 29. minutu preko Milanovića, dođu do vođstva od 2:1, a što će se na kraju ispostaviti i do konačnog rezultata.

U drugom poluvremenu, fudbaleri Jedinstva su konstantno napadali, ali bez rezultata, pa je ostalo 2:1 za Slogu.

SLOGA - JEDINSTVO 2:1 (2:1)

Strijelci: 1:0 Tanasić (11), 1:1 Trivić (18), 2:1 Milanović (29).
Stadion: FK "Sloga" u Srednjoj Slatini.
Gledalaca: 50.
Sudija: Dragan Nišić (Šamac).
Žuti kartoni: Aranđić, Džombić (Sloga), Savičić, C. Stefanović (Jedinstvo).
Crveni karton: Sabahudin Mujović (Sloga) u 23. minutu.

SLOGA: C. Pajić, Despić, Mikić, Džombić, Aranđić, N. Pajić, ml. (od 74. N. Pajić, st.), Tanasić, B. Pajić, Mujović, Milanović (od 83. Mokrić), Jokić (od 46. Stokić). Trener: nema.

JEDINSTVO: Miličević, Čančarević (od 72. Vakić), C. Stefanović, Petruljević, Savičić, Ilić, M. Sjenčić, Trivić, S. Sjenčić, Ž. Stefanović (od 77. Gajanović), Daničić (od 85. Milinković). Trener: Stevo Tomašević.
10. септембар 2013.

Sloga bolja od Jedinstva

Srednja Slatina, 8. septembar 2013. godine.
Gledalaca: 50. Sudije: Radanović Saša, Smajlović Damir i Dervenić Nemanja.
Strijelci: domaći: Pajić Nenad (mlađi) 31´, Popović 79´ i 90´; gosti: Živković Srđan 59´.
Žuti kartoni: domaći: Mujović, B. Pajić, Popović, N. Pajić (m), Džombić; gosti: V. Andrić, Dujković, Avramović.
Igrač utakmice: Popović (Sloga).

SLOGA: C. Pajić, Mikić, Džombić, Aranđić, Despić, Tanasić, Mujović (od 60 N. Pajić stariji), B. Pajić, Popović, Draško (od 75. Jokić), N. Pajić. Trener: Božo Pajić.

JEDINSTVO: Avramović, Saša Jelisić, Dujković, Zoranović, Stokić, I. Živković, V. Andrić, Lj. Andrić, Vajić (od 46 Tešić), Đuričić, S. Živković. Trener: Mladen Simeunović .


Sloga je sezonu 2013/14 započela pobjedom. Pobijedila je ekipu Jedinstva iz Branice.
18. август 2013.

XV Memorijalni turnir

Dana, 18. avgusta 2013. godine održan je XV Memorijalni fudbalski turnir u Srednjoj Slatini.
Turnir se održava u znak sjećanja na poginule borce u otadžbinskom ratu iz Srednje Slatine. Pokrovitelj ove manifestacije je Skupština opštine Šamac i Opštinska boračka organizacija Šamac. Organizatori turnira su: Mjesna boračka organizacija Srednja Slatina i FK "Sloga" Srednja Slatina.

Manifestacija počinje obilaskom grobova poginulih boraca, polaganjem cvijeća i paljenjem svijeća. U Otadžbinskom ratu iz Srednje Slatine u redovima VRS poginulo je 13 boraca.
Parastos je ispred spomenika služio sveštenik Dražen Stevanović.

Osim domaće Sloge na turniru su učestvovale i ekipe: Sutjeske iz Brvnika, Jedinstva iz Branice i Budućnosti (veterani) iz Gornje Slatine.

REZULTATI:

POLUFINALE: Sloga - Jedinstvo  0 : 1, Sutjeska - Budućnost (V) 0 : 0 (4 : 3)

ZA III MJESTO: Sloga - Budućnost (V) 3 : 0

ZA POBJEDNIKA: Jedinstvo -Sutjeska 1 : 0

Osim što se turnir u ovih petnaest godina pokazao kao zanimljiva sportska manifestacija pokazao se i kao dobro osmišljen način za obilježavanje ovakvih događaja. Neki memorijalni turniri na području naše opštine  već se održavaju na ovaj način, a preporučuju ga i SO-e Šamac i OBO Šamac.

10. август 2013.

NOB i partizani u Srednjoj Slatini

Jugoslovenska partizanska zastava
Učešća i doprinosa NOB-i (narodno-oslobodilačkoj borbi) mještana Srednje Slatine gotovo da i nije bilo. Razloga za to ima nekoliko.
Prvo, Srednja Slatina je uoči II svjetskog rata bilo mirno posavsko selo gdje su se skoro svi mještani bavili poljoprivredom. Naporno su radili, išli u crkvu a za politiku skoro da nisu ni znali. Politikom su se bavili samo kada bi izlazili na izbore, glasajući redovno, vjerovatno pod uticajem crkve, za stranke koje su se predstavljale isključivo kao nacionalne (Hrvati za Hrvatsku seljačku stranku, a Srbi za Listu vladajućih krugova Kraljevine Jugoslavije). Jako mali broj je bio pismen. U selu nije postojala ni škola ni crkva.
Drugo, selo iako veliko po broju stanovništva u kulturnom-prosvjetnom smislu bilo je jako zaostalo. Nije postojao nikakav društveni, ni kulturni niti sportski rad. Veoma mali broj ljudi je izlazio iz sela. O idejama, o klasnoj borbi, ravnopravnosti, radničkim i seljačkim pravima, revoluciji i sl., koje je propagirala KPJ ( Komunistička partija Jugoslavije) nisu ni čuli.

Treće, aprilskim ratom 1941. godine područje Bosne i Hercegovine je pripalo Nezavisnoj državi Hrvatskoj na kojoj je ona veoma brzo uspostavila svoju vlast. Srpski narod u Posavini se organizovao i naoružao uglavnom uz pomoć četničkog pokreta koji je vodio Draža Mihajlović. Najveći dio četnika bio je pod komandom popa Save Božića iz Tolise. Pop Savo je  sa predstavnicima vlasti NDH potpisao sporazum o međusobnom nenapadanju (Lipački sporazum, potpisan 28. maja 1942). Iz tih razloga u Posavini i na Trebavi nije bilo nekih većih borbi između ustaša i četnika. Bilo je nekoliko manjih incidenata u kojima su poginuli nedužni civili.
Početkom 1941. godine bile su organizovane i neke manje partizanske jedinice (Obudovac, Lončari, Skugrić) ali one su vrlo brzo "rasule" a njeni pripadnici su otišli na druga područja (Majevicu i Ozren) a neki su prešli četnicima.

Dakle, u ovom kraju radi jake koncentracije ustaških i četničkih snaga  i njihovog dogovora o međusobnom nenapadanju i radi malog broja agitatora KPJ-e, partizanski pokret u početku rata ovdje nije ozbiljno ni zaživio. Partizanske jedinice su svoju borbu vodile na drugim područjima Jugoslavije.

Prve ozbiljnije jedinice i propagatori KPJ pojavili su se u ovom kraju sredinom 1943. godine. Tom prilikom pridružila su im se dvojica omladinaca iz Srednje Slatine, Đorđe Mikić i Jevto Stokić.

U Obudovcu je 17. septembra 1943. godine osnovan Posavski NOP odred. Odred je brojao oko 150 boraca iz Obudovca i okolnih sela. Iz Srednje Slatine nije bilo nijednoga. Hrvatski mladići i dalje su vjerovali u NDH, a srpski, okupljeni oko Luke Mikića, u Kralja i Otadžbinu.
Posavski partizanski odred se spojio sa Trebavskim partizanskim odredom, u februara 1944. godine, i borbena dejstva vodio je u centralnoj  Bosni sve do povratka u Posavinu u proljeće 1945. godine.

Na kraju rata, u aprilu i maju 1945. godine, nekoliko boraca  iz Srednje Slatine  pristupilo je partizanima. Uglavnom su to bili borci koji su do tada bili u četnicima. Njima su partizani popunili svoje jedinice i ubacili ih završne borbe sa neprijateljem oko Odžaka i Pruda.

Pet osoba iz Srednje Slatine Nijemci su uhapsili  i deportovali u logor u Njemačku.

Kao žrtve NOB-e na centralnom spomeniku u Šamcu ispisano je pet osoba iz Srednje Slatine.

Postoji mogućnost da je bilo boraca pripadnika Prve jugoslovenske brigade iz Srednje Slatine. Prva jugoslovenska brigada formirana je u SSSR-u, 1. juna 1944. godine. Činili su je pripadnici kvislinških jedinica sa prostora bivše Jugoslavije (369. legionarska pukovnija i dr.) koje su Nijemci poslali na Istočni front a Rusi ih zarobili. Brigada je u sastavu Crvene armije ušla u Srbiju, 10. oktobra 1944. godine. U toj brigadi po nekim informacijama borio se Ivo Kovačević i još neki.

Spisak partizanskih boraca od 1943. godine (*1)

MIKIĆ (Mihajlo) ĐORĐE, rođen 1924. g., Srednja Slatina, Srbin, radnik, u NOB-u od 15.7.1943. g., pripadnik 15 majevičke brigade, komandir voda. Umro 19.11.1977. g. u Beogradu. Sahranjen u Srednjoj Slatini.
STOKIĆ (Milan) JEVTO, rođen 1926. g., Srednja Slatina, Srbin, zemljoradnik, u NOB-u od 15.7.1943. g., pripadnik 15 majevičke brigade, borac. Poginuo 25.09.1943. g. na Becnju kod Doboja.

Spisak partizanskih boraca od 1945. godine (*2) 

BAĆIĆ (Pere) NIKOLA, rođ.1925. g., Srednja Slatina, Srbin, zemljoradnik, u odredu od 15. 4. 1945. g., borac.
BOŽANOVIĆ MITRA CVIJETIN, rođen 1924. godine u Srednjoj Slatini, Bos. Šamac, SRBiH, Jugosloven, radnik, stupio u Brigadu (18. hrvatsku) 2. četu 4. bataljona 8.4.1945. godine, borac.
GLUVAČEVIĆ JEVTE MILANKO, rođen 1925. godine u Srednjoj Slatini, Bosanski Šamac, SRBiH, Jugosloven, zemljoradnik. U Brigadu (18. hrvatsku) stupio 5.5.1945. godine, borac. Umro 1984. godine.
DESPIĆ (Luke) MILAN, rođ. 1922. g., Srednja Slatina, Srbin, zemljoradnik, u odredu od 10. 4. 1945. g., borac.
DŽOMBIĆ (Pere BOŽO), rođ. 1913. g., Srednja Slatina, Srbin, zemljoradnik, u odredu od 15. 4. 1945. g., borac.
DŽOMBIĆ (Riste) BOŽO, rođ. 1922. g., Srednja Slatina, Srbin, zemljoradnik, u odredu od 14. 4. 1945. g., borac.
DŽOMBIĆ (Mihaila) CVIJAN, rođ. 1924. g, Srednja Slatina, Srbin, zemljoradnik, u odredu od 10. 4. 1945. g., borac.
DŽOMBIĆ (Pere) CVIJETIN, rođ. 1919. g., Srednja Slatina, Srbin, zemljoradnik, u odredu od 4. 4. 1945. g., borac.
DŽOMBIĆ (Mihaila) MILAN, rođ. 1920. g., Srednja Slatina, Srbin, zemljoradnik, u odredu od 12. 5. 1945. g., borac.
MANDARIĆ (Nikole) AVGUSTIN, rođ. 1926. g., Srednja Slatina, Hrvat, zemljoradnik, u odredu od 10. 4. 1945. g., borac.
STOKIĆ Petra BOŽO, 1917, Srednja Slatina, Srbin, zemljoradnik, u odredu od 4.4.1945, borac.
ĆAVAROVIĆ (Nike) MATO, rođ. 1914. g., Srednja Slatina, Hrvat, zemljoradnik, u odredu od maja 1945. g., borac.

SIMEUNOVIĆ (Jaćima) BOŽO, rođ. 1923. g.., Gajevi, Srbin, zemljoradnik, u odredu od 3. 2. 1945. g., borac. (posle rata živio u Srednjoj Slatini)
SIMEUNOVIĆ (Sime) VLADIMIR, rođ. 1922. g., Gajevi, Srbin, zemljoradnik, u odredu od 1. 4. 1945. g., borac. (posle rata živio u Srednjoj Slatini)

 Spisak žrtava NOB-a (*3)

 Đukić Lazar, od oca Đorđe, rođ. 1915. godine, poginuo u Srednjoj Slatini 1944. godine.
 Pajić Božo, od oca Cvijana, rođ. 1908. godine,  poginuo u Srednjoj Slatini 1944. godine.
 Džombić Ilija, od oca Riste, rođ. 1927. godine,  poginuo u Srednjoj Slatini 1944. godine.
 Džombić Mihajlo, od oca Pane, rođ. 1888. godine, poginuo u Srednjoj Slatini 1944. godine.
 Džombić Pero, od oca Andrije, rođ. 1892. godine, poginuo u Srednjoj Slatini 1944. godine.

 Spisak deportovanih u logore u Njemačku (*4)

Mikić Milan, od oca Cvijetina, rođ. 1912. godine, nije se vratio nakon rata.
Blagojević Ignjo, od oca Todora, rođ. 1910. godine, vratio se nakon rata, umro 1978. godine.
Despić  Despo, od oca Pante, rođ. 1910. godine, vratio se nakon rata, umro 1960. godine.
Spasojević Đorđe, od oca Steve, rođ. 1910. godine, vratio se nakon rata, umro 1975. godine.
Stokić Ilija, od oca Save, rođ. 1914. godine, vratio se nakon rata, umro 1961. godine.

Izvori podataka:
(*1) Esad Tihić (urednik), Petnaesta majevička brigada (sjećanja i članci) (Beograd: Vojnoizdavački zavod 1979).
(*2) Esad Tihić, Posavsko-trebavski NOP odred (Beograd: Vojnoizdavački zavod 1983).
(*3) Spomenik žrtvama NOB-a u Šamcu.
(*4) Podatke prikupio autor članka.
8. јул 2013.

Folklorni susreti "Slatina 2013"

Folklorna sekcija "Srednja Slatina" je u subotu, 06.7.2013. godine, organizovala  druge folklorne susrete pod nazivom "Slatina 2013". Pokrovitelji ove manifestacije su Skupština opštine Šamac i Švajcarski crveni krst iz Tuzle. Manifestacija ima za cilj da promoviše i njeguje folklor, običaje i tradiciju našeg kraja.

Ove godine na susretima, slatinskoj publici se predstavilo sedam kulturno umjetničkih društava sa prostora čitave Bosne i Hercegovine:
  1. SPKD "Prosvjeta", Obudovac, folklorna sekcija "Srednja Slatina"
  2. KUD "Modriča", Modriča
  3. HKUD "Izidor Poljak" Boće (Brčko)
  4. SPKD "Prosvjeta", Lopare
  5. SKUD "Krepšić", Krepšić
  6. SPKD "Prosvjeta", Obudovac
  7. KUD "Napredak", Odžak
Nastupu ovih KUD-ova prethodio je defile učesnika od Tramošnice do centra sela. Defile je organizovan prvi put u našem selu i svečana povorka od preko dvije stotine učesnika bila je prijatno iznenađenje za mještane.
Iako je nebo bilo tmurno, i oblaci su cijeli dan prijetili kišom, nisu omeli mještane našeg i susjednih sela da prisustvuju ovom događaju. Čak i kratak ljetnji pljusak nije pokvario dobro raspoloženje koje je vladalo i na bini i u publici.
U ime organizatora prisutne je pozdravila predsjednica folklorne sekcije, Marija Marić, rekla je: "Mi jesmo mala sekcija brojčano, imamo dvadeset članova, ali smo veoma dobro organizovani. U dvije godine postojanja organizovali smo dvije smotre folklora, nekoliko priredbi, gostovali smo na više folklornih susreta širom BiH. Kruna našeg rada bio je nastup naše sekcije u Švajcarskoj. Hvala, svima na podršci."
U ime pokrovitelja  prisutnima se obratio zamjenik načelnika opštine, Milan Nikolić.
     
Učesnici svih starosnih grupa, od sedam do sedamdeset sedam godina, pokazali su svoje folklorno umijeće i bogatstvo narodnih nošnji i običaja, krajeva iz kojih dolaze. Plijenili su svojim znanjem i raznovrsnošću i neprestano su držali pažnju publike cijela dva sata koliko je program trajao. Naravno, nezaobilazna je bila i tombola, iako sa skromnim nagradama, uveselila je i usrećila nekolicinu posjetilaca. Folklorna sekcija Srednje Slatine je iskoristila priliku i podsjetila na nedavno gostovanje u Švajcarskoj. Zahvalili su se svojim domaćinima, te svima koji su pomogli da se to putovanje ostvari. Takođe nisu zaboravili da se zahvale članicama Kluba žena Srednje Slatine: Joki Džombić i Milici Despić, koje su se istakle svojim nesebičnim radom i zalaganjem u izradi narodnih nošnji za folklornu sekciju.
Kao i uvijek zabava se nastavila i posle zvaničnog programa, kada su svi zainteresovani mogli da predstave i svoje pjevačko umijeće.

Veliki broj posjetilaca i učesnika, oko pet stotina i pozitivni komentari od strane učesnika na račun pripreme i dobrodošlice bili su najveća nagrada organizatorima.

Ostale slike možete  vidjeti.
ovdje .
29. јун 2013.

IX Vidovdanski sabor

Gornja Slatina, Vidovdan 2013.  g.
gornja slatina
Slika sa I susreta

Na svečanoj akademiji, veče uoči Vidovdana, otvoren je IX Vidovdanski sabor. Sabor je otvorio predsjednik organizacionog odbora Ljubo Bosić. U kulturno-umjetničkom dijelu programa i ove godine učestvovali su: SPKD "Prosvjeta" Obudovac, folklorna sekcija "Srednja Slatina" i hor "Heruvimi" iz Šamca. Osim ovih ansambala nastupili su i učenici osnovne škole recitujući pjesmu o Kosovskom boju.
Kapiteni ekipa, Grbače Radojica Bosić i Panjika Pero Mokrić, poručili su da će se boriti po pravilima i u duhu srpskih vitezova - kosovskih junaka.

Vidovdanska proslava započela je kao i svake godine parastosom za poginule borce u otadžbinskom ratu. Prisutnima su se obratili Stanko Ilišković, predsjednik boračke organizacije G. Slatina, Savo Bosić, ratni komandant i Milan Nikolić zamjenik načelnika opštine.

Centralni dio ove manifestacije svakako je takmičenje u devet disciplina između "Panjika" i "Grbače". Rezultati su sledeći:

     1.  MARATON - PANJIK : GRBAČA   65:34    
          1. Perić Zoran   2. Đukić Stanko  3. Kertić Stefan
     2.  ODBOJKA /ŽENE/ - PANJIK - GRBAČA  0:2
     3.  ŠAH - PANJIK : GRBAČA  13:3
     4.  FUDBAL /PIONIRI/ - PANJIK : GRBAČA  2:0
     5.  FUDBAL /SENIORI/ - PANJIK : GRBAČA  2:2 (penali 4:5)
     6.  FUDBAL /VETERANI/ - PANJIK GRBAČA  2:2 (penali 4:5)
     7.  NADVLAČANJE KONOPA - PANJIK GRBAČA  0:2
     8.  ISPIJANJE PIVA - PANJIK GRBAČA  (brži Panjik)
     9.  FUDBAL /ŽENE/ - PANJIK GRBAČA  4:1

Ukupno, pobijedio je Panjik.  Ali, kako reče kapiten Grbače - Pobijedila je Gornja Slatina.


Folklorna sekcija Srednja Slatina
4. јун 2013.

Putovanje u Švajcarsku

Švajcarska, 30.05 - 03.06.2013. godine

putovanje u Švajcarsku

Folklorna sekcija "Srednja Slatina" boravila je u trodnevnoj posjeti Švajcarskoj. Realizacija je to ideje naših ljudi na privremenom radu u Švajcarskoj da ih posjetimo i da budemo gosti "10. Slatinskih susreta". Poziv i dogovor o posjeti bio je za vrijeme novogodišnjih i božićnih praznika.
Nakon višemjesečnih priprema u četvrtak naveče folkloraši su krenuli ka Soloturnu, gradu odredištu ovog putovanja. Ispraćaj naših mještana u selu predskazivao je da će ono biti nezaboravno. U Soloturm se stiglo u petak, oko 16 sati. Iako je putovanje trajalo više od devetnaest sati nikome nije bilo teško. Doček je bio u Sportzentrum Zuchwil, prelijepom sportskom centru. Nakon riječi dobrodošlice, zdravica, ručka i druženja slijedio je odmor.

U subotu je organizovana posjeta i razgledanje nekih od znamenitosti gradova u kojima smo bili smješteni, Soloturna, Berna, Ciriha, Bazela, Interlakena i dr.

Centralni dio naše posjete, Slatinski susreti, počeo je oko 18 sati u restoranu u Urdorfu, nedaleko od Ciriha. Zabavi je prisustvovalo oko 200 zvanica. Svečani dio susreta počeo je izvođenjem koreografije "Posavina" naše folklorne sekcije. Zvuci violine i šargije, pojava djevojaka i mladića u narodnim nošnjama, duboko je dojmila naše zemljake. Podsjećanje na rodni kraj, selo, običaje,  na vrijeme koje je prošlo, evocirale su uspomene koje se nikada ne mogu zaboraviti. Domaćin se stvarno potrudio da susreti budi veličanstveni. Bilo je pjesme, igre, pića, hrane, svega na pretek. Razmijenjeni su pokloni, mnogi su se usrećili i nagradama na tomboli, pjevači su se smjenjivali, veselje je trajalo do jutra. 

Nedjelja je bila dan za odmor i priprema za povratak. Naveče oko 19 sati krenuli smo u Slatinu. U Slatinu smo stigli u ponedjeljak oko 13 sati, naravno uz doček najmilijih i najdražih mještana. 

Šta reći na kraju? 
Hvala Slatincima u Švajcarskoj, na divnom dočeku, na lijepim i velikim poklonima, bilo nam je prelijepo i nezaboravno. Hvala i Slatincima koji su nas ispratili i bez kojih to sve ne bi bilo kako je bilo. 

Bio je to dar Slatinaca - Slatincima.

Ostale slike.
5. мај 2013.

Porodice u Srednjoj Slatini po popisu iz 1991

Prilikom pisanja ovog članka koristio sam se podacima koji su objavljeni nezvanično nakon popisa. I sam sam bio popisivač i popis sam vršio u Kraljičanima, Polojčanima i Centru. Znam da je  uloženo mnogo truda da se ovaj posao odradi korektno (sedmodnevna obuka, veliki broj popisivača i kontrolora, podrška mnogih državnih službi), ali ipak utvrdio sam da je popis imao određenih propusta. Pri obradi ovih podataka utvrdio sam da je 16 osoba dva puta upisano i da 6 osoba nije upisano.
Određene konfuzije ima kod popisivanja narodnosti, vjeroispovjesti i jezika.
Naime, u Srednjoj Slatini su 1991. godine živjeli su Srbi i Hrvati i jedni su pravoslavci a drugi katolici i govorili su srpskim, hrvatskim, srpsko-hrvatskim odnosno hrvatsko-srpskim jezikom.
Prilikom popisa popisivačima je strogo naloženo da ne smiju pružati pomoć niti sugerisati osobi kako će se izjasniti u pogledu narodnosti, vjeroispovjesti i jezika.

Kod popisivanja narodnosti 4 osobe su se izjasnile kao Jugosloveni a 14 osoba kao "ostali i nepoznato". Smatram da se ovih 14 osoba nisu izjasnili kao "ostali i nepoznato" već da se tu radi o starijim osobama koja nisu razumjele pitanje pa su popisivači bili prinuđeni da napišu "ostali i nepoznato".
Još veća je konfuzija kod vjeroispovjesti, tu imamo osim pravoslavaca i katolika i rimokatolike, grko-katolike, hrišćane, vjernike, nepoznato, srbi, hrvati i sl.
Kada je u pitanju jezik tu takođe ima raznih varijanti a prevladava srpsko-hrvatska varijanta.

Bilo kako bilo, popis smatram uspjelim i korisnim i bez njega sigurno ne bih mogao da zabilježim koje su porodice živjele u Srednjoj Slatini te 1991. godine.

Pod porodicom sam smatrao  krvno srodstveničku zajednicu, koja se sastoji od bračnog para, ili od roditelja (oba ili jednog) i njihove djece koja nisu oženjena odnosno udana. U velikom broju slučajeva ove porodice predstavljaju i domaćinstva koja imaju kuću. Izuzetak su samo starije ili samačke porodice koje žive u zajednici sa obično najstarijim muškim dijetetom koje je zasnovalo svoju porodicu.

ADŽAMIĆ, 11 porodica, 33 osobe;
AGATIĆ, 1 porodica, 2 osobe;
ANIĆ, 1 porodica, 2 osobe;
BAĆIĆ, 14 porodica, 38 osoba;
BAŠKARIĆ, 12 porodica, 33 osobe;
BLAGOJEVIĆ, 3 porodice, 4 osobe;
BOŠNJAK, 29 porodica, 104 osobe;
BOŽANOVIĆ, 8 porodica, 19 osoba;
BOŽIĆ, 18 porodica, 62 osobe;
CIRAK, 1 porodica, 1 osoba;
CVIJANČEVIĆ, 5 porodica, 14 osoba;
ČOLIĆ, 1 porodica, 1 osoba;
ČOVIĆ, 3 porodice, 10 osoba;
ĆATIĆ, 7 porodica, 18 osoba;
ĆAVAREVIĆ, 1 porodica, 5 osoba;
ĆOSIĆ, 1 porodica, 1 osoba;
ĆUBELA, 1 porodica, 3 osobe;
DESPIĆ, 5 porodica, 12 osoba;
DJEDOVIĆ, 3 porodice, 16 osoba;
DŽINIĆ, 3 porodice, 10 osoba;
DŽOMBIĆ, 19 porodica, 55 osoba;
ĐUKIĆ, 6 porodica, 16 osoba;
GAGULIĆ, 2 porodice, 6 osoba;
GALIĆ, 42 porodice, 128 osoba;
GLUVAČEVIĆ, 1 porodica, 2 osobe;
GRGIĆ, 1 porodica, 2 osobe;
ILIĆ, 1 porodica, 2 osobe;
IVANČAN, 1 porodica, 3 osobe;
IVANKOVIĆ, 6 porodica, 22 osobe;
JOVIĆ, 1 porodica, 1 osoba;
JURIĆ, 31 porodica, 96 osoba;
JURILJ, 10 porodica, 26 osoba;
JURIŠIĆ, 1 porodica, 1 osoba;
KELLER, 1 porodica, 1 osoba;
KOS, 1 porodica, 3 osobe;
KUPREŠAK, 8 porodica, 24 osobe;
LAZUKIĆ, 8 porodica, 21 osoba;
LOBOR, 1 porodica, 1 osoba;
LUČIĆ, 14 porodica, 44 osoba;
MAJIĆ, 2 porodice, 7 osoba;
MANDARIĆ, 3 porodica, 9 osoba;
MANDIĆ, 19  porodica, 73 osobe;
MARIĆ, 14 porodica, 45 osoba;
MARJANOVIĆ, 5 porodica, 12 osoba;
MARKOVIĆ, 2 porodice, 7 osoba;
MAŠIĆ, 3 porodice, 14 osoba;
MIKIĆ, 15 porodica, 36 osoba;
MILIČEVIĆ, 18 porodica, 48 osoba;
MILOVANOVIĆ, 1 porodica, 1 osoba;
MRKONJIĆ, 6 porodica, 17 osoba;
MUTAVDŽIĆ, 1 porodica, 2 osobe;
NIKIĆ, 1 porodica, 2 osobe;
PAJIĆ, 7 porodica, 23 osobe;
PANIĆ, 1 porodica, 1 osoba;
PERIĆ, 1 porodica, 2 osobe;
PETROVIĆ, 1 porodica, 1 osoba;
PUŠELJIĆ, 1 porodica, 2 osobe;
SARIĆ, 1 porodica, 2 osobe;
SIMEUNOVIĆ, 2 porodice, 3 osobe;
SPASOJEVIĆ, 3 porodice, 8 osoba;
STANOJEVIĆ, 3 porodice, 9 osoba;
STOJANOVIĆ, 1 porodice, 4 osobe;
STOKIĆ, 18 porodica, 44 osobe;
ŠUDIĆ, 1 porodica,  1 osoba;
TOPLAK, 1 porodica, 1 osoba;
VASILJEVIĆ, 4 porodice, 10 osoba;
VIDAKOVIĆ, 2 porodice, 3 osobe;
ZUBAK, 9 porodica, 23 osobe;
ZOVKIĆ, 2 porodice, 5 osoba;
ŽABARAC, 4 porodice, 10 osoba.

Po meni, a na osnovu analize popisa u Srednjoj Slatini je živjela 1.267 osoba (po popisu 1277).
Popis je zabilježio (kao i ja) da je u selu bilo 70 različitih prezimena.
Bilo je 435 porodica koje su živjeli u 310 domaćinstava odnosno u 273 kuće.
Najviše je bilo osoba sa prezimenom Galić 128 koje su živjele u 42 porodice.
Najmnogobrojnija je bila porodica Božić Marka sa 11 članova.
Samačkih porodica bilo je 45.
16. април 2013.

Sloga - Mladost 36 6:0

Srednja Slatina, 14.04.2013. godine, u utakmici 8. kola Sloga je ubjedljivo pobijedila Mladost 36 iz Donje Slatine. Utakmica neravnopravnih protivnika, Slozi je dobrodošla da pruži priliku nekim mlađim igračima.

Strijelci: Milanović 7´ i 68´, B. Pajić 10´ i 63´, Tanasić 24´ i Draško 36´.
Stadion: FK "Sloga" u Srednjoj Slatini.
Gledalaca: 70.
Sudije: Nišić Dragan, Pupčević Miodrag i Maksimović Željko.
Žuti kartoni: Ž. Lazić i M. Aranđić (Mladost 36).
Igrač utakmice: Milanović (Sloga).

SLOGA: C. Pajić, Jović, Mikić (od 46. Despić), Džombić, Milanović, Aranđić, Tanasić, B. Pajić, Baćić (od 50. N. Pajić, mlađi), Stokić, Draško (od 55. N. Pajić, stariji). Trener: Pajić Božo.

MLADOST 36: Dejić, Bijelić, A. Aranđić, Lj. Aranđić, M. Aranđić, Vučičević, Jović, Ž. Lazić, N. Lazić, Pejić, Kertić. Trener: Lazić Nikola.



24. март 2013.

Predavanje o tuberkulozi

U našem selu je, 24. marta 2013. godine, održano predavanje o tuberkulozi, bolesti koja se kod nas naziva sušica a neki je zovu i upala pluća. Predavanje je organizovalo Udruženje žena Srednja Slatina i OO Crveni krst Šamac. Predavač je bio primarijus dr Ozren Stanimirović, specijalista pneumoftiziologije.

"Na današnji dan prije 131 godinu, Robert Koch je otkrio uzročnika tuberkuloze i radi toga se današnji dan obilježava kao Međunarodni dan borbe protiv tuberkuloze", rekao je doktor Ozren na početku predavanja.


Tuberkuloza je veoma stara bolest ali i danas je aktuelna, izaziva je bacil tuberkuloze. To je hronična, rekurentna zarazna bolest, širi se od osobe do osobe putem vazduha. Svakih 10 sekundi od tuberkuloze u svijetu umre jedna osoba ili 2 miliona ljudi godišnje. Tuberkuloza je najsmrtonosnija zarazna bolest posle side. Tek je 1943. godine Selman Waksman otkrio lijek koji je djelovao protiv tuberkuloze, nazvan je streptomicin.
Doktor je pričao o istoriji ove bolesti, šta su njeni uzroci, koji su njeni simptomi, kako se prenosi i kako se liječi.


"Zapamtite, tuberkuloza je potpuno izlečiva bolest!", zaključio je na kraju doktor.

Predavanju je prisustvovalo oko dvadesetak osoba.
7. март 2013.

Crkva i sveštenstvo u Slatini

PREDGOVOR 

Na početku želim da napomenem da sam materijal za pisanje ovog članka uzimao iz knjiga - "Selo Slatina kod Bosanskog Šamca i njena okolina" i "Srednja Slatina u Bosanskoj Posavini - Život i običaji". Obje knjige obrađuju ovu temu na način da pišu samo o crkvi i sveštenstvu one vjere kojoj pripadaju. Nije se smoglo hrabrosti a niti imalo volje da se barem kaže nešto malo i o "drugoj" vjeri.
Pitam se: "Da li je to, i kakva je to priča o Slatini?"
Želja mi je da o Slatini pišem na drugačiji način i molim Svevišnjeg da me obdari hrabrošću i smjelošću da o njoj uvijek pišem kao o selu gdje žive dva naroda i dvije vjere.
Negirajući ili nijekajući jedni druge, negiramo Slatinu, njenu  istoriju, naše porijeklo i korijene, negiramo sami sebe.

PRAVOSLAVNA CRKVA I SVEŠTENSTVO

Crkva u G. Slatini, 70-tih
Prva pravoslavna crkva za koju znamo je ona crkva u groblju u Gajevima koju su Turci zapalili 1780. godine. Znamo da su Turci za vrijeme austro-turskih ratova (1683-1699) porušili i popalili sve crkve u Posavini a sveštenstvo pobili ili protjerali. Prota Petar Jovanović (prota u Slatini u periodu 1893-1896) smatra da tu sudbinu nije doživjela ova crkva i da ju je stanovništvo koje se naselilo sredinom XVIII vijeka tu zateklo. Drugi pak misle da su je podigli ovi doseljenici pošto su došli na ove prostore. Za sada ni za jednu tezu nemamo neku istorijsku potvrdu.

Po nekim predanjima u Slatini je postojao sveštenik i prije 1870. godine. Predanja govore o saboru (zboru) o Duhovima gdje su se sakupljali vjernici iz cijele Posavine. Lokalitet gdje se održavao zbor prozva se "Crkvino Polje". Preko rijeke Gradašnice, Turci su pravili tabor (logor) da bi pratili ova dešavanja i taj lokalitet prozva se "Taborište". Ovo saboravanje i okupljanje pravoslavnog stanovništva u okolnostima kada su gubili teritorije u Ugarskoj nije se dopalo Turcima. Prota Petar Jovanović kaže da su crkvu zapalili doseljenici koji su došli iz Budima a naselili se u Ledenicama, Ražljevima i Sibovcu.

Crkveni obredi su se nastavili obavljati u ćelijama koje su sveštenici pravili kod svojih kuća. Poznate su nam tri takve ćelije u Slatini. Prva je bila u Gajevima kod Platina, nastala u prvoj polovini XVIII vijeka i napravio ju je sveštenik Đurko Đurić u svojoj udžeri (mala drvena kućica). Te ćelije se sjeća prota Petar i kaže da je bila mala i da su se u njoj nalazio samo neki primitivni stalak, kandilo, dvije-tri papirne ikone i jedna knjiga sa zapisima.  Srušena je 1893. godine.
Druga je u istom periodu bila u Puškarima u Donjoj Slatini. Nju je sagradio sveštenik Stevica Crnjak. Bila je to brvnara pokrivena daskom. Službu u njoj nastavili su sinovi popa Stevice, Mojsije i Todor.
Treća ćelija je bila u Panjiku u Gornjoj Slatini. Nju je napravio sveštenik Nikola Jovanović oko 1870. godine. 


   Parohijski dom, 1868. g.                     Parohijski dom, 1879. g.                     Stara crkva u G. Slatini

Tu ćeliju  prenio je sveštenik Petar Jovanović na mjesto gdje je današnja gornjoslatinska crkva, 1894. godine, dogradio joj oltar i pretvorio je u kapelu. Podignut je i zvonik i kupljeno zvono 1899. godine. Prvi crkvenjak bio je Cvijan Patković iz Panjika. Kapelu je osvetio i pretvorio u crkvu episkop Grigorije Živković 1900. godine. Crkva je posvećena Sv. Savi. Za vrijeme I svjetskog rata Austrijanci su odnijeli zvono sa crkve. Sadašnje zvono kupljeno je 1925. godine.

Crkva u G. Slatini, 1964. g,
Crkva u G. Slatini, 2010. g.
Stara slatinska crkva iako mala i trošna odolijevala je zubu vremena sve do 1965. godine. Na istoj lokaciji počela je gradnja nove crkve. Glavni neimar bio je Jovo Nedić. Završena je 1971. godine. Osvešćenje je bilo 8. avgusta a izvršio ga je episkop Longin (Tomić).

Temelji za izgradnju crkve u Donjoj Slatini izliveni su 1999. godine. Završena je i osvještana 2006. godine. Posvećena je Sv. Velikomučeniku Lupu. Osvešćenje je izvršio episkop Vasilije.

Izgradnja crkve u Gajevima počela je 2002. godine a završena je i osvještana 2007. godine. Posvećena je Sv. Petki Paraskevi. Osvještao ju je episkop Vasilije, 19. oktobra.

Radovi na gradnji crkve u Srednjoj Slatini počeli su 2005. godine. Crkva osvještana 2008. godine. Posvećena je svetom proroku Iliji. I nju je osvještao episkop Vasilije,  6. avgusta.

              Crkva u D. Slatini               Crkva u Gajevima                      Crkva u Srednjoj Slatini

Gradnja Svetosavkog doma u Gornjoj Slatini počela je još davne 1991. godine. Završen je i osvještan 2010. godine. Osvještao ga je vladika Vasilije 26. septembra.

SVEŠTENICI

PERKO, sveštenik prije 1780. godine. Prota Petar Jovanović kaže da je živio u Hasiću, gdje su kuće Bjelobrkića. Pop Perko je vjerovatno došao sa jednom od prvih grupa kolonista  koju su naseljavali do tada prazno područje u Posavini.

HADŽI STEVAN I MIŠO POPOVIĆ, spominju se kao sveštenici oko 1804. godine. Došli su iz Hercegovine. Službovali su tri godine u Slatini a zatim su premješteni u Orašje.

STEVICA CRNJAK, za slatinskog sveštenika je postavljen 1807. godine. Rodio se u Puškarima zaseoku Donje Slatine. Službu je obavljao u kapeli kod svoje kuće. Kapela je postojala do osamdesetih godina XIX vijeka. Njegove potomke prozovu Popovićima. Oni i danas žive u Donjoj Slatini.

ĐURKO ĐURIĆ, slatinski paroh u prvoj polovini XIX vijeka. Živio je u Gajevima, gdje je i služio Bogu. Umro je mlad.

MOJSIJE (MOJO) CRNJAK, sin Popa Stevice. Nasledio je oca parohiju u Puškarima, vjerovatno posle očeve smrti.

TODOR CRNJAK, mlađi sin popa Stevice. Popis haračkih obveznika iz 1851. godine zapisuje ga kao sveštenika u donjoslatinskoj parohiji. U njegovoj parohiju osim Donje Slatine (u njenom sastavu i Srednja Slatina) pripadala su i sela, Brvnik i Grebnice.

JOVO POPOVIĆ (CRNJAK), sin popa Mojsija. Pohađao je beogradsku bogosloviju. O njegovom životu i radu malo se zna.

PETAR VUKSANOVIĆ, isto je kao i pop Todor, prikupljao harač 1851. godine u gornjoslatinskoj parohiji. Rođen je u Grbači, zaseoku Gornje Slatine. I njegovi potomci zovu se Popovići. I danas ih ima u Gornjoj Slatini.

NIKOLA JOVANOVIĆ, rođen je u Batkuši 1838. godine. Djed mu je bio Simo Aničić, sveštenik u Vozući. Pobjegao je od Turaka u Obudovac. Po ocu Jovanu nazvan je Jovanović. Završio je bogosloviju u Beogradu. Zapopio se 1859. godine u Orašju. Zbog proterivanja kmetova iz Orašja radi naseljavanja muslimana iz Srbije pop Nikola ostaje bez parohijana. Godine 1867. bude premješten u Slatinu. On je od dvije slatinske parohije napravio jednu. Umro je 1887. godine i sahranjen je u obudovačkom groblju.

*** Posle smrti popa Nikole Slatina nije imala popa. Crkvene obrede vršili su pop Miljen iz Batkuše, pop Kosta Popović iz Miloševca i Vasilije Popović iz Gradačca.

MAKSIM MAKSIMOVIĆ, za slatinskog paroha došao je 1890. godine. Službovao je tri godine.

PETAR JOVANOVIĆ, sin je popa Nikole Jovanovića. Rođen je u Gornjoj Slatini 1872. godine. Bogosloviju je završio u Sarajevu. Prvo je bio učitelj u Sarajevu, pa potom 1893. godine postaje slatinski paroh. Tu je proveo tri godine, te je premješten u Gradačac. Godine 1906. odlazi na dužnost u Tuzlu. Sakupljao je istorijsku građu o životu i radu pravoslavne crkve i srpskog naroda u Eparhiji zvorničko-tuzlanskoj. Umro je 1948. godine.

JOVAN JOKANOVIĆ, rođen u Hercegovini 1870. godine. Završio je reljevsku bogosloviju. Za sveštenika u Slatini postavljen je 1896. godine i službovao do 1910. godine. Premješten je u Sarajevo.

JOVAN JEVTIĆ, rođen u Zvorniku 1879. godine. Bogosloviju završio u Reljevu. U Slatinu je došao 1910. godine a 1925. godine biva premješten u Maglaj. Interniran je od ustaške vlasti 1941. u logor Caprag. Umro je u Beogradu 1943. godine. Dok je službovao u Slatini, crkva je preuređena, podignut je zvonik i podignuta velika škola.

*** Odlaskom popa Jovana slatinska parohija biva upražnjena, pa su je opsluživali Marko Popović iz Gradačca i Svetozar Lazarević iz Crkvine.

JOVAN KORNJILOV, paroh slatinski od jula 1927. godine. Porijeklom Rus. Iste godine je premješten u Miloševac.

ĐOKO NOVAKOVIĆ, rođen 1902. godine u Bijeljini. Bogosloviju je završio u Sarajevu. Godine 1933. sagradio je parohijski dom u Gornjoj Slatini. Na službi je ostao do 1938. godine. Premješten je u Brodac kod Bijeljine.

SLAVKO RISTIĆ, rođen u Tuzli. U Slatinu došao 1938. godine i ostaje do 1941. godine kada biva proteran iz Bosne i Hercegovine od strane ustaške vlasti.

*** Od 1941. godine pa sve do 1970. godine slatinska parohija ostaje upražnjena. Službu je vršio prota miloševački Dušan Popović.

STOKAN ĆIRKOVIĆ, rođen 1946. godine u selu Sandići kod Brčkog. Za slatinskog paroha postavljen 1970. godine. Bogosloviju završio u Beogradu, 1967. godine. Premješten je u Gradačac 1975. godine. Za vrijeme njegove službe završena je nova crkva, podignut novi parohijski dom, nabavljena još dva zvona, porta ograđena itd.

MILAN PAJKANOVIĆ, rođen je 1947. godine u Vukosavcima. Bogosloviju završio u Sremskim Karlovcima 1970. godine. U Slatinu je došao 1975. godine. Premješten je u Obudovac 1981. godine.

MIHAJLO MILOVANOVIĆ, rođen 1950. godine u Inđiji kod Beograda. Bogosloviju završio u Sremskim Karlovcima, 1971. godine. Postavljen za paroha u Slatini 1981. godine. Vladika Vasilije ga je raščinio 1988. godine.

*** U periodu od 1988. godine do 1990. godine službu je obavljao iguman Ilija Milinković.

DRAGAN JOKIĆ, rođen je 1963. godine u selu Piperi na Majevici. Na službu u Slatinu  došao je 1990. godine. Bogosloviju je završio u Sremskim Karlovcima. Krasile su ga je ljudska toplina, skromnost i privrženost radu. Umro je 2005. godine u 38. godini života.

ZORAN ILIĆ, rođen je 1965. godine u Rožnju na Majevici. Bogosloviju završio u manastiru Krka u Hrvatskoj. U slatinsku parohiju došao je 2005. godine a premješten je u Obudovac 2010. godine.

*** Nakon popa Zorana u Slatini službuju po dva sveštenika.

SRĐAN VASILJEVIĆ, rođen je 1986. godine u Gradačcu. Bogosloviju završio u Sremskim Karlovcima a Duhovnu akademiju u Moskvi. U Slatinu došao 2010. godine  i ostao do 2012. godine. Danas je pop u  Zagonima kod Ugljevika.

DRAŽEN STEVANOVIĆ, rođen je 1984. godine u Tuzli. Bogosloviju završio u Foči. U Slatinu došao 2010. godine. Diplomirao je teologiju 2015. godine.

SAVO TODOROVIĆ, rođen je 1956. godine u Tobutu kod Lopara. Bogosloviju je završio u manastiru Krka. Službuje u Slatini od 2012. godine, došavši iz Kalenderovaca kod Dervente. U Slatini je ostao do februara 2014. godine

DRAGAN PAVLOVIĆ, rođen je 1987. godine u Doboju. Gimnaziju je završio u Doboju. Bogoslovski fakultet završio u Foči. U Slatinu došao u avgustu 2015. godine.


KATOLIČKA CRKVA I ŽUPNICI SLATINE

Crkva u S.rednjoj Slatini, 2010. g.
Župa Slatina, prvi put spominje se 1623. godine u izvješću Franjevačke provincije Bosna Srebrena kao župa u okviru samostana Modriča.
Iste godine ime župa Slatina pominje se u izvješću bosanskih franjevaca fra Jure iz Neretve i fra Pave Papića.

U vrijeme biskupa Marijana Maravića , 1650. godine, prvi put se pominje župa Tramošnica. Nije jasno, da li je sjedište župe iz Slatine premješteno u Tramošnicu?  Fra Mijo Jozanović u svom diplomskom radu, "Povijest katoličke župe Tramošnica", smatra da se radi o jednoj župi i da je ona bila u Tramošnici a da se zvala Slatina.
Postoji mogućnost i da je Tramošnica bila dio Slatine pa da se u međuvremenu odvojila od nje.

Zasigurno se zna da je Slatina 1743. godine  bila u sastavu župe Bijela. Tada se spominje Slatina sa 12 katoličkih porodica. Bilo je 108 osoba, 68 odraslih i 40 maloljetnih osoba.
Godine 1768. Slatina je pripadala istoj župi i imala je 14 katoličkih  porodica sa 54 odrasle i 33 maloljetne osobe.
Godine 1784. odvajanjem od župe Bijela nastala je kapelanija Gornja Tramošnica a 1802. godine proglašena je župom. Drvena kapela u Tramošnici  sagrađena je 1784. godine.

U periodu od 1813-1831 godine biskup fra August Miletić kao samostalni vikar obavio je 7 kanonskih pohoda. U njegovim izvješćima Slatina se spominje u okviru župe Tramošnica i ovoj župi će ostati sve do 1972. godine. Slatina je imala 26 katoličkih porodica, 99 odrasle i 52 maloljetne osobe.
Godine 1856. Slatina ima 43 katoličke porodice i 292 katolika.
Godine 1864. ima 43 porodice i 315 osoba, a 1877. godine 37 porodica i 293 osobe.
Godine 1868. početa je gradnja crkve u Gornjoj Tramošnici a završena 1870. godine. Zvonik  je dograđen 1874. godine. Ta crkva je srušena 1888 godine a na njenom mjestu podignuta nova.

U župi Tramošnica, 1932. godine prvi put se spominje selo Srednja Slatina. Imala je 889 katolika, u Donjoj Slatini bilo je 5, u Gornjoj Slatini 6 katolika.

Godine 1959. u Srednjoj Slatini je bilo 1.014. katolika, dok ih u Gornjoj i Donjoj Slatini više nije bilo.

Crkva u S. Slatini, 70-tih
Izgradnja katoličke crkve u Srednjoj Slatini počela je 1971. godine. U početku  namjera je bila napraviti kapelu ali se od toga plana odustalo i odlučeno je da se krene u izgradnju crkve. Do zime crkva je bila pokrivena. Župa  Sv. Franje Asiškoga osnovana je dekretom Vrhbosanskog nadbiskupa 2.8.1972. godine.
Župa je 1991. godine brojala 993 katolika.

U poslednjem ratu, crkva je doživjela sudbinu mnogih vjerskih objekata na području bivše Jugoslavije - srušena je. Na njenom mjestu  počela je gradnja nove crkve 2002. godine a završena je 2012. godine. Posvetu crkve obavio je bosanski nadbiskup, Vinko Puljić, 6.10.2012. godine.

ŽUPNICI SREDNJE SLATINE

NIKOLA PRANJIĆ, rođen je1943 u selu Globarica kod Maglaja. Teologiju je završio u Đakovu. U Srednju Slatinu je došao 1972. godine  i zadržao se samo mjesec dana.

JOSIP ŠUŠAK, rođen je 1942. godine u Kornici. Teologiju završio u Đakovu. U Srednju Slatinu je došao
1972 godine. Premješten je u župu Vukanoviće 1973. godine. Ostaće upamćen kao fudbaler FK "Sloge".
Od 1979. godine je u biskupiji Freiburg u Njemačkoj.

ANTON ČONDRIĆ, rođen 1923. godine u Žepču. Teologiju završio u Đakovu. Za župnika u Srednju Slatinu je došao 1973. godine i službovao do 1978. godine. Umro je 1981. godine u Zenici.

ANDRIJA ŽIVKOVIĆ, rođen je 1936. godine u Kostrču. Teološki studij završio je u Zagrebu. U Srednju Slatinu došao je u aprilu 1978. godine i ostao do novembra iste godine. Danas živi i radi u samostanu u Tolisi.

IVICA BORIĆ, rođen je 1951. godine u Globarici. Teološki studij završio je u Sarajevu. Župu u Srednju Slatinu preuzeo je u novembru 1978. godine a već u avgustu naredne godine premješten je u Bosanski Šamac. Trenutno kao župnik djeluje u Velom Vrhu kod Pule.

AMBROZ MIKIĆ, rođen je 1937. godine u Vidovicama. teologiju je završio u Đakovu. U Srednju Slatinu je došao 1979. godine i iz nje otišao u mirovinu 1989. godine. Umro je 2008. godine. Sahranjen  je u Vidovicama.

JURE ČOLIĆ, rođen je 1940 godine u Pećniku. Teologiju je završio u Zagrebu. U Srednju Slatinu dolazi 1989. godine. Zbog ratnih dešavanja Srednju Slatinu je napustio 1992. godine. Župu je predao 2001. godine, vlč. Željku Vlajiću župniku u Čardaku. Danas živi u Sarajevu.

ŽELJKO VLAJIĆ, rođen je 1973. godine u Derventi. Teološki studij je završio u Sarajevu. Upraviteljsku službu u Srednjoj Slatini preuzeo je 2001. godine a župu predao 2002. godine. Danas djeluje kao sveštenik u župi Bežlja.

ILIJA ORKIĆ, rođen je 1969. godine u Vidovicama. Teologiju je završio u Bolu na otoku Braču. Za župnika u Srednju Slatinu dolazi krajem 2002. godine. Napravio je župnu kuću i započeo gradnju nove crkve. Godine 2009. premješten je u Sarajevo.

MARKO STIPIĆ, rođen je 1946. godine u Žepču. Teologiju je završio u Đakovu. Kao misionar boravio je od 1986. do 1992. godine u Zambiji. U Srednju Slatinu je došao 2009. godine iz Kuline.

Kalendar

Одржана свечана академија и отворен 19. „Видовдански сабор“

У Горњој Слатини код Шамца синоћ је одржана свечана академија поводом Видовдана и отворен традиционални 19. "Видовдански сабор". Г...

Popularni postovi