Pretraga

Arhiva članaka

21. децембар 2011.

Veče folklora

U subotu, 17.12.2011. godine u organizaciji folklorne sekcije "Srednja Slatina" a u saradnji sa SPKD "Prosvjeta" Obudovac priređeno je veče folklora. Kulturna manifestacija na koju je Srednja Slatina čekala više od 20 godina. Za one koji to ne znaju  moramo napomenuti da je naše selo prije rata bilo poznato po organizaciji kulturnih i sportskih manifestacija. Više godina, svake subote su se održavale igranke na kojima je svirala domaća rok grupa "Granit". Na tim igrankama gostovale su i poznate estradne zvijezde, folk, rok, pop muzike: Šaban Šaulić, Alen Islamović, Mitar Mirić, Sinan Sakić, Josip Pejaković, Nihad Kantić Šike, Milka Todorović i dr. Pamte se i takmičenja pjevača amatera.
To su bila neka prošla i lijepa vremena.
Lijepo je bilo i u subotu. Oko 200 posjetilaca nije zažalilo što je došlo. Bilo je igre, pjesme, smijeha, radosti, vriske djece, jednom riječi bilo je prelijepo.
Veče je započelo narodnim igrama iz Srbije u izvedbi naših djevojaka.
Zvuci tambure i violine  i igra djevojaka u narodnim nošnjama izazvale su muk u sali.
Na licima prisutnih vidjela se zbunjenost, radost, emocije, nevjerica ... Sve se to pomiješalo. Mnogi nisu mogli da povjeruju da toga još uvijek ima.
Strasti se nisu ni smirile a na bini su se pojavile prve zvijezde večeri, voditeljice Ružica Despić i Milkica Pajić.
Mi, organizatori malo smo se brinuli za njihov nastup. Ali one nisu brinule, izašle su na binu, uzele mikrofon i raspričale se. Ne znam, jesmo li bili više zbunjeni Ružicinom lucidnošću ili Milkicinom hladnokrvnošću.
U ime SPKD "Prosvjeta", prisutne je pozdravio Milan Nikolić a u ime naše sekcije Marija Marić.
Pjevački dio večeri otvorio je Stanko Pajić, pjesmama Šabana Šaulić, onima  kojima je više puta pobjeđivao na takmičenjima pjevača amatera.
U kvizu "Pogodi stihove" žiri je ostao u dilemi čiji je nastup bio bolji, Milana Lukanović ili Milenka Vasiljević.
Upadom biciklima, članova dramske sekcije na binu počeo je igrokaz "U ime naroda" i izazvao salve smijeha. Glumac, Milan Nikolić nije izgovorio ni riječi ali je uspio pokupiti najviše aplauza,  zahvaljujući biciklu koji je škripeći govorio više od njega.
Pjesmama izvorne muzike, publici su se predstavili bračni par Luca i Jozo Mašić. Da je u braku bolje pjevati nego se svađati, poručuju nam ovo dvoje divnih ljudi.
Monodramu "Solunac" izveo je doajen Prosvjete, Ilija Stanković Ico, glumac koji nastupa više od pedeset godina  na "daskama koje život znače". Sa svojim saborcem zarobio je 104 Bugarina, priča u monodrami, a nas 200 u sali, oduševio je.
Ponovo je došao red na igru, sa nekoliko kola nastupilo je SPKD "Prosvjeta" iz Obudovca. Izvedba odlična.
Nekoliko starogradskih pjesama otpjevao je "stari vuk", Jovo Jović.
Veče je polako prolazilo i polako se približavao nastup zvijezde večeri. Istinska zvijezda večeri bila je Ivana Marić. Igrala je, pjevala je, smiješila se, zabavljala se ...  Izgleda još uvijek kao dijete ali dijete sa velikim talentom i vjerom u sebe. Otpjevala je nekoliko starih narodnih pjesama uz pratnju ostalih djevojaka.
Pjesme Saše Simićevića bile su namijenjene mlađoj publici. Cijeneći na osnovu aplauza, izgleda da je publika bila zadovoljna njegovim nastupom.
Tombola je posebni dio priče, voditelj Željko Maksimović je nastojao skromne nagrade pretvoriti u glamurozne a donatore napraviti ktitorima, da li je uspio vidjeće se  kada budemo organizovali sledeću tombolu.
Sve se završilo velikim kolom svih prisutnih.

Šta reći na kraju?
Jedno divno veče poklonjeno Slatinkama i Slatincima, veče koje će se dugo pamtiti i prepričavati.

Slike možete vidjeti u albumu.
29. новембар 2011.

Popis Srednje Slatine iz 1879

Faksimil, str.1.
"Glavni pregled političkog
razdielenja BiH"
Na Berlinskom kongresu 1878. godine, "Velike sile" su dale mandat Austro-Ugarskoj da okupira Bosnu i Hercegovinu, kao naknadu za gubitke nastale odustajanjem od teritorijalnih zahtjeva prema Lombardiji, Furlaniji i Veneciji. Na tome je insistirala Velika Britanija jer nije bila zadovoljna Sanstefanskim mirovnim ugovorom koji je Rusiji davao veliki uticaj na Balkanu. Bosna i Hercegovina je formalno ostala teritorijalno u sastavu Otomanske imperije ali je Austro-Ugarska dobila mandat da uvede "red i mir". U avgustu 1878. godine Austro-Ugarska je okupirala BiH i vojnim putem. Vlast je u to vrijeme sprovela novu administrativnu podjelu okupiranih pokrajina na kotare (srezove) i okruge, prišla organizovanju oružanih postaja (žandarmerijskih stanica) i popisu stanovništva.

Nakon neophodnih priprema Austro-Ugarska je 16. juna 1879. godine izvršila popis stanovništva i kuća.

Stanovnici su popisivani po vjerskoj a ne po nacionalnoj pripadnosti. Srednja Slatina je tada bila dio Donje (Dolnje) Slatine (prvi put će biti popisana kao zasebno selo 1910. godine), kotar je bio Gradačac a on je pripadao Zvorničkom okrugu. Donja Slatina se dijelila na tri zaseoka: Mahala Srednja, Ražljevi i Puškari. Mahala Srednja i Ražljevi u kasnijim popisima pripadaju Srednjoj Slatini. 

Po popisu Donja Slatina je brojala 105 kuća i 734 stanovnika. Muških 379 i ženskih 355. Pravoslavnih je bilo 395 a katolika 339. Pravoslavno stanovništvo je živjelo u Mahali Srednjoj (107) i Puškarima (288) a katoličko u Mahali Sredenjoj (94) i Ražljevima (245). Na osnovu gore navedenih podataka može se zaključiti (pod pretpostavkom da su Mahala Srednja i Ražljevi bili u granicama iz kasnijih popisa kada su popisani kao zaseoci Srednje Slatine) da je Srednja Slatina tada imala 61 kuću i 446 stanovnika. Muških 235 i 211 ženskih. Pravoslavnih je bilo 107 a katolika 339.

21. новембар 2011.

Početak deminiranja Srednje Slatine

Ove sedmice bi trebalo da se započne sa deminiranjem miniranih površina u Srednjoj Slatini. Deminiranje će vršiti B-tim Civilne zaštite RS. Ukupna površina koja se procjenjuje da je pod minama je 150.000 m2. Civilna zaštita Šamac pripremila je sve projekte za ovu mjesnu zajednicu i misli ih realizovati do ljeta 2012. godine. Do sada nije bilo značajnijih akcija na deminiranju, samo je deminirana jedna manja površina kada je građen dalekovod za "Gornjane".

Radi se o zajednici koja nije među najugroženijim  područjima u smislu zagađenosti minama i neeksplodaranim ubojnim sredstvima na području naše opštine ali ima veliki broj lica koja su nastradala od mina. Četiri lica su smrtno stradala a dva lica su imala lakše povrede. Velika sreća je što broj nastradalih nije i veći jer u više navrata opasnost je otkrivena u "poslednji čas". Prošle godine otkriveno je pet tenkovskih mina u zaseoku "Bošnjaci",  ispod asvaltnog puta i preko njih se prešlo bezbroj puta.

Minska polja koje je registrovala Civilna zaštita Šamac nalaze se na lokacijama u: Gornjanima, Bošnjacima, Polojčanima i Kraljičanima. Najopasnijim se smatra minsko polje u Kraljičanima jer postoje indicije da su tamo postavljeni PROM-ovi (najopasnije mine).
15. новембар 2011.

Izgradnja igraonice za djecu

U nedjelju 13.11.2011. godine održan je sastanak Mjesne zajednice Srednja Slatina. Najvažnija tema sastanka je bila početak realizacije projekta igraonice za djecu. Projekat je pokrenuo Forum žena  Srednje Slatine prije dva mjeseca. Sredstva za realizaciju obezbijedili su: Crveni krst Švajcarske (1028,00 KM), SO-e Šamac (669,00 KM) i mještani (1125,00 KM).
Projekat je uradio Predrag Pajić a za realizaciju istog zadužena je Snježana Baškarić.
Na sastanku je dogovoreno da se sa pripremnim radovima počne u srijedu. U nedjelju bi ukoliko vremenske prilike dozvole trebala biti akcija većih razmjera gdje bi se završili svi pripremni radovi.

Ostale aktivnosti u selu:
Osim ovoga projekta vode se aktivnosti na pružanju pomoći starijim i bolesnim licima preko volontera  Crvenog krsta.
Folklorna sekcija vrši pripreme za nastup na "Večerima folklora" u Obudovcu, Donjem Žabaru, Pelagićevu i Krepšiću. Solo nastup imaće Ivana Marić u interpretaciji pjesama iz našeg kraja.
Žene pohađaju kurs šivenja a u pripremi je kurs iz informatike za omladinu.
FK "Sloga" jesenji dio prvenstva završila na 4. mjestu.
7. новембар 2011.

Popis stanovnika Slatine iz 1743 i 1768

Popis stanovnika Srednje Slatine iz 1743. godine sačinio je fra Pavo Dragičević iz Fojnice. On je izvršio popis katolika u cijelom vikarijatu od Save do Neretve u periodu od 1741-1743. godine. Neke podatke iz toga popisa obradili su J. Jelinić i D. Mandić.
Slatina je u to vrijeme pripadala župi Bijela. Popisom su obuhvaćeni katolici , 12 porodica sa 108 osoba, 68 odraslih i 40 maloljetnih. Popis je vršen latinskim pismom.

Popis 1743. g.

U periodu od 1767. do 1772. godine, biskup fra Marijan Bogdanović objavljuje popise naselja sa katoličkim stanovništvom.
Slatina je 1768. godine isto pripadala župi Bijela i brojala je 14 porodica sa 87 osoba, 54 odrasle i 33 maloljetne.

Popis 1768. g.

Interesantno je da u razmaku od samo 25 godina nijedna porodica nije popisana u oba popisa. Da li su se te porodice odselile, promijenile prezime ili su se mijenjale granice župe, pitanje je na koje je teško dati odgovor.
Osim porodice Jović, nijedna od ovih porodica nije živjela u Srednjoj Slatini i Njivku pred početak rata. 

* Podaci uzeti iz knjige "Srednja Slatina u Bosanskoj Posavini - Život i običaji" od Ilije Orkića i saradnika.
31. октобар 2011.

Понешто из географије С. Слатине


 Средња Слатина је насеље у општини Шамац у Посавини, Република Српска, БиХ. Насеље је смјештено на југу општине. Сјеверно је Горња Слатина, источно је Доња Слатина и Њивак, јужно Трамошница и западно су Гајеви. Удаљена је од Шамца   18 км а од Градачца 15 км.
Кроз село протичу рјечице: Толиса и Градашница.
Површина села је 10.843.520 квадратних метара а смјештена је између  44056'55" северне географске ширине i  18029'25" источне географске дужине. 
Просјечна надморска висина је од 93 до 95 метара.
         Село је равничарског, руралног типа. Земљиште је доста доброг квалитета, погодно за узгој житарица, крмног биља, поврћа, дувана, соје и др. 
           Већих шумских комплекса нема. Шуме су углавном мање и листопадне у којима има храста, јасена, граба, багрема, липе и др.
Клима је умјерено континентална са изразито топлим љетима и хладним зимама, када често пуше хладан југоисточни вјетар.
Село има солидно изграђену путну мрежу која износи око 23 километра. Око 20 километара је асфалтирано.
По управној подјели село припада општини Шамац а у неким периодима је припадало општини Градачац. За вријеме Краљевине Југославије Слатина је са Корницом била општина. 
16. октобар 2011.

Zaseoci S. Slatine

U ranom periodu austrougarske vladavine, u Srednjoj Slatini koja je bila u sastavu Donje Slatine postojala su dva zaseoka: Srednja Mahala i Ražljevi. Srednja  Mahala je dobila ima po položaju sela. Ražljevi su ime dobili po vrsti zemljišta (zemljište gdje se voda razlijeva). Radi se  o lokalitetu koji se naslanja na današnji zaseok Gornjani, bio je naseljen katoličkim stanovništvom i u to vrijeme pripadao  Donjoj Slatini. U kasnijim podjelama sela Ražljevi se ne pominju.

Nešto kasnije se pojavljuju zaseoci: Kraljičani, Njivak, Gornjani i Polojčani. Kraljičani su dobili ime po anonimnoj kraljici, koja je, kaže legenda, bila poznata po svojoj surovosti. Jednom je tako vršila žito trudnim ženama i ždrebnim kobilama i onda se na tom mjestu prolomila zemlja i voda poplavila guvno. Baru prozvaše Kraljičino guvno a zaseok Kraljičani.  Njivak  je svojevremeno bio seoski atar i po tome je dobio naziv.  Gornjani su ime dobilo po položaju sela, to je najjužniji dio sela u samom podnožju planine Trebave. Nakon njih formirani su novi zaseoci: Polojčani, Donja Mahala, Đuranovići i Bošnjaci. Polojčani su ime dobili po vrsti zemljišta, poloj. Donja Mahala, ime dobila po položaju, Đuranovići, dobili naziv po prezimenu Đuranović koji vode porijeklo od Đurana Šarića, Bošnjaci su ime dobili po prezimenu Bošnjak. 

U zaseocima postoje sokaci, gdje obično žive porodice sa istim prezimenom kao što su: Zupci, Mandići, Jurići, Džombići, Stokići, Mikići, Lučići i dr.
9. октобар 2011.

Задушнице, обичаји

Задушнице су празник који је посвећен мртвима. То је дан кад се сећамо наших покојника, и за њихове душе се молимо.
Увијек падају у суботу, јер то је иначе дан, када се сјећамо покојника. Ми смо ових дана прослављали "Велике задушнице", неки их још зову и михољске.
Најближи сроднице одлазе у цркву гдје се чини посебна молитва за мртве и освећује кољиво.
Задушнице су познате по изобиљу јела и пића које се поставља за вечеру. Каже се да се храна дијели за покој душе умрлог.

Припреме хране почињу рано ујутру, прије изласка сунца, "жртвује" се ован или овца      ( зависи да ли је покојник мушко или женско). Осим овчијег печења припрема се и свињско печење. Традиционално се припрема кисели купус са свињетином. Једна од старијих жена припрема погачу. Остале жене припремају разне пите.
Родбина излази на гробље, чини се парастос или помен, узима се кољиво, прекађује гроб и пале се свијеће. На гробу се остави понешто хране и пића.
Обичај је да ближа родбина и пријатељи умрлог долазе нешто раније. Прилика је то да се помене покојник и обично се тада прича о покојнику и његовом животу.
Прије вечере, најближи сродник  покојника позива присутне да се ода помен. Сви присутни упале свијеће, узму кољиво и ракију са медом. Прво се постави вечера дјеци, након тога домаћица  им "баца" орасе и бомбоне и дијели пакетиће.
За вечеру се прво сервира, сир и "ћевап" па купус са свињетином, свињско и овчије печење и на крају се постављају пите и мед.
Тако отприлике изгледају задушнице у мом крају. Колико се ја сјећам мало тога се промијенило.
Додуше стално се прича да треба увести неке промјене, да оне требају бити скромније, да се све више удаљава од традиције, обичаја и побожности а иде у паганство, бахатост и раскош.
Ове године је као и оних прије све остало по старом. Шта ће бити догодине видјећемо.
4. октобар 2011.

Folkloraši, prvi nastup

Druga međunarodna smotra folklora "MESFO 2011" održana je 02.10.2011. godine u domu kulture "Dr. Milan Jelić" u Obudovcu. Učestvovalo je sedam kulturno-umjetničkih društava sa područja bivše Jugoslavije.
Osim domaćina, SKUD "Prosvjeta" Obudovac učestvovali su i KUD "Branislav Nušić" Borovo, KUD "Zora" Silaš, KUD "Ruzmarin" Donji Žabar, SKUD "Krepšić" Krepšić, KUD "Biser", Zminjak i KUD "Prosvjeta" Obudovac, sekcija "Srednja Slatina".
Oko 15 časova započelo je okupljanje ispred doma kulture. Nakon toga upriličen  je defile učesnika. Ove godine išlo se kroz zaseoke: "Kojići" i "Čilaši". Defile je završio ispred crkvene porte gdje je sve učesnike dočekao i pozdravio protojerej Zoran Ilić.
Nakon pozdrava slijedilo je zajedničko kolo svih učesnika na "Meraji".
Posle 19 časova u prepunoj sali doma kulture započelo je predstavljanje kulturno-umjetničkih društava. Sve ekipe su  pokazale veliko umijeće, raskoš i bogatstvo izvornog stvaralaštva. Svi oni koji su bili sinoć u Obudovcu mogli su da uživaju u prekrasnim koreografijama društava sa bogatom tradicijom, velikim međunarodnim iskustvom i osvojenim brojnim priznanjima.
Ali  uživali su i u prvom nastupu folklorne sekcije iz Srednje Slatine. 
Kada je voditeljica predstavila i najavila nastup naše sekcije, zamolivši publiku za srdačnu podršku našim djevojkama, sve je bilo kao san. Igrana su "Kola iz Srbije" u koreografiji Braniše Sofrenovića.
Puni emocija, beskrajno srećni, poneki i sa suzama u očima, mi Srednjoslatinci osjećali smo se kao pobjednici.

Slike u Albumu.

Proslava sv. Franje

Tradicionalna proslava sv. Franje Asiškog, zaštitnika župe Srednja Slatina bila je u subotu, 01.10.2011. godine.
Slavlje je započelo fudbalskom utakmicom između ekipa: "Gornjana" i "Kraljičana". Ovaj put uspješniji su bili Gornjani i pobijedili rezultatom 3:1.
U 18 sati bila je misa, prva od "trodnevnica". Posle mise nastavilo se sa slavljem sve negdje do 1 sat poponoći. Proslavi je prisustvovalo 250-300 osoba.
Sam patron župe je u utorak. Posle misnog slavlja Srednjoslatinci će tradicionalno prirediti ručak za svoje goste.

Zahvaljujem se  Mladenu Mandiću na informacijama a potrudiću se da dođem do nekih slika koje ću postaviti u album.
27. септембар 2011.

Ekskurzija u Bijeljinu

U ranijim člancima pisali smo aktivnostima koje u našem selu provodi organizacija Švicarskog crvenog krsta  iz Tuzle. Rekli smo da će u naredne tri godine raditi na unapređenju kvaliteta života u našem selu. Prilikom izrade programa rada za ovu godinu između ostalog planirana  je i jedna ekskurzija.
Ponukane time, žene u našem selu uspjele su da organizuju ekskurziju (prije  muškaraca).
Za odredište  izabrano je etno selo "Stanišići".
Švicarski crveni krst je prihvatio ovu ideju i finansirao troškove prevoza.
Ženama našeg sela pridružile su se i žene Brvnika i Grebnica.
Polazak je bio u nedjelju, 25.9.2011. godine iz Srednje Slatine. Na ekskurziju je išlo 38 žena iz Srednje Slatine, 16 iz Brvnika i 14 iz Grebnica.
Etno selo se nalazi u blizini Bijeljine. Naselje je napravljeno u duhu prošlog vremena i podsjeća na život naših predaka. Prikazuje realističnu sliku življenja na ovim prostorima krajem XIX i početkom XX vijeka. Zgrade su građene od drveta i kamena, naselje obiluje prirodnim ljepotama sa raznolikim biljnim i životinjskim svijetom. U centru sela je crkva.
Osim Etno Sela, posjećen je i manastir  "Tavna" u Banjici. Manastir je jedna od najstarijih građevina ovog kraja, izgrađen je u srednjem vijeku za vrijeme Nemanjića. Podigli su ga Dragutinovi sinovi Vladislav i Urošic. Manastir je više puta tokom istorije rušen a zadnji put je obnovljen 1954. godine. U njemu boravi 16 kaluđerica i  i dvije iskušenice. Poznat je po tome što je u njemu kršten pjesnik Filip Višnjić.
Nakon obilaska ovih kulturno-istorijskih mjesta na ručak se išlo u restoran "Drinska ruža". Jelo je bilo jako ukusno i obilno ali su i cijene "paprene".  I  povratak je kažu bio veseo ...
Na kraju utisak je da su se žene  lijepo provele. Njima bi bilo lijepo, kako reče jedna, i da su se samo "provozale" do Bijeljine.
A kako je bilo muževima? - Lijepo.?

U Albumu možete pogledati slike.
21. септембар 2011.

Joco Stokić, fudbaler

Joco Stokić, fudbaler rodom iz Srednje Slatine, rođen 1987. godine, igra na poziciji napadača. Kao pionir počeo je svoju igračku karijeru u Slogi iz koje odlazi u Modriču. Prolazi sve njene selekcije i u svakoj od njih je među najboljim. Jedan je od najzaslužnijih što je Modriča u zadnjoj deceniji neprikosnoveno vladala BiH fudbalom u mlađim kategorijama. Kada su ti mladi igrači stasali i zaigrali u seniorskoj ekipi Modriča je postala prvak BiH. Odigrao je nekoliko utakmica za mladu reprezentaciju BiH.
Igrajući za Modriču igrao je i kvalifikacije za ligu  šampiona. 
Karijeru je nastavio u mađarskom Honvedu. Nakon godinu dana vratio se u gradačačku Zvijezdu. Danas brani boje mađarskog Kečkemeta iz istoimenog grada.

Joco osim ove fudbalske veličine ima i onu „ljudsku“, koja se najviše izražava u njegovoj skromnosti i volji da u svakoj prilici pomogne i reprezentuje Srednju Slatinu i Slogu.

U prilogu prikazujemo članak iz „BH SPORT“  iz vremena kada je Joco briljirao.

Liga prvaka: Modriča pobijedila u Tirani !

Fudbalski prvak Bosne i Hercegovine, ekipa Modriča Maksime je u prvom susretu prvog pretkola Lige evropskih šampiona u Tirani savladala domaći Dinamo sa 2:0 i stvorila odlične pretpostavke za plasman u nastavak gdje bi mogla igrati sa danskim Alborgom.

"Uljarima" pred meč u Albaniji nisu davane velike šanse da bi mogli izboriti dobar rezultat, ali je tim trenera Mitra Lukića pokazao da je zasluženo na evropskoj sceni. Domaći su u prvih 15 minuta krenuli nešto agresivnije, ali se Modriča hrabro branila. Poslije tog trenutka, bh. prvak je uspostavio terensku ravnotežu, kontrolisao igru i prvi dio meča u Tirani završio aktivnim rezultatom od 0:0.

Trener Lukić je uvidio slabosti domaćeg Dinama, pa je u nastavku pomjerio igru svoje ekipe bliže kaznenom prostoru golmana tima iz Tirane, Bartoa, što je rezultiralo vodstvom "Uljara" od 1:0. Mrežu domaćina načeo je Vladimir Miljković u 64. minuti. Konačnih 2:0 postavio je Joco Stokić, najbolji pojedinac susreta na stadionu "Kemal Štafa".
Ovom pobjedom ekipa trenera Lukića ostvarila je ono što je najavljivala, a to je pozitivan rezultat iz glavnog grada Albanije i širom otvorila vrata drugog pretkola i susreta sa danskom ekipom, koja je zasigurno žilaviji protivnik od Dinama.

BH SPORT 
http://helpbhsport.blogger.ba/arhiva/2008/07/16/1677382
16/07/2008 08:39
14. септембар 2011.

Ponešto iz prošlosti Slatine

Slatina je jedno od najranijih naselja u Istočnoj Bosni. Bila je naseljena i prije dolaska Turaka.
Prvi put pod tim imenom  spominje se 1548. godine u turskim popisnim tefterima, koje je objavio Adem Handžić u knjizi „Tuzla i njena okolina u XVI vijeku“. Bila je u sastavu nahije Nenavište (Gradačac). 
Slatina se spominje i u izvještaju fra Marijana Pavlovića 1623. godine kao župa pri samostanu u Modriči.
U turskom popisu iz 1711. godine  kaže se da u Slatini postoje dva timara (posjed koji pripada spahijama, vjerevatno slabo naseljen ili nenaseljen) i pripadaju spahijama Omeru i Jusufu.
Fra Pavo Dragičević u svom popisu katolika koji je sačinio u periodu od 1741-1743. godine   navodi da župa Slatina broji 108 katolika od čega 68 odraslih i 40 djece.
Kada je došlo do podjele Slatine na Donju i Gornju, ne zna se. 
Donja Slatina se prvi put spominje u popisu Srba haračkih obveznika 1851. godine. Popis je bio 5.2.1851. godine a selo je popisano kao parohija popa Teodora Crnjaka. Na području današnje Srednje Slatine tada je popisano 28 pravoslavnih domaćinstava.
Srednja Slatina je bila dio Donje Slatine i po popisima Austro-Ugarske 1879, 1885 i 1995 godine.
Prvi put kao zasebno selo spominje se u popisu stanovništva 1910. godine.  Izdvojila se kada je za donjoslatinskog kneza došao Trivo Subanović. Imala je 110 kuća i 824 stanovnika (622 katolika i 202 pravoslavca).
Njivak se izdvojio iz Srednje Slatine osamdesetih godina XX vijeka.

Selo je najvjerovatnije dobilo ime po riječi slatina koja označava zemljište sa slanom vodom.
7. септембар 2011.

Sloga startovala pobjedom

Sloga je sezonu 2011/12, započela pobjedom. Pobijeđena je ekipa "Mladosti 36" iz Donje Slatine rezultatom 4:1. Pobjeda je bila očekivana iz razloga što je Sloga protiv ove ekipe do sada zabilježila sve pobjede.
Nije počelo baš ubjedljivo.
Prvo poluvrijeme igralo se uglavnom na sredini terena i bez nekih izglednih prilika za pogodak. Svakako da je na to uticalo i sparno vrijeme veoma teško za igru.
Da Sloga lakše dođe do pobjede pobrinuli su se gostujući igrači koji su se u 29. minutu posvađali i ponijeli nesportski, te ih je vrlo dobri sudija Nišić isključio.
Sve je bilo bolje u drugom poluvremenu. Dva pogotka u 47. i 51. minuti odlučili su pobjednika. Strijelac je bio Popović Slobodan. Gosti su uspjeli postići pogodak u 53. minuti ali je to bila samo "lažna" nada da nešto mogu napraviti u ovoj utakmici. Slijedili su pogoci Pajić Cvijana u 55. minuti i Pajić Nenada u 66. minuti.
Zaslužena pobjeda Sloge.

31. август 2011.

Школа у Средњој Слатини

Података о почетку описмењавања и о школи у Средњој Слатини веома је мало. Невјероватно је да писаних трагова готово и нема.
У књизи игумана Јована „Село Слатина код Босанског Шамца и њена околина“ из 1990. године нема ни помена о школи у Средњој Слатини. У књизи Илије Оркића и сарадника „Средња Слатина у Босанској Посавини живот и обичаји“ пише да је школа изграђена шездесетих и да је у њу утрошено 100.000 цигли.

Претражујући интернет странице пронашао сам дипломски рад фра Мије Јозановића гдје он у „Повијест католичке жупе Трамошница“ каже: „ Данашња стара основна школа (у Трамошници оп. а.) подигнута је 1907. године.  У Турићу је подигнута 1908. године. У Средњој Слатини подигнута је 1912. године“. Нигдје није наведен извор о овом податку.
Прве школе у Босни и Херцеговини биле су конфесионалне школе и звале су се именом одговарајуће религије (српске, католичке, муслиманске и јеврејске). Аустро-Угарска је преузела те школе али их је настојала превести у државне. У прегледу оснивања државних школа за школску годину 1911/12, Митар Папић у „Школство у Босни и Херцеговини за вријеме аустроугарске окупације (1878-1918)“, наводи и Слатину. У набрајању отворених државних  школа након 1914. године наводи се између осталих и Слатина (Градачац), овдје се вјероватно ради о основној школи у Горњој Слатини (поклапа се са наводима игумана Јована о школи у Г. Слатини). Прва основна школа у Доњој Слатини отворена је 1919. године.
Да ли је поменута школа из 1912. године школа у Средњој Слатини и каква је била њена судбина до 1918. године, тешко је са сигурношћу рећи. У попису школа за школску годину 1918-1919 године помиње се само школа у Горњој Слатини. (*1)

Поуздано се зна да су дјеца (православна и католичка) из Средње Слатине од 1930. године па до 1952. године ишла у школу у Горњу Слатину.
После другог свјетског рата уведено је обавезно школовање дјеце, а старији су морали да похађају алфабетски течај.

Један такав течај у Средњој Слатини држао је Илија Стокић.

Прва школа после другог свјетског рата почела је са радом 1952. године. Налазила се на мјесту гдје је данас саграђен споменик. Учитељ је био Боро Глувачевић из Гајева. Након њега Војин Симеуновић.

Нова школа почела се зидати 1954. године а завршена је 1961. године. Изградили су је мјештани села Средња Слатина. Била је једна од три новоизграђене осмогодишње школе у Босни и Херцеговини. Настава у новој школи почела се одвијати школске 1959/60. године. Звала се ОШ "Моша Пијаде". Осим дјеце из Средње Слатине похађала су је и дјеца из Горње Слатине, Доње Слатине, Гајева (тадашња Г. Слатина), Корнице, Горње и Доње Трамошнице, Орловог Поља и Њивка (тадашња С. Слатина). Управник школе био је Боро Михаљчић. У то вријеме учитељи су били: Слободан и Зора Пршуљ, Војо и Ева Стојчић, Брано Стефановић, Перо Глувачевић, Стана Михаљчић, Јозо Вујова, Боро Јакубец, Гордана Стојановић и др. Осмогодишња школа је радила све до 1966. године док није одлуком локалне управе осмогодишња школа пребачена у Трамошницу. Као израз незадовољства и огорчења таквом одлуком мјесна заједница је иступила из општине Градачац и приступила општини Шамац. Године 1971. школа је припојена основној школи "Перо Босић" у Горњој Слатини.

Школа је наставила са радом као четверогодишња и у то вријеме учитељи су били: Миле Лабовић, Стајка Симић, Саво Савић, Јулка Савић, Рајко Савић, Цвијета Савић, Ђука Радуловић и др.

Године 1979. неке школе су услед мањка дјеце биле укинуте тако да су дјеца из Гајева похађала школу у С. Слатини. Учитељи су били: Зекира Бристрић, Блаж Мајић, Гоја Пајић, и др.

У току рата, 1992. године кренуло се са радом школа, тако да је и у Средњој Слатини било једно подручно одјељење. Учитељ је био Ђоко Лазаревић. Касније су се смјењивали редом: Милош Дабић, Ђорђе Остојић, Слободан Тошић и др.

Ове године учитељица у нашој подручној школи је Јована Ранковић.













*1)  Накнадно сам утврдио да се ради о школи у Слатини код Бања Луке, ("Шематизам свијух области у Босни и Херцеговини", Календар Бошњак, бр.30, стр. 49, 1.1.1912. г.).
25. август 2011.

Slatina na karti Bosne iz 1718

    Autori karte su F. Heisse i I. Berndt, austrijski inžinjeri koji su bili u komisiji koja je trebala odrediti granicu između Osmanskog carstva i Austrije posle Požarevačkog mira. Na čelu komisije su bili zapovjednik slavonskih Krajišnika baron Petraš i bosanski namjesnik Osman-paša. F. Heisse i I. Berndt su direktno snimili teren i kartokrafski ga prikazali. Tako prvi put nastaje karta jednog dijela Bosne u krupnoj razmjeri na kojoj je ona prikazana sa podacima direktno snimanim na terenu. Posebno su data topografska obilježja za gradove i sela, u gornjem desnom uglu priložen je topografski ključ. Granica je tačno unesena i predstavljena je pomoću crtica. Brojem su predstavljeni brežuljci koji predstavljaju granične stražare. Tačkicama su označeni brojni putevi.
  Karta je izdata u Beču 1718. godine. Razmjera 1:172.800

  /Podaci iz knjige "Povijesni atlas Bosne i Hercegovine" od Zijada Šehića i Ibrahima Tepića/

Klikom na donju kartu može te je vidjeti u originalnoj veličini.

17. август 2011.

Фолклорна секција

Почетком јуна у селу је почела са радом фолклорна секција. Почела је са радом највише захваљујући организацији Црвеног крста Швајцарске са сједиштем у Тузли. Ради се о хуманитарној организацији која ће у наредне три године проводити неке од својих пројеката у нашем селу. Један од њихових пројеката је и унапређење друштвених активности у селу.

У размишљању на који би то ми начин могли урадити, дошли смо на идеју да пробамо основати фолклорну секцију. У Средњој Слатини је осамдесетих година п. в. било основано фолклорно друштво "Иво Лола Рибар" али на оснивању је све и завршено. Из тих разлога у почетку нисмо били баш неки оптимисти али на нашу срећу кренуло је више него одлично.

За инструктора фолклора ангажован је  Браниша Софреновића из Обудовца.

На првој прозивци било је више од  тридесет чланова. Било је ту и дјеце и из околних села. Секција ради у једној од учионица у школи. Велики проблем је веома лоше стање те просторије. Покренули смо неколико активности како би смо извршили рекoнструкцију те просторије, међутим не можемо се за сада похвалити неким успјехом. Други већи проблем је што број чланова секције стално опада. Бојимо се да је главни проблем чланарина која се прикупља да би се испоштовале обавезе према инструктору.

Користим прилику, да ради наше дјеце, ради воље и ентузијазма који овде постоји, упутим апел свима онима који имају добре воље да нам помогну.
15. август 2011.

13. Меморијални турнир

У недјељу, 15.8.20011. г. одржан је у Средњој Слатини XIII Меморијални турнир, посвећен погинулим борцима из нашег села у отаџбинском рату 1992-1995. године.
Обиљежавање ове манифестације  започело је у 12.00 сати полагањем цвијећа на гробљима у С. Слатини и Г. Слатини.
У 14.00 сати одржан је парастос и полагање цвијећа испред споменика.
Након тога почео је спортски дио у коме су као и сваке године учествовале четири екипе:
Слога, Будућност, Сутјеска и Младост 36 из Д. Слатине.
У полуфиналу Слога је побиједила екипу Сутјеске бољим извођењем једанаестераца након (1:1). Екипа Младости  такође је била успјешнија од екипе Будућности бољим извођењем једанаестераца (1:1). У борби за треће мјесто побиједила је екипа Будућности са 2:0.
У финалу екипа Слоге је  побиједила екипу Младости 36 са 6:0.
Интересантно је да је екипа Слоге први пут освојила овај турнир.
Свечаности је присуствовало око 150-200 посјетилаца.
8. август 2011.

OШ „Горња Слатина“ - Није више основна школа

Нажалост, обистиниле су се приче да ће ОШ „Горња Слатина“ изгубити статус основне школе. Мало наглашеније са тим причама кренуло се прољетос , али та вијест није нешто посебно забринула Слатинце.  Једноставно таква могућност се олако одбацивала као нереална и немогућа.
Све је постало реално и могуће средином јуна када је Министар просвјете донио „Приједлог о рационализацији основних школа “, гдје између осталога стоји:
  1. Јавна школа као самостални правни субјект престаје са радом ако се број одјељења смањи испод 16;
  2. Подручно деветоразредно одјељење престаје са радом као деветоразредно одјељење и наставља да ради као петоразредно ако је број ученика од шестог до деветог разреда мањи од 40.
  3. Подручно петоразредно одјељење престаје са радом ако је број ученика мањи од седам.
Све остало касније су биле формалности јер чињенице неумољиво говоре да наша школа  не испуњава те услове.

Још је важно истаћи следеће:

  • У дијелу који се тиче промјене статуса централних школа, што се тиче ученика и наставника, ништа се не мијења. Ученици настављају да похађају наставу у истим одјељењима у којима су и раније похађали и у истом простору  а наставници остају да изводе наставу према уговорима које имају са школом. 
  • Што се тиче промјена статуса подручних деветоразредних и петоразредних одјељења , ту ће бити помјерања ученика и наставника. Наиме Министарство је дужно да у случају затварања одређеног подручног одјељења обезбједи ученицима превоз до нових школа и да у складу са законским прописима, збрине раднике. 
  • Јединице локалне самоуправе достављају приједлог коме ће одређена школа припасти.
Како ствари данас стоје, "обудовачки лоби" има већину у СО-е  Шамац и вјероватно ће ићи са приједлогом да наша школа припадне ОШ "Обудовац".
Директорица (сада већ можемо рећи бивша) ОШ "Горња Слатина" за данас је заказала састанак са намјером да се на састанку сачини петиција која би ишла у правцу  да се школа припоји оној у Шамцу или ако то не може да се припоји оној у Г.Црквини.

Шта год било и какав год буде исход предстојећих активности, мање је забрињавајуће од  чињенице да нам је наталитет више него поражавајући. 
4. август 2011.

Počeci nogometa u Srednjoj Slatini

Preuzeto iz knjige "SREDNJA SLATINA U BOSANSKOJ POSAVINI - ŽIVOT I OBIČAJI" 
Ilija Orkić i saradnici.

       Članak o počecima fudbala u Srednjoj Slatini napisao je Pero (Stijepe) Miličević, jedan od onih  koji su bili inicijatori osnivanja kluba.
Imamo priliku da pročitamo kako  se sve to dešavalo dalekih šezdesetih, od čovjeka koji vjerovatno najviše zna o tome.
1. август 2011.

Sloga ponovo osvojila turnir u Gornjoj Slatini

Na turniru u Gornjoj Slatini 30.07.2011. godine učestvovalo je 11 ekipa. Pobjednik je Sloga iz Srednje Slatine pobijedivši ekipu Budućnosti boljim izvođenjem jedanaesteraca. Rezultat na kraju utakmice bio je 0:0.
U borbi za treće mjesto ekipa Mladosti 36 iz Donje Slatine pobijedila je Zvijezdu iz Obudovca rezultatom 1:0.
Najboljim igračem proglašen je Đorđe Smiljić iz Sloge. Najbolji strijelac je
Slađan Milanović iz Budućnosti kao i najbolji vratar Panto Vasiljević.
Sloga je svoj trijumf započela igrajući neriješenо protiv ekipe Sutjeske 2 iz Brvnika (1:1). Pobijedila je ekipu veterana Budućnosti sa 3:0 i kao prvoplasirana ušla u polufinale. U polufinalu pobijedila je ekipu Mladosti 36 sa 1:0.
Za ekipu su nastupili: Baćić Goran, Pajić Dragan, Mokrić Goran, Despić Goran, Kašterović Tomislav, Pajić Cvijan, Pajić Božo, Mujović Sabahudin, Mikić Petar, Popović Slobodan, Jokić Aleksandar, Smiljić Đorđe, Draško Miroslav, Smajlović Damir, Džombić Božo, Pajić Nenad i Despić Nenad.
Stručni štab: Pajić Predrag, Simeunović Jovo, Pajić Stanko i Smiljić Đokan.
Na kraju treba spomenuti da je Sloga kao i uvijek imala najvjerniju i najbolju podršku sa tribina.
1. јул 2011.

Srednjoslatinsko groblje

U zadnje vrijeme imali smo nekoliko akcija na uređenju srednjoslatinskog groblja, jednostavno, radeći tu nije se moglo ne primijetiti prisustvo spomenika koji su svojevrsni pečat za nas daleke istorije. Iako ovi spomenici nisu nikad arheološki ispitani a trebali su biti, nesumnjivo je da su oni najstariji pisani tragovi bitisanja Srba na ovim prostorima. Nekoliko spomenika koje smo pronašli pisani su staroslovenskom azbukom. Godine koje se nalaze na spomenicima pokazuju da je ono postojalo krajem 18. vijeka. Koliko je zaista staro to je tema za arheološka ispitivanja ali možemo konstatovati sa dosta velikom sigurnošću a na osnovu onih spomenika koji nemaju natpisa (sigurno su stariji od ovih), da su se tu sahranjivali vjerovatno i naši pradjedovi koji su naselili ove opustošene krajeve sredinom 18. vijeka. Govorimo o stanovništvu koje je naselilo ove krajeve (nakon 1739 godine posle mira između Turske i Njemačke) a doselilo je iz: Stare Srbije, Hercegovine, Crne Gore, Polimlja, Gornjeg Podrinja, okoline B. Luke, Travnika … 
Postoje i neke priče i legende o ovom groblju kao što su da je to nekada bilo čifutsko groblje, da ga je na molbu stanovništva dao obnoviti Huseinbeg Gradaščević, da bude veliko onoliko koliko uspiju uzorati zemlje za dan tri brata blizanca sa tri vola i sl. Ali radi se samo o pričama i legendama od kojih su neke zabilježene u crkvenim knjigama u Obudovcu.
Sa pokojnim Rajkom Iliškovićem, istoričarem iz Šamca, jednom prilikom razgovarajući o ovoj temi, on mi je rekao da je smatrao da su najstarija groblja u Škariću i Gajevima i tako pisao, ali ga ova saznanja o našem groblju dovode u ozbiljnu dilemu.
Gospodin Rajko je umro a dileme oko starosti našeg groblja ostaju. Ja nemam namjeru, niti se usuđujem rješavati te dileme ali hoću ove spomenike da ostavim ovde zabilježene kao zalog budućim pokoljenjima.
Još slika možete pogledati ovde.
25. март 2011.

Иницијатива за оснивање клуба

Иницијативни састанак Ф.К. и М.З. Горња Слатина, Средња Слатина, Доња Слатина и Гајеви у Г. Слатини 14.1.2011. године у 18 часова

ИНИЦИЈАТИВА: Оснивање фудбалског клуба на подручју ових мјесних заједница.-

Присутни: Драган Аранђић, Предраг Пајић, Станко Васиљевић, Гојко Милутиновић, Слободан Станишић, Ненад Радић, Зоран Марковић, Љубо Мојић, Јован Савић, Зоран Симеуновић, Јовица Недић, Перица Мокрић и Максо Кертић.
Драгам Аранђић - Уводну ријеч и образложење иницијативе. Циљ је да се оснује један озбиљан клуб на подручју ових мјесних заједница са сви селекцијама , са озбиљном управом и стручним кадром. Постојање 5 клубова на овако малом простору не даје резултате и квалитет што резултира опадањем интересовања за фудбал. Свако се предвиђа да ће у будућности се појавити и одређени финанцијски проблеми што би могло довести до гашења неких од клубова.
Драган Бајкановић – Сматра да је идеја о једном клубу могућа ако она не значи гашење постојећих клубова. Није баш оптимиста да би то могло успјети јер постоје одређена питања и проблеми који су се појавили у сарадњи досадашњих клубова. Мисли да то није можда лоше пробати са омладинским селекцијама.
Предраг Пајић – Сматра иницијативу реалном а да ће у времену које долази она бити још реалнија. Популација фудбала на нашим просторима све је мања, финанцијски проблеми све се теже рјешавају, гашење неких клубова је неминовно и једноставно ова иницијатива је добро дошла. Питања руковођења клуба, стручног кадра, имена клуба и слично треба рјешавати на начин да се клуб оснује као и сва друга друштва и организације, да изабере своју управу која ће онда рјешавати та питања.
Зоран Симеуновић – Иницијатива можда није лоша, али има ту много проблема и нејасноћа. Није му јасно јели то значи да треба да се ови клубови угасе. Сматра да ће се неминовно појавити и проблем око руковођења клубом јер тешко да се људи са овог подручја могу сложити око било чега.
Гојко Милутиновић – Сматра да је ова иницијатива добра, да ово подручје веже много тога што идеју чини реалном. Имамо исти назив , били смо једно село , имамо једну основну школу, доскора и једну цркву, заједно смо ратовали итд. Удруживање само по себи значи просперитет и само нам може донијети добро. Не треба губити вријеме и оптерећивати се свим и свачим , једноставно треба кренути у реализацију ове идеја.
Слободан Станишић – Слаже се са приједлогом да се проба кренути са заједничким омладинским клубом и да то буде као „ пробни балон“.
Станко Васиљевић – Иницијатива можда и није лоша али не може закључити у овом тренутку колико је она остварива.
Предраг Пајић – Предлаже да се за почетак организује једна утакмица „репрезентације“ ових села са одређеним противником. Да се види како би то функционисало и како би било прихваћено.
Драган Аранђић – објаснио је своје виђење на нека одређена питања и проблеме који су спомињани а тичу се руковођења, имена клуба, играча који ће играти, броја селекција, терена гдје ће се играти и сл. Сматра да „Слатина“ можда није лош приједлог за име клуба.
ЗАКЉУЧАК: Драган Аранђић треба да организује једну пробну утакмицу са респектабилним противником. Тренери постојећих клубова сачиниће селекцију која ће наступити на тој утакмици.
Када се заврши овај дио првенства у омладинској лиги пробати сачинити једну селекцију за следећу сезону.
Састанак завршен у 20.30. часова.

Kalendar

Одржана свечана академија и отворен 19. „Видовдански сабор“

У Горњој Слатини код Шамца синоћ је одржана свечана академија поводом Видовдана и отворен традиционални 19. "Видовдански сабор". Г...

Popularni postovi