Pretraga

Arhiva članaka

29. фебруар 2012.

Opljačkan župnik u Srednjoj Slatini

Dana, 28.02.2012. god. oko 19 časova opljačkana je crkvena kuća u kojoj boravi župnik Marko Stipić. Dva mladića koja žive u okolini  Žepča dovezli su se taksijem u centar sela i odatle se uputili prema crkvi. Vjerovatno, da su nešto prije nazvali župnika i od njega tražili pomoć. Župniku su se predstavili i pozvali se na neke njegove prijatelje, moleći ga da dođe u Šamac jer im je naime potrebna pomoć. Župnik ništa ne sumnjajući, želeći da učini dobro djelo i pomogne mladićima krenuo je u Šamac. Pljačkaši su se u međuvremenu ušetali u dvorište. U jednoj od pomoćnih zgrada pronašli su ljestve, pomoću kojih su se popeli do prozora na spratu, razbili staklo i ušli u kuću. Pronašli su neku svotu novca i napustili kuću u kojoj su napravili priličan nered. Nakon pljačke uputili su se prema Šamcu. Policija ih je pronašla  i pritvorila. Nezvanično saznajemo da su oba mladića uspješni studenti i da studiraju u Zagrebu.
Župnik je vrativši se u selo ispred crkve zatekao nekoliko mještana koji su alarmirali policiju i pomogli da se pljačkaši pritvore.

Da li se dobro uvijek dobrim vraća?.
28. фебруар 2012.

Покладе

Покладе су празник који се везује за почетак неког од великих постова. Дан уочи почетка поста приређују се разне гозбе у кругу породице а у неким крајевима организују се сеоска весеља у виду „мачкара“, карневала и сл. На основу празника коме претходе могу бити: Васкршње, Божићне, Петровске и Великогоспојинске. Према врсти хране које се спрема називају се месне или сирне. 

Васкршње покладе у народу познате као „Бијеле покладе“ празнују се последњи дан "Бијеле недјеље" ("Бијела недјеља" је недјеља уочи Васкршњег поста). Оне су најсвечаније и најраспрострањеније у српском народу.  То је дан када се прашта, па их стога неки називају и проштене. Праштају се увреде, како би и нама биле опроштене а све са намјером да што чишћи уђемо  у пост. Покладе су и дан весеља, посебно за дјецу и младе у мјестима гдје постоји организовано славље.

У Слатини, тај празник се обиљежава нешто скромније. Углавном се празнује у кругу породице уз нешто свечанији и обилнији ручак. Има случајева да се организује и заједничка прослава. Прослава траје до поноћи и након тога настаје седмонедjељни пост.

Петровске покладе се славе дан уочи Петровског поста који почиње у понедељак после Недеље свих светих.

Божићне покладе славе се пред почетак Божићног поста, на дан Светог Апостола Филипа 27. новембра.

Великогоспојинске покладе славе се 13. августа.
19. фебруар 2012.

Popis Slatine iz 1895

Treći popis koji je sprovela Austro-Ugarska u Bosni i Hercegovini bio je 1895. godine.
Popis je počeo 22. aprila a popisivanje je trajalo mjesec dana.

I te godine Srednja Slatina nije bila zasebna cjelina već je bila dio Donje Slatine. Za razliku od prethodna dva popisa ovaj ne sadrži podatke po zaseocima. Oni jesu navedeni u rubrici gdje su se navodila mjesta ali nema pojedinačnih  podataka za njih već su podaci  navedeni samo zbirno za mjesto. Podjela na zaseoke ostala je ista kao i u prethodna dva popisa.
Možemo utvrditi broj katoličkog stanovništva i to sa velikom sigurnošću na osnovu pretpostavke da katolika nije bilo u zaseocima koji su pripadali Donjoj Slatini.
Donja Slatina je pripadala kotaru Gradačac a on okrugu Donja Tuzla.

Prema popisu Donja Slatina je imala:
Kuća 144 i to: naseljenih 143 i nenaseljenih 1 .
Stanovnika 1013 i to: muškaraca 541 i žena 472. Pravoslavnih  bilo je 559 a katolika 454.
Poljoprivredom se bavilo 1013 osobe. Slobodnih zemljoradnika bilo je 6 sa 36 srodnika, kmetova 140 sa 826 srodnika i ostale osobe koje se bave poljoprivredom 5. 

12. фебруар 2012.

Zima 2012

Zima, koja je bila blaga u prethodnim mjesecima pokazala je svoje zube tek u februaru. Mnogi su se ponadali da je ove godine neće ni biti ali se ponovo obistinila ona narodna: "Nije bilo godine da ne crkne sirotinjska krava i da ne padne snijeg."
Snijeg je počeo da pada u petak, 3. februara. Za vikend je napadao i preko pola metra.
Mnogi pričaju da se ne sjećaju kada je pao veći snijeg. Osim velike količine snijega problem su i veoma niske temperature koje su prelazile i 20 C ispod nule. Škola je obustavila rad do daljnjeg.

Da ne bude sve tako crno pobrinuli su se komunalni radnici koji su redovno i dosta kvalitetno čistili snijeg sa svih puteva. Interesantno je da nije bilo prekida u snabdijevanju domaćinstava električnom energijom. Bilo je manjih problema u snabdijevanju vodom, izazvanih smrzavanjem hidrofora ili vodovodnih cijevi.
Meteorolozi najavljuju snijeg do 13. februara a nakon toga stabilizaciju vremena i povećanje temperature.
Nadamo se da je zima u prolazu jer od zimske idile ipak su ljepši sunčevi zraci.

I dok je starijim izazvao nedaće i brigu najmlađima je sigurno donio radost.

5. фебруар 2012.

Prsten

Nešto bez čega Slatina ne može zimi, svakako je igra prstena. Igra koja je na ovom našem prostoru veoma dugo. Niko ne zna reći od kada se ona  igra i kako je došla na naše prostore ali svi znaju da je igraju.
Prsten je isključivo muška igra, mada ima pripovjedanja u kojima su igrale i žene ili su bile pomagači. Biti najbolji prstendžija u selu bilo je prestiž. Prestiž sa kojima se postojalo dio priča ili legendi koje prepričavaju Slatinci u dokolično vrijeme.

Igra prstena
Prsten se po pravilu igra kada padne snijeg. Unaprijed se dogovori vrijeme i mjesto gdje će se igrati. Domaćin igre prstena treba da obezbijedi prostoriju za igru, meze i piće. Na pod se prostre ćebad, najčešće dva, predvostruče se i tako se napravi prostor gdje će se igrati. Na dvije suprotne strane prostre se još ćebadi i napravi se mjesto gdje će igrači sjediti. Prsten igraju dvije ekipe koje imaju najmanje dva igrača a može i više. Najčešće ekipe broje tri ili četiri igrača. Cilj igre je pronaći prsten koji se krije u kape skrojene od starih šešira. Kapa ima deset, negdje se igra i u jedanaest. Poene dobija ekipa koja krije prsten. Ekipa koja traži prsten ima pravo da bira četiri kape u kojima misli da je prsten. Ako se kapa udara smatra se da je u njoj prsten a ako se baca da nije. Ekipa koja traži ne mora da udara četiri kape po redu, može da bira kada će kapu udariti a kada baciti. Ako ekipa nađe prsten u prvoj kapi nema poena, u drugoj kapi, protivnička ekipa dobija jedan poen a u ostale tri kape dva poena. Ekipa, kada nađe prsten onda ga ona krije. A ako ne nađe prsten, protivnička ekipa dobija još dodatnih poena, od 4 do11 u zavisnosti od toga koliko su koje kape vrijedile. Najviše vrijedi kapa u kojoj je prsten a ekipa koja ga traži misli da je najpraznija -11 poena. Sledeća vrijedi 10, iduća 7, pa onda 6, pa 5 i zadnja 4 poena.
Pobjednik je ekipa koja skupi 201 poen. Partija prstena može da traje i 5-6 sati. Nekada se znalo igrati po dva dana i dvije noći bez prekida.

Slika sa turnira posvećenog Peri Jurić Čikinom
Za najbolje igrače u Slatini važili su Luka Džombić i Pero Jurić-Čikin. U znak sjećanja i poštovanja prema Peri Jurić-Čikinom igra se turnir u prstenu koji su organizovali Slatinci u Zagrebu.
Po pričama iz starijih vremena prsten nije bio samo igra kojom bi se kratilo zimsko vrijeme, nekima je bio i porok. Nije mali broj onih koji su izgubili veliki novac u prstenu a neki su izgubili i imanje.
Danas, sreća je da se prsten doživljava kao igra naših predaka koju treba sačuvati.

Svakako, interesantni su i termini koji su vezani za ovu igru. Mnogi su se zadržali i danas u toj igri. Ja ću ih zabilježiti jednostavno da se ne zaborave. 
Sinija - ćebe gdje se kriju kape.
Ćilo - prsten koji se krije, obično metalni dio lovačkog metka, prepolovljen uzduž.
Išćil - kapa u kojoj se smatra da je prsten.
Boš - prazna kapa.
Prvica - prva kapa po redu krivenja.
Pošljo - poslednja kapa po redu krivenja.
Čaršija - kapa u sredini.
Konj - poen.
Cura - kapa koja nosi 11 poena (kapa koju ekipa tipuje da je najpraznija a u njoj bude prsten).
Ostoja - kapa koja nosi četiri poena.
Čot - termin koji govori da je ekipa pobjednik ukoliko protivnička ekipa ne nađe prsten.
Šakica - jedan od načina  na koji se krije prsten.
Ostati u Ciganima - znači da ekipa nije osvojila sto poena.
Sporeno - pozicija kada na sećiji ostanu dvije kape.
Gazda ili šef kapa - kapiten ekipe.
Alka - prsten pronađen u prvom pokušaju.
Šljepak - kapa na kapi.
Šaret - znak koji odaje krivača.
Mjesto - mjesto gdje je u prošlom krivenju bio prsten.

Kalendar

Одржана свечана академија и отворен 19. „Видовдански сабор“

У Горњој Слатини код Шамца синоћ је одржана свечана академија поводом Видовдана и отворен традиционални 19. "Видовдански сабор". Г...

Popularni postovi