Pretraga

Arhiva članaka

31. децембар 2012.

"Za dječiju radost"

"Za dječiju radost", naziv je akcije koju su pokrenuli Slatinci koji rade u inostranstvu. U akciji je prikupljen novac kojim su obezbijeđeni paketići za svu djecu iz tri Slatine i Gajeva. Djeca su paketiće dobila za Novu godinu a istu radost će imati i za Božić. Paketići za Novu godinu dijeljeni su u školama a oni za Božić biće podijeljeni u crkvama.
"U vrijeme posta, kad ljudi treba da se zbliže i kad se pokazuje najviše ljubavi i razumijevanja, u vrijeme  kad jedni drugima moramo praštati i jedni druge uveseljavati, došli smo na ideju da bar malo te naše ljubavi poklonimo onima koje to najviše obraduje - djeci", poruka je ovih humanih ljudi. Ističu i svoje zadovoljstvo uspjehom ove akcije.

Zadovoljna su i djeca i svoju zahvalnost uzvratila su predivnim priredbama pripremljenim za ovu priliku.
Slike sa podjela paketića i priredbe u Srednjoj Slatini možete pogledati ovdje.


28. децембар 2012.

Humanitarna priredba

Humanitarna priredba u organizaciji Udruženja žena iz Srednje Slatine održana je u četvrtak, 27.12.2012. godine sa početkom u 19 sati. Sredstva  koja su prikupljena ovom prilikom namijenjena su za pomoć najugroženijim licima u našem selu. Pokrovitelj ove manifestacije je Švajcarski crveni krst iz Tuzle. Materijalnu pomoć pružili su ljudi iz Slatine koji se nalaze na privremenom radu u Švajcarskoj. Kao gosti priredbe prisustvovale su žene iz Grabovog Gaja i Jasenica. Opštinu Šamac predstavljao je zamjenik načelnika, gospodin Milan Nikolić.
Prisutne je u ime organizatora pozdravila Marija Marić koja je ovom prilikom napomenula da je ovakva priredba organizovana i prošle godine i da bi sa takvom tradicijom trebalo nastaviti. Istakla je svoje zadovoljstvo radom folklorne sekcije, rekla je da je uspjeh došao kao rezultat velikog rada i truda članova sekcije ali i ljudi i organizacija koje ih podržavaju.
U programskom dijelu  priredbe nastupali su članovi folklorne sekcije "Srednja Slatina", predvođeni koreografom Branišom Sofrenović. Osim njih nastupali su učenici škole iz Srednje Slatine, Slobodan Baćić, Nikolina Baćić, Dragana Pajić, Sanja Džombić i Dragan Despić, sa prigodnim programom. Prisutne su pjesmama zabavljali: Stanko Pajić, Luca i Jozo Mašić, Ružica Despić i Ivana Marić. Program je vodila Milkica Pajić. Organizovana je i tombola. 
U cjelini, možemo biti zadovoljni organizacijom i ove manifestacije, najviše radi njenog humanitarnog karaktera a pamtićemo je i po početku dogovora oko odlaska naše sekcije na "Slatinske susrete" koji se  ove godine održavaju u Cirihu.

Slike sa priredbe možete pogledati ovde.
6. децембар 2012.

Trening za njegovateljice

U Srednjoj Slatini, 3. i 4. decembra 2012. godine održan je dvodnevni trening za njegovateljice. Trening je organizovao Švajcarski crveni krst iz Tuzle u saradnji sa OO Crvenim krstom iz Šamca. Trening je organizovan u okviru edukacije volonterki Crvenog krsta koji  učestvuju u projektu "Pomoć u kući". Međunarodni dan volontera  proslavlja se 5. decembra.


Prisustvovalo je devet volonterki sa područja opština Šamac i Gradačac.
Prvog dana teme se su bile: "Djelokrug rada njegovateljice" i "Zdravlje, bolest, starost i starenje".
Drugog dana govorilo se o lokomotornom sistemu, dekubitusu, bolesničkom krevetu i drugim temama.

Sledeći trening je planiran za 10. i 11. decembra.2012. godine, takođe u Srednjoj Slatini.

Drago nam je što smo kao domaćini ovog skupa dali svoj mali doprinos u edukaciji osoba koje obavljaju ovaj humani posao.
21. октобар 2012.

Biciklijada

Dana, 21.10.2012. godine u organizaciji Kluba žena Srednja Slatina održana je biciklijada. Cilj ove manifestacije je promocija rekreacije i zdravog života.
Na prvoj biciklijadi okupile su se dvadesettri zaljubljenice vožnje biciklom, raznih uzrasta.
Biciklistkinje su na put krenule iz centra sela u 10 sati a odredište je bio Gradačac. Čak i magla koja je bila jaka ujutro nije mogla omesti ove entuzijaste da ostvare zacrtani cilj.
Boravak u Gradačcu iskorišćen je da se posjete stara kula i neke druge znamenitosti u gradu.
Povratak u Srednju Slatinu bio je u 17.00 sati.
Sudeći po pričama i oduševljenju učesnica utisci sa ove biciklijade su uglavnom pozitivni.


Ostale slike sa biciklijade možete pogledati ovdje.
9. октобар 2012.

Lokalni izbori 2012

U nedjelju 07.10.2012. godine u Bosni i Hercegovini održani su lokalni izbori.
Rezultati izbora na području naše opštine su sledeći:
NAPOMENA: Rezultati su preliminarni i nepotpuni. Nedostaju glasovi iz inostranstva. 

OPŠTINA ŠAMAC
NAČELNIK:
Broj glasača: 15229
Ukupno glasalo: 9152
Broj važećih listića: 8690
Broj nevažećih listića: 462

SAVO MINIĆ: 3266
MIRKO LUKIĆ: 3655
ZDRAVKO VUČIĆEVIĆ: 436
MIHAJLO TOVIRAC: 1333

SKUPŠTINA:
Broj glasača: 15229
Ukupno glasalo: 9152
Broj važećih listića: 8645
Broj nevažećih listića: 507

SDP-SOCIJALDEMOKRATSKA PARTIJA BIH 128
SRPSKA RADIKALNA STRANKA DR VOJISLAV ŠEŠELJ 44
SDA-STRANKA DEMOKRATSKE AKCIJE 272
DNS-DEMOKRATSKI NARODNI SAVEZ 1.120
SAVEZ NEZAVISNIH SOCIJALDEMOKRATA - SNSD - MILORAD DODIK 1.928
HDZ BIH - HRVATSKA DEMOKRATSKA ZAJEDNICA BIH 86
DEMOKRATSKA PARTIJA - DRAGAN ČAVIĆ 1.043
SRPSKA RADIKALNA STRANKA REPUBLIKE SRPSKE 54
HSS-NHI 150
HSP BIH - HRVATSKA STRANKA PRAVA BOSNE I HERCEGOVINE 52
PDP- PARTIJA DEMOKRATSKOG PROGRESA 530
SOCIJALISTIČKA PARTIJA 568
PARTIJA UJEDINJENIH PENZIONERA 113
NEZAVISNA STRANKA DR MIHAJLO TOVIRAC 526
SDS-SRPSKA DEMOKRATSKA STRANKA 2.030

SREDNJA SLATINA
NAČELNIK:
Broj glasača:
Ukupno glasalo: 223
Broj važećih listića: 207
Broj nevažećih listića: 16

SAVO MINIĆ: 56
MIRKO LUKIĆ: 113
ZDRAVKO VUČIĆEVIĆ: 5
MIHAJLO TOVIRAC: 33

SKUPŠTINA:
Broj glasača:
Ukupno glasalo: 223
Broj važećih listića: 213
Broj nevažećih listića: 10

SDP-SOCIJALDEMOKRATSKA PARTIJA BIH 1
SRPSKA RADIKALNA STRANKA DR VOJISLAV ŠEŠELJ 0
SDA-STRANKA DEMOKRATSKE AKCIJE 2
DNS-DEMOKRATSKI NARODNI SAVEZ 38
SAVEZ NEZAVISNIH SOCIJALDEMOKRATA - SNSD - MILORAD DODIK 25
HDZ BIH - HRVATSKA DEMOKRATSKA ZAJEDNICA BIH 10
DEMOKRATSKA PARTIJA - DRAGAN ČAVIĆ 42
SRPSKA RADIKALNA STRANKA REPUBLIKE SRPSKE 0
HSS-NHI 35
HSP BIH - HRVATSKA STRANKA PRAVA BOSNE I HERCEGOVINE 0
PDP- PARTIJA DEMOKRATSKOG PROGRESA 2
SOCIJALISTIČKA PARTIJA 3
PARTIJA UJEDINJENIH PENZIONERA 5
NEZAVISNA STRANKA DR MIHAJLO TOVIRAC 14
SDS-SRPSKA DEMOKRATSKA STRANKA 36

GORNJA SLATINA
NAČELNIK:
Broj glasača:
Ukupno glasalo: 660
Broj važećih listića: 644
Broj nevažećih listića: 16

SAVO MINIĆ: 165
MIRKO LUKIĆ: 402
ZDRAVKO VUČIĆEVIĆ: 26
MIHAJLO TOVIRAC: 51

SKUPŠTINA:
Broj glasača:
Ukupno glasalo: 660
Broj važećih listića: 639
Broj nevažećih listića: 21

SDP-SOCIJALDEMOKRATSKA PARTIJA BIH 2
SRPSKA RADIKALNA STRANKA DR VOJISLAV ŠEŠELJ 0
SDA-STRANKA DEMOKRATSKE AKCIJE 0
DNS-DEMOKRATSKI NARODNI SAVEZ 122
SAVEZ NEZAVISNIH SOCIJALDEMOKRATA - SNSD - MILORAD DODIK 105
HDZ BIH - HRVATSKA DEMOKRATSKA ZAJEDNICA BIH 0
DEMOKRATSKA PARTIJA - DRAGAN ČAVIĆ 170
SRPSKA RADIKALNA STRANKA REPUBLIKE SRPSKE 8
HSS-NHI 0
HSP BIH - HRVATSKA STRANKA PRAVA BOSNE I HERCEGOVINE 0
PDP- PARTIJA DEMOKRATSKOG PROGRESA 39
SOCIJALISTIČKA PARTIJA 6
PARTIJA UJEDINJENIH PENZIONERA 3
NEZAVISNA STRANKA DR MIHAJLO TOVIRAC 32
SDS-SRPSKA DEMOKRATSKA STRANKA 152

DONJA SLATINA
NAČELNIK:
Broj glasača:
Ukupno glasalo: 319
Broj važećih listića: 299
Broj nevažećih listića: 20

SAVO MINIĆ: 97
MIRKO LUKIĆ: 99
ZDRAVKO VUČIĆEVIĆ: 86
MIHAJLO TOVIRAC: 17

SKUPŠTINA:
Broj glasača:
Ukupno glasalo: 319
Broj važećih listića: 299
Broj nevažećih listića: 20

SDP-SOCIJALDEMOKRATSKA PARTIJA BIH 0
SRPSKA RADIKALNA STRANKA DR VOJISLAV ŠEŠELJ 1
SDA-STRANKA DEMOKRATSKE AKCIJE 0
DNS-DEMOKRATSKI NARODNI SAVEZ 111
SAVEZ NEZAVISNIH SOCIJALDEMOKRATA - SNSD - MILORAD DODIK 35
HDZ BIH - HRVATSKA DEMOKRATSKA ZAJEDNICA BIH 0
DEMOKRATSKA PARTIJA - DRAGAN ČAVIĆ 10
SRPSKA RADIKALNA STRANKA REPUBLIKE SRPSKE 0
HSS-NHI 0
HSP BIH - HRVATSKA STRANKA PRAVA BOSNE I HERCEGOVINE 0
PDP- PARTIJA DEMOKRATSKOG PROGRESA 83
SOCIJALISTIČKA PARTIJA 9
PARTIJA UJEDINJENIH PENZIONERA 0
NEZAVISNA STRANKA DR MIHAJLO TOVIRAC 2
SDS-SRPSKA DEMOKRATSKA STRANKA 48

GAJEVI
NAČELNIK:
Broj glasača:
Ukupno glasalo: 321
Broj važećih listića: 299
Broj nevažećih listića: 22

SAVO MINIĆ: 107
MIRKO LUKIĆ: 163
ZDRAVKO VUČIĆEVIĆ: 0
MIHAJLO TOVIRAC: 29

SKUPŠTINA:
Broj glasača:
Ukupno glasalo: 321
Broj važećih listića: 308
Broj nevažećih listića: 13

SDP-SOCIJALDEMOKRATSKA PARTIJA BIH 2
SRPSKA RADIKALNA STRANKA DR VOJISLAV ŠEŠELJ 1
SDA-STRANKA DEMOKRATSKE AKCIJE 0
DNS-DEMOKRATSKI NARODNI SAVEZ 15
SAVEZ NEZAVISNIH SOCIJALDEMOKRATA - SNSD - MILORAD DODIK 106
HDZ BIH - HRVATSKA DEMOKRATSKA ZAJEDNICA BIH 22
DEMOKRATSKA PARTIJA - DRAGAN ČAVIĆ 20
SRPSKA RADIKALNA STRANKA REPUBLIKE SRPSKE 1
HSS-NHI 9
HSP BIH - HRVATSKA STRANKA PRAVA BOSNE I HERCEGOVINE 0
PDP- PARTIJA DEMOKRATSKOG PROGRESA 0
SOCIJALISTIČKA PARTIJA 6
PARTIJA UJEDINJENIH PENZIONERA 19
NEZAVISNA STRANKA DR MIHAJLO TOVIRAC 13
SDS-SRPSKA DEMOKRATSKA STRANKA 94

Konačni rezultati izbora na stranicama: 

Načelnik: 
http://www.izbori.ba/Rezultati/RezultatiPotvrdjeni/files/Glavni_report_trka_8_opstina_021.html
Skupština: 
http://www.izbori.ba/Rezultati/RezultatiPotvrdjeni/files/Glavni_report_trka_9_opstina_021.html
2. октобар 2012.

Druženje starih osoba

U nedjelju, 30.09.2012. u organizaciji Crvenog krsta Opštine Šamac, volontera MS Crvenog krsta Srednja Slatina i Udruženja žena Srednja Slatina održano je druženje starijih osoba. Želja organizatora je bila da pokažu starim osobama da nisu same. Ova manifestacija upriličena je povodom Međunarodnog dana starih koji se obilježava 1.oktobra. Za sve učesnike sa područja opštine obezbijeđen je prevoz.

Druženje je započelo u 14 časova. Skupu je prisustvovalo preko 200 posjetilaca. U ime organizatora prisutne je pozdravila Marija Marić, poželjela im je lijep i ugodan boravak u našem selu. Posebne pozdrave i zahvalnost za prisustvo uputila je volonterima Crvenog krsta iz Gradačca sa kojima naša sekcija ima dobru saradnju.

U kulturno-zabavnom dijelu ove svečanosti nastupili su članovi Folklorne sekcije Srednja Slatina igrajući nekoliko kola iz Posavine. U okviru tombole podijeljeno je oko pedesetak simboličnih nagrada.

Četvero volontera Crvenog krsta, mjesne sekcije Srednja Slatina u akciji "Pomoć u kući" obilaze jedanaest starijih osoba kojima je ovakav vid pomoći potreban.

11. септембар 2012.

Popis Srednje Slatine iz 1921

Posle završetka Prvog svjetskog rata došlo je do ujedinjenja Srba, Hrvata i Slovenaca, 1. decembra 1918. godine i nastala je nova država, Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca. Ubrzo nakon toga ukazala se potreba da se utvrdi broj stanovništva novonastale države. Iz tih razloga obavljen je popis 31. januara 1921. godine.
Na osnovu toga popisa sačinjena je publikacija "Prethodni rezultati popisa stanovništva u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca, 31.01.1921. godine". Deset godina kasnije objavljeni su "Definitivni rezultati popisa stanovništva od 31. januara 1921. godine". Razlog ovolikog kašnjenja su vjerovatno razgraničenja sa susjednim država koja su usledila nakon 1921. godine. Podaci u "definitivnim" rezultatima su u skladu sa konačnim razgraničenjem sa susjednim državama posle Prvog svjetskog rata.

Što se tiče Srednje Slatine to nije toliko ni bitno jer su podaci u oba popisa isti.
Popisi prikazuju samo brojno stanje stanovništva po vjeroispovjesti i maternjem jeziku. Podaci o polnoj i starosnoj strukturi stanovništva objavljeni su samo za okruge. Rezultati popisa stoke objavljeni su u publikaciji Direkcije državne statistike „Rezultati popisa domaće stoke u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca od 31. januara 1921. godine, Sarajevo 1927. godine".

Srednja Slatina je imala status opštine. Uži kotar je bio Gradačac. Srez je bio Gradačac a okrug Tuzla.

Po popisu iz 1921. godine u Srednjoj Slatini živio je 841 stanovnik.
Pravoslavaca je bilo 212 a katolika 629.
28. август 2012.

Školska 2012/2013

Evo nas na početku još jedne školske godine. Ministri obrazovanja bivših jugoslovenskih zemalja, ujedinjeni , kao papagaji ponavljaju svake godine: "Sve je spremno za početak nove školske godine." Jedino što se može uzeti za ozbiljno iz ove izjave je da će nova školska godina početi. I to vjerovatno u ponedjeljak.

Kako stvari sa početkom škole stoje u Srednjoj Slatini?
Što se tiče onih uobičajenih priprema koje prethode početku školske godine, uređivanje prostora oko škole, krečenje prostorija, bojenje, šmirglanje i sl. nismo vidjeli ove godine. Nismo vidjeli ni radnike iz škole, ni učitelje, pardon učiteljicu.

Nema nigdje nikoga. Nema ko da nam kaže: kada počinje škola, da li će biti škole u Srednjoj Slatini, koliko razreda, koliko učenika, ko će da uči našu djecu...
Doduše bila je jedna poruka iz "centralne" škole da bi bilo dobro da roditelji okreče učionicu. Poruka je ozbiljna onoliko koliko su ozbiljni oni koji su je uputili.
I nije to neki problem (čitaj propust) ali jeste jasan odraz stanja u našem školstvu.
Gore napisah šta nismo vidjeli prije početka škole a sada ću napisati šta to možemo vidjeti u ponedjeljak.
Vidjećemo osam đaka ispred nekadašnje centralne škole. Vidjećemo učiteljicu. I to je sve.
Osam učenika u tri razreda. Tri razreda u jednoj učionici.
Prvi razred: Dragana, Nikolina i Srđan; četvrti razred: Marija, Dragan i Slobodan; peti razred: Sanja i Dušica. Svi đaci stadoše u jednu prosto-proširenu rečenicu. Nastavnici srpskog jezika, oprostite, ovo prosto-proširenu je samo radi "umjetničkog" dojma.

Gdje nestade preko dvije stotine đaka koji su nekada išli u ovu školu? Gdje su učitelji? Zašto se u ponedjeljak neće "čuti" školsko zvono? Zašto neće biti razbacanih torbi po dvorištu? Dječije graje?
Pitanja su na koja ne znam odgovor.
Ali pitanje na koje tražim odgovor je: "Da li i kome treba ovakva škola?"
Kao mještaninu ovog sela i učeniku škole, potrebna mi je - kao roditelju čije dijete ide u ovakvu školu, nepotrebna mi je. Dilema između emotivnog i racionalnog.

Gospodo ministri, vi u svome poslu nemate pravo na emocije. Uredite školstvo na racionalan način.

Umjesto zaključka: "Gospodo ministri, da ste vi išli u ovakve škole vjerovatno danas ne bi bili ministri."
6. август 2012.

XIV Memorijani turnir u fudbalu

Četrnaesti memorijalni turnir u fudbalu, održan je 5. avgusta 2012. godine. Organizator turnira je MZ Srednja Slatina i MBO Srednja Slatina. Pokrovitelj manifestacije je SO-e Šamac. Turnir je posvećen poginulim borcima Srednje Slatine u otadžbinskom ratu 1992-1995. godine.

Svake godine ova manifestacija započinje polaganjem cvijeća i paljenjem svijeća na grobovima poginulih boraca.
Parastos poginulim borcima ispred centralnog spomenika služio je slatinski sveštenik Dražen Stevanović. Opomenuo nas je da imamo obavezu i dužnost da se sjećamo onih koji su dali živote za našu slobodu.

Na turniru u fudbalu osim domaćina učestvovale su ekipe: Budućnosti iz Gornje Slatine, Crvene Zvijezde iz Gajeva i Sutjeske iz Brvnika.
U polufinalu ekipa Sutjeske je pobijedila ekipu Budućnosti rezultatom 3:1. Sloga je pobijedila Crvenu Zvijezdu 1:0.
U borbi za treće mjesto ekipa Budućnosti je bila bolja od Crvene Zvijezde i pobijedila je 4:0.
Sloga je ove godine drugi put uzastopno osvojila turnir pobijedivši Sutjesku rezultatom 3:0.

Najbolji igrač i strijelac turnira je Mikić Petar iz Sloge a najbolji golman je Pajić Krsta takođe iz Sloge. Petar je postigao tri pogotka a Krsta nije primio nijedan. Odlične partije pružio je Đorđe Smiljić. Osim njih pobjedu su izborili: Aleksandar Stokić, Teodor Despić, Nenad Pajić (mlađi) i Mika Pajić.
Neki novi klinci - rekao bi Balašević. A "stara garda", neka mi oprosti ovaj put.

Manifestaciji je ove godine prisustvovalo oko 100-130 posjetilaca.

Dosadašnji pobjednici Memorijalnog turnira u fudbalu:
14. 2012 Sloga Srednja Slatina
13. 2011 Sloga Srednja Slatina
12. 2010 Sutjeska Brvnik
11. 2009 Zvijezda Gajevi
10. 2008 Zvijezda Gajevi
  9. 2007 Zvijezda Gajevi
  8. 2006 Budućnost Gornja Slatina
  7. 2005 Sutjeska Brvnik
  6. 2004 Sutjeska Brvnik
  5. 2003 Hajduk Batkuša
  4. 2002 Utakmica Sloga Obilić iz Krepšića
  3. 2001 Utakmica Sloga Obilić iz Krepšića
  2. 2000 Hajduk Batkuša
  1.1999 Zvijezda Gajevi
    26. јул 2012.

    Sloga u novim prostorijama

    FK "Sloga" je posle višegodišnjih napora i niza problema uglavnom nastalih kao posledica loše materijalne situacije  uspjela da obezbjedi uslove za takmičenje kakve ovaj klub zaslužuje. U toku su završni radovi oko opremanja svlačionica i oni bi trebali da budu završeni ove sedmice. Sve bi trebalo da bude spremno do 5.8.2012. godine kada je 14. memorijalni turnir.

    Da se podsjetimo da je Sloga svoj rad obnovila 1996. godine. Bio je to težak početak. Igralište je bilo u katastrofalnom stanju, prostorije kluba demolirane, zgrada nije imala krova, materijalna situacija nikakva. Prvu sezonu igrači su igrali u majicama na koje su prišili brojeve i u kopačkama koje su prije rata "objesili o klin". Načini na koji se obezbjeđivao novac za troškove takmičenja i službenih lica su posebna priča. Svaka nedjelja je počinjala pričom: " Gdje ćemo naći tri stotine maraka za utakmicu?" I uvijek nekako nađemo. Sledeće sezone smo nekako uspjeli nabaviti opremu preko naših ljudi koji rade u inostranstvu. Ali brige oko para su nas "morile" sve do 2002. godine, kada je lokalna uprava odlučila da u velikoj mjeri financira sportske klubove. Godine 2006. smo počeli sa rekonstrukcijom igrališta. Teren za igru smo produžili, izvršili ravnanje terena i postavili novu ogradu.

    Ove godine u dogovoru sa Švajcarskim crvenim krstom iz Tuzle i opštinskom upravom dogovorili smo projekat rekonstrukcije klupskih prostorija. Švajcarski crveni krst je donirao materijal potreban za rekonstrukciju a troškovi građevinskih radova idu na teret opštine. Radovi su započeli  22.6.2012. godine. Izvođač radova je  SZR "Goran" iz Crkvine.

    Prešli smo težak i naporan put, da bi danas mogli reći - Vrijedilo je!

    29. јун 2012.

    8. Vidovdanski sabor

    Gornja Slatina
    Vidovdan, 2012. g.

    Osmi Vidovdanski sabor započeo je u srijedu u 20 časova svečanom akademijom. Sabor je otvorila predsjednica ovogodišnjeg organizacionog odbora gospođica Petra Cvijanović. Prigodnom besjedom prisutnima se obratio slatinski sveštenik Dražen Stevanović. U umjetničkom dijelu programa nastupili su SPKD "Prosvjeta" iz Obudovca, folklorna sekcija "Srednja Slatina" i hor "Heruvimi" pod upravom Radeta Bosića. Recitalom o Vidovdanu publici se predstavio pjesnik Niko Bosić. Na kraju akademije kapiteni ekipa: "Panjika", Perica Mokrić i "Grbače" Ljubo Bosić obavezali su se na časnu, poštenu i vitešku borbu.

    U četvrtak, sabor je nastavljen parastosom za poginule borce iz Gornje Slatine. Nakon parastosa govorili su Stanko Ilišković, predsjednik mjesne boračke organizacije, Savo Bosić, ratni komandant i Savo Minić, načelnik opštine.

    Igre su tradicionalno započele trkom na 3 km u kojoj je prvi kroz cilj prošao Stanko Đukić a ekipa "Panjika" je osvojila prvi bod. Šahisti Panjika su takođe bili uspješniji od svojih rivala. Odbojkašice "Grbače" zabilježile su prvu pobjedu za svoju ekipu rezultatom 2:0 u setovima.
    Fudbal je disciplina u kojoj su uspješniji bili takmičari iz Panjika. U konkurenciji juniora Panjik je pobijedio rezultatom 4:0. U konkurenciji seniora rezultat je bio 4:1 u korist Panjika. Jedino u konkurenciji veterana fudbaleri iz Grbače pobijedili su sa 2:0. U konkurenciji žena pobjeda je takođe pripala Panjiku a rezultat je bio 1:0.
    U nadvlačenju konopa veću vještinu su pokazali Grbačani i pobijedili sa 2:0. U ispijanju piva brži su bili takmičari iz Panjika.
    Ukupan skor ovogodišnjih igra je 6:3 u korist Panjika.
    Bila je to šesta pobjeda ekipe Panjika. Interesantno je da su Grbačani pobijedili samo na prvim susretima a jedanput je rezultat bio neriješen.

    Proslava Vidovdana je nastavljena slavljem ispred Doma kulture.

    I ovaj Vidovdanski sabor pokazao se kao prelijepa manifestacija, dostojna imena a i stečene reputacije.
    20. јун 2012.

    Posjeta predstavnika Vlade RS Srednjoj Slatini

    Direktor Republičke uprave civilne zaštite, Milimir Doder, danas je u okviru radne posjete Opštini Šamac posjetio i mjesnu zajednicu Srednja Slatina. U Srednjoj Slatini su u toku radovi na deminiranju površina zagađenih minama. Osim njih u selu je i Plant-tim civilne zaštite koji radi na uklanjaju i raskrčivanju porušenih objekata u toku rata.

    Direktor je izrazio zadovoljstvo što radovi na ovoj lokaciji teku planiranom dinamikom i bez većih problema. "Polovina snaga civilne zaštite RS radi u ovom selu.", u šali je primjetio direktor, obraćajući se predstavnicima lokalne vlasti.
    17. јун 2012.

    Ljudski gubici u Drugom svjetskom ratu

    Proučavajući izvore koji govore o Drugom svjetskom ratu  i ljudskim gubicima na području opštine Šamac, može se primjetiti da većina njih smatra da je ovo područje relativno dobro prošlo u ratu i da ukupni ljudski gubici nisu veliki. Kao mjesta sa većim gubicima spominju se: Bosanski Šamac, Srpska Tišina, Kruškovo Polje, Brvnik i Obudovac.
    Mišljenja uglavnom proizilaze iz činjenica da su ti izvori u gubitke u rata ubrajali samo pripadnike NOP-a (Narodno oslobodilački pokret) i civilne žrtve rata. Pisanih podataka o drugim gubicima nije bilo - o njima nije bilo poželjno ni pričati.
    Posle zadnjeg rata, novi istoričari i povjesničari računaju ljudske gubitke u ratu  na način da za gubitke ne smatraju pripadnike NOP-a i one koji pripadaju drugom narodu.

    Nemam namjeru u ovom članku da demantujem te izvore niti da polemišem o ratu, o njegovom karakteru, o tome ko je žrtva a ko zločinac, na čijoj strani je bila pravda odnosno "krivda", niti ću davati kakvog suda o tome. Pokušaću popisati sve Srednjoslatince koji su poginuli i nestali u vihoru rata odnosno nakon rata a njihova pogibija ili nestanak imaju veze sa istim.

    Spisak mi daje pravo da kažem: "Ljudski gubici Srednje Slatine u Drugom svjetskom ratu su OGROMNI!"

    Ukupno je poginulo i nestalo 100 lica. Od toga 3 žene, 96 muškaraca i 1 dijete. (Oko 8% od ukupnog broja stanovnika).
    Od toga oženjenih odnosno udatih je bilo 45, neoženjenih 50, nepoznato bračno stanje 5.
    Siročadi je ostalo najmanje 103.
    Pripadnika vojnih formacija poginulo je i nestalo 80, a civila 20.
    U toku rata poginulo i nestalo je 40, u odstupu (posle rata*) 50 i za 10 lica se ne zna vrijeme pogibije.
    U dvije  porodice poginulo je po četvero (porodica Džombić, tri brata i otac i u porodici Jurilj, četiri brata), u četiri slučaja poginula su tri brata (Gagulić, Lučić, Božić i Majić) i u sedam slučajeva poginula su dva brata.
    U jednom slučaju poginuli su muž i žena (Jurilj Mara i Niko) i u jednom slučaju majka i sin (Lepan Kata i Vinko).
    Najviše je poginulo lica sa prezimenom Jurilj (10), Božić (8), Džombić (6), Galića (6), Lepan (6), itd.
    Najmlađi poginuli je Lepan Vinko imao je 12 godina a najstarija osoba koja je poginula Pušeljić Ana imala je 62 godine.

    Spisak poginulih i nestalih za vrijeme Drugog svjetskog rata u Srednjoj Slatini

    Adžamić Anto, zvani Bakar, od oca Jure, rođ. 11.04.1924. godine, zaseok Polojčani, poginuo u Gajevima 27.7.1943. godine, oženjen, nije imao djece, [1],
    Adžamić Marko, zvani Markiš, od oca Stjepana i majke Anđe,  rođ. oko 1919. godine, zaseok Gornjani, poginuo  u Burića štali (maj 1945. godine, o.a.), oženjen Ljubom, imali sina Stijepu, [1] ,
    Adžamić Niko, od oca Stjepana i majke Anđe, rođ. oko 1909. godine, zaseok Gornjani, nestao u ratu, oženjen Anom, imali četvero djece, [1] ,
    Baćić Sailo, od oca Rade, rođ.1927.godine, zaseok Đuranovići, nestao u odstupu 1945. godine (?), neoženjen, [2],
    Baškarić Juro, od oca Mate i majke Ruže, rođ. oko 1918. godine, zaseok Polojčani, nestao u ratu, oženjen Anom zv. Pavlija, imali troje djece, [1],
    Božić Anto, zvani Knez, od oca Ive, rođ. 1904. godine, zaseok Kraljičani, poginuo 9.10.1944. godine, oženjen, imao šestero djece, [1],
    Božić Đuro, od oca Pere i majke Kate, rođ. 1914. godine, zaseok Njivak, nestao u ratu(?), oženjen Brigitom, imali sina Vladu, [1],
    Božić Ilija, od oca Pere i majke Kate, rođen 1916. godine, zaseok Njivak, nestao u ratu(?), oženjen Ivkom, imali sina Petra, [1],
    Božić Marijan, od oca Mate i majke Ivke, rođ. 1918. godine, zaseok Kraljičani, nestao u odstupu, neoženjen, [1],
    Božić Marko, od oca Ive, zaseok Kraljičani, nestao u ratu (?), oženjen Ruškom, imali petero djece, [1],
    Božić Marko, od oca Ive i majke Kate, rođ. 1922. godine, zaseok Njivak, nestao u odstupu, neoženjen [1],
    Božić Niko, od oca Jure i majke Ruže, rođ. 1911. godine, zaseok Kraljičani, nestao u odstupu, oženjen Kajom, imali troje djece, [1]
    Božić Pero, od oca Ive, zaseok Kraljičani, rođ. 1924. godine,  nestao u ratu(?), neoženjen [1],
    Bošnjak Ilija, zvani Iljo, od oca Marka i majke Kate, rođ. oko 1916. godine, zaseok Bošnjaci, nestao u odstupu, oženjen Delfom, imali troje djece, [1],
    Bošnjak Marijan, od oca Marijana i majke Ane, rođ. 15.4.1913. godine, zaseok Bošnjaci, poginuo u Obudovcu, 7.4.1944. godine., oženjen Anom, imali jedno dijete, [1],
    Bošnjak Mato, od oca Bone i majke Eve, rođ. oko 1922. godine, zaseok Bošnjaci, poginuo 1943. godine, neoženjen, [1],
    Bošnjak Stijepo, od oca Marka i majke Kate, rođ. 1918. godine(?), zaseok Bošnjaci, nestao u odstupu, oženjen Katom, imali sina Nikolu, [1],
    Vidaković Franjo, od oca Nike i majke Ane, rođ. 1926. godine, zaseok Polojčani, nestao u odstupu, neoženjen, [1],
    Vidaković Jozo, od oca Nike i majke Ane, rođ. 1927. godine, zaseok Polojčani, nestao u odstupu, neoženjen [1],
    Gagulić Mato, od oca Ilije i majke Ivke, rođ. 1926. godine, zaseok Gornjani, poginuo u odstupu, 1945. godine, neoženjen, [1],
    Gagulić Pavo, od oca Ilije i majke Ivke, rođ. 1924. godine, zaseok Gornjani, nestao u odstupu, neoženjen, [1],
    Gagulić Pero, od oca Ilije i majke Ivke, rođ. 1922. godine, zaseok Gornjani, nestao u odstupu, neoženjen, [1],
    Galić Juro, od oca Luke i majke Mande, rođ. 1924. godine, zaseok Polojčani, nestao u ratu(?), neoženjen [1],
    Galić Marko, od oca Jure i majke Mare, rođ. 1920. godine, zaseok Polojčani, nestao u odstupu, oženjen Ružom, nisu imali djece, [1],
    Galić Mato, od oca Marijana i majke Ruže, rođ. 1926. godine, zaseok Polojčani, poginuo u Turiću 19.1.1945. godine, neoženjen, [1],
    Galić Pavo, od oca Joze i majke Kate, rođ. 1924. godine, zaseok Polojčani, nestao u odstupu, neoženjen, [1],
    Galić Pero, od oca Martina i majke Ruže, rođ. 1918. godine, zaseok Polojčani, nestao u odstupu, neoženjen, [1],
    Galić Petar, od oca Joze i majke Kate, rođ. 1920. godine, zaseok Polojčani, nestao u odstupu, oženjen Ružom, nisu imali djece, [1],
    Gluvačević Milivoje, od oca Jevte, rođ. 1920. godine, nestao u odstupu, oženjen nije imao djece, [2],
    Gluvačević Rado, od oca Jevte, rođ. 1923. godine, nestao u odstupu, neoženjen, [2],
    Guljašević Milan, od oca Jevte, rođ. 1925. godine, nestao u odstupu, neoženjen, [2],
    Djedović Grgo, od oca Pere i majke Kate, rođ. 12.3.1905. godine, zaseok Kraljičani, poginuo na ćupriji između Batkuše i Brvnika 28.2.1943. godine, oženjen Katom imali šestero djece, [1],
    Đukić Lazar, od oca Đorđe, rođ. 1915. godine, zaseok Srednja Mahala, poginuo u Srednjoj Slatini 1944. godine, neoženjen, [2],
    Đukić Tomo, od oca Koste, rođ. 1923. godine, zaseok Srednja Mahala, poginuo u Riječanima 1943. godine, neoženjen,[2],
    Žabarac Lazar, od oca Krste, rođ. 1924. godine, zaseok  Đuranovići, nestao u odstupu, neoženjen, [2],
    Zubak Bono, od oca Grge i majke Terezije, rođ. 1918. godine, zaseok Polojčani, nestao u odstupu, oženjen Mandom imali jedno dijete, [1],
    Zubak Jozo, od oca Marka i majke Ruže, zaseok Polojčani, nestao u odstupu, neoženjen, [1],
    Zubak Pero, od oca Marka i majke Ruže, zaseok Polojčani, nestao u odstupu, neoženjen, [1],
    Zubak Marijan, od oca Pere, rođ. 1907. godine, zaseok Polojčani, nestao u odstupu, oženjen[1],
    Zubak Marko, od oca Pere, rođ. 1910. godine, zaseok Polojčani, nestao u odstupu, oženjen Ivkom imali sina Peru, [1],
    Ivanković Bono, od oca Marijan i majke Mare, rođ. 1921. godine, zaseok Njivak, poginuo 1945. godine u odstupu prema Odžaku, neoženjen, [1],
    Ivanković Jozo, od oca Ante i majke Ane, rođ. 15.11.1920. godine, zaseok Njivak, poginuo 8.10.1944. godine u Tramošnici, neoženjen, [1],
    Ivanković Pavo, od oca Pere i majke Luce, rođ. 1922. godine, zaseok Njivak, poginuo u odstupu, neoženjen, [1],
    Jagić Mato, od oca Ive i majke Ruže, rođ. 1919. godine, zaseok Njivak, poginuo u odstupu, oženjen Anđom imali dvoje djece, [1],
    Jurilj Anto, od oca Ivana  i majke Mande, rođ. oko 1926. godine, zaseok Gornjani, nestao u odstupu, neoženjen, [1],
    Jurilj Anto, od oca Franje  i majke Mare, rođ. oko 1924. godine, zaseok Gornjani, poginuo u Tramošnici 1944. godine, neoženjen, [1],
    Jurilj Jozo, od oca Franje  i majke Mare, rođ.1926. godine, zaseok Gornjani, nestao u odstupu, neoženjen, [1],
    Jurilj Juro, od oca Ilije, rođ. oko 1926. godine, zaseok Gornjani, nestao 1945. godine, neoženjen, [1],
    Jurilj Luka, od oca Mate  i majke Danice, rođ.13.04.1929. godine, zaseok Gornjani, ubio se, nije htjeo u vojsku, neoženjen,  [1],
    Jurilj Marko, zvani Martin, od oca Ivana  i majke Mande, rođ. oko 1912. godine, zaseok Gornjani, poginuo u Sl. Šamcu 21.12.1944. godine, neoženjen, [1],
    Jurilj Nikola, od oca Ivana  i majke Mande, rođ. oko 1920. godine, zaseok Gornjani, nestao u odstupu, neoženjen, [1],
    Jurilj Pero, od oca Ivana  i majke Mande, rođ. oko 1926. godine, zaseok Gornjani, nestao u odstupu, neoženjen,  [1],
    Jurilj Niko, trgovac, zaseok Gornjani, poginuo u ratu zajedno sa ženom Marom, nisu imali djece, [1],
    Jurilj Mara,  zaseok Gornjani, poginula u ratu, zajedno sa mužem Nikom, [1],
    Jurić Luka, od oca Joze i majke Luce, rođ. 1921. godine, zaseok Kraljičani,  nestao u odstupu, neoženjen, [1],
    Jurić Marko, od oca Ive i majke Ane, rođ. 9.12.1914. godine, zaseok Kraljičani, poginuo u Lepoglavi 1.11.1941. godine, oženjen Marom imali troje djece, [1],
    Jurić Marko, od oca Marka i majke Kaje, zaseok Kraljičani,  nestao u odstupu, neoženjen, [1],
    Kovačević Pejo, od oca Mate i majke Anke, rođ. 1924. godine, zaseok Njivak,  poginuo 1945. godine, neoženjen,  [1],
    Kuprešak Mato, od oca Joze i majke Ruže, rođ. 24.2.1907. godine, zaseok Polojčani,  poginuo 15.4.1945. godine, oženjen Marom, imali 4 djece, [1],
    Lepan Juro, od oca Pere, zaseok Njivak,  nestao u ratu(?), bračno stanje nepoznato [1],
    Lepan Kata rođ. Ivanković, od oca Marijana i majke Mare, rođ. 30.4.1905. godine, poginula 28.10.1944. godine, zajedno sa sinom Vinkom, udana za Jozu, [1],
    Lepan Marko, od oca Pere, zaseok Njivak, nestao u ratu (?), bračno stanje nepoznato, [1],
    Lepan Mato, od oca Pere, zaseok Njivak, nestao u ratu (?), bračno stanje nepoznato, [1],
    Lepan Pero, od oca Mate i majke Ane, rođ. 1907.godine,  zaseok Njivak, poginuo u Njivku 1945. godine, oženjen, imao troje djece,[1],
    Lepan Vinko, od oca Joze i majke Kate, rođ. 1932. godine,  zaseok Njivak, poginuo 28.10.1944. godine, zajedno sa majkom Katom,  [1],
    Lovrić Jozo, od oca Marijana i majke Ruže, zaseok Njivak, nestao u ratu(?), neoženjen, [1],
    Lovrić Nikola, od oca Pere, rođ. 1910. godine, zaseok Njivak, poginuo 1941. godine kod Dervente, oženjen Katom, [1],
    Lučić Anto, zvani Antal, od oca Mate i majke Luce, rođ. oko 1920. godine, zaseok Gornjani, nestao u odstupu 1945. godine, oženjen Kajom, imali dvoje djece, [1],
    Lučić Ivica, od oca Mate i majke Luce, rođ. oko 1922. godine, zaseok Gornjani, nestao u odstupu, 1945. godine, oženjen Danicom, [1],
    Lučić Joso, od oca Pere i majke Anke, zaseok Gornjani, nestao u ratu, neoženjen [1],
    Lučić Josip, zvani Josa, od oca Ive i majke Anke, rođ. oko 1925. godine,  zaseok Gornjani, nestao u odstupu, neoženjen, [1],
    Lučić Niko, od oca Mate i majke Luce, rođ. oko 1915. godine, zaseok Gornjani, poginuo u ratu 1945. godine, oženjen Katom, imali troje djece, [1],
    Lučić Tadija, od oca Nike i majke Mande, rođ. 16.9.1905. godine,  zaseok Gornjani, poginuo 14.8.1945. godine, oženjen četvero djece, [1],
    Majić Ivo, od oca Mate i majke Jele, rođ. 1912. godine,  zaseok Njivak, poginuo 1945. godine u odstupu oko Odžaka, oženjen Anom, imali sedmero djece, [1],
    Majić Marko, od oca Mate i majke Jele, rođ. 1921. godine,  zaseok Njivak, poginuo 1945. godine, u odstupu, neoženjen, [1],
    Majić Jozo, od oca Mate i majke Jele, rođ. 1924. godine,  zaseok Njivak, nestao u odstupu, neoženjen, [1],
    Mandić Pavica, od oca Nike i majke Jele, rođ. 1924. godine,  zaseok Kraljičani, nestao u ratu, oženjen, [1],
    Mandić Pavo, zvani Čaruga, od oca Ive, rođ. 1917. godine,  zaseok Kraljičani, nestao u odstupu, oženjen imao dvoje djece, [1],
    Marić Ilija, zvani Iljo, od oca Pere i majke Mande, rođ. 1924. godine,  zaseok Gornjani, nestao u odstupu, neoženjen [1],
    Marić Ivo, od oca Ilije i majke Mande, rođ. 1924. godine,  zaseok Gornjani, poginuo u Prudu 25.1.1945. godine, neoženjen, [1],
    Marić Marijan,  od oca Ive i majke Kaje, rođ. 1927. godine,  zaseok Gornjani, nestao u odstupu, neoženjen, [1],
    Marić Pero, od oca Ilije i majke Mande, rođ. oko 1924. godine,  zaseok Gornjani, nestao u odstupu, neoženjen, [1],
    Mikić Milan, od oca Cvijetina, rođ. 1912. godine, zaseok Srednja Mahala, nestao u zarobljeništvu u Njemačkoj, neoženjen, [2],
    Miličević Bono, od oca Jure i majke Jurke, rođ. 1920. godine,  zaseok Kraljičani, nestao u odstupu, oženjen Katom, [1],
    Pajić Božo, od oca Cvijana i majke Janje, rođ. 1908. godine,  zaseok Srednja Mahala, poginuo 1944. godine, oženjen Gojom, imali četvero djece, [2],
    Pušeljić Ana, zvana Anuša, rođ. 1882. godine, zaseok Gornjani, poginula u Srednjoj Slatini 1944. godine, udata za Nikolu, imali sedmero djece [1],
    Pušeljić Anto, od oca Nikole i majke Ane, rođ.oko 1920. godine, zaseok Gornjani, poginuo 1947. godine u Kladarima, oženjen, [1],
    Pušeljić Pero, od oca Nikole i majke Ane, zaseok Gornjani, poginuo u odstupu, oženjen Marom, [1],
    Stokić Jevto, od oca Milana, rođ. 1926. godine, zaseok Srednja Mahala, poginuo u ratu 1943. godine, neoženjen, [2],
    Ćavarović Jozo, od oca Marka, rođ. 1919. godine, zaseok Njivak, nestao u ratu(?), bračno stanje nepoznato, [1],
    Ćavarović Jozo, od oca Pave i majke Jele, rođ. 1902. godine, zaseok Njivak, poginuo 14.10.1944. godine u Srednjoj Slatini, oženjen Ružom, imali sedmero djece, [1],
    Ćavarović Niko, od oca Marka, zaseok Njivak, nestao u ratu(?), bračno stanje nepoznato, [1],
    Ćatić Antun, od majke Luce, rođ. oko 1924. godine, zaseok Gornjani, nestao u odstupu, žena Slavka, imali jednu kćer, [1],
    Ćatić Niko, od majke Luce, rođ. 1926. godine, zaseok Gornjani, nestao u odstupu, neoženjen [1],
    Džombić Andrija, od oca Pere, rođ. 1914. godine, zaseok Srednja Mahala, nestao u odstupu, žena Jagoda, imali sina Petra, [2],
    Džombić Ilija, od oca Riste, rođ. 1927. godine, zaseok Srednja Mahala, poginuo u Srednjoj Slatini 1944. godine, neoženjen, [2],
    Džombić Jovo, od oca Pere, rođ. 1920. godine, zaseok Srednja Mahala, nestao u odstupu, žena Mila, imali troje djece, [2],
    Džombić Mihajlo, od oca Pane, rođ. 1888. godine, zaseok Srednja Mahala, poginuo 1944. godine u Srednjoj Slatini, žena Spasa, imali devetoro djece, [2],
    Džombić Nedo, od oca Pere, rođ. 1924. godine, zaseok Srednja Mahala, nestao u odstupu, neoženjen, [2],
    Džombić Pero, od oca Andrije, rođ. 1892. godine, zaseok Srednja Mahala, poginuo u Srednjoj Slatini 1944. godine, oženjen, imao sedmoro djece, [2],

    Napomena: U spisak nisam unosio podatke kojim su jedinicama pripadali poginuli i nestali niti podatke o njihovim egzekutorima a ni kojoj su narodnosti pripadali.
    Podatke uzete iz knjige "Srednja Slatina u Bosanskoj Posavini - život i običaji" sam nadopunio uz konsultacije srodnika poginulih i nestalih.

    [1] Podatak uzet iz knjige "Srednja Slatina u Bosanskoj Posavini - život i običaji".
    [2] Podatak prikupio autor članka.
    ? - podatak treba dodatno provjeriti.
    * - termin koji se koristi za osobe koje se nisu htjele predati partizanima nego su krenule prema Austriji radi predaje Englezima.
    8. јун 2012.

    Nezaposlene žene pokrenule proizvodnju

    ŠAMAC - Udruženje žena u mjesnoj zajednici Srednja Slatina kod Šamca pokrenulo je proizvodnju posteljine zahvaljujući Sporazumu koji je ova opština potpisala sa Međunarodnim crvenim krstom, kancelarija u Tuzli.
    "Šijemo posteljinu, punimo jastuke i prodajemo, a tražimo i tržište van naše sredine. Zadovoljne smo jer smo sve nezaposlene, ali bi bile srećne da tu proizvodnju proširimo", kaže predsjednica Udruženja žena u Srednjoj Slatini Snježana Baškarić i napominje da materijal za šivenje posteljine kupuju same.
    Ona je navela da su odmah nakon odobrenja projekta dobile mašinu i peglu za proizvodnju.
    Riječ je o projektu „Podsticanje dijaloga i saradnje među lokalnim zajednicama 2011-2013. godine" za koji su u martu prošle godine Sporazum potpisali kancelarija Međunarodnog CK u Tuzli, opština Šamac i CK Šamac, a koji se odnosi na povratničke mjesne zajednice.
    U povratničkoj mjesnoj zajednici Srednja Slatina švajcarski CK i opština Šamac finansirali su uređenje prostorija za rad Udruženja žena, a nakon toga realizovali aktivnosti oko uređenja prostora u Osnovnoj školi, kao i projekat igraonice za djecu.
    Predsjednik Savjeta mjesne zajednice Srednja Slatina Predrag Pajić rekao je da će ovih dana biti realizovan i projekat svlačionice za FK “Sloga“ iz ovog mjesta, za koji je švajcarski CK izdvojio 10.000 KM za građevinski maretijal, a radove plaća opština Šamac.
    Prema njegovim riječima, u Srednjoj Slatini tenutno živi 450 stanovnika među kojima su Srbi, Hrvati i izbjeglice, a prije rata je živjelo 1.300 stanovnika.
    Udruženje žena broji 12 članica, koje su sve nezaposlene.
    FK “Sloga“ postoji od 1959. godine, a nakon što je početkom rata prestao sa radom obnovnjen je 1996. godine.

    Izvor: Nezavisne novine
    5. јун 2012.

    Folklorni susreti "Slatina 2012"

    Subota, 02.06.2012. g.
    U organizaciji Mjesne zajednice Srednja Slatina, Udruženje žena Srednja Slatina i Folklorne sekcije Srednja Slatina održani su folklorni susreti "Slatina 2012". Pokrovitelji ove manifestacije bili su Švajcarski crveni krst i Skupština opštine Šamac. Susreti su održani prvi put u našem selu i organizator ima namjeru da oni postanu tradicionalni.
    Cilj ove manifestacije je da okuplja djecu i ljubitelje folklora koji čuvaju i njeguju tradiciju i kulturnu baštinu ovih prostora.
    Svakako da na ovaj način želimo da promovišemo i naše selo kao mjesto gdje običaji, tradicija i kulturno stvaralaštvo nisu zaboravljeni.
    8. мај 2012.

    Ima li nafte u Slatini?

    Najaktuelnije u selu ovih dana svakako je istraživanje nalazišta nafte i gasa na ovom području. Istraživanja vrši ruska kompanija "Kalilingrad geofizika" i ona bi trebala biti završena za dva mjeseca. Vlada Republike Srpske odobrila je ove radove.
    Svakako da će, prilikom ovih istraživanja, nastati određena šteta na poljoprivrednim usjevima koja će vlasnicima  biti namirena od strane izvođača radova. Vlasnici kojima bude napravljena šteta treba da je prijave predsjedniku savjeta mjesne zajednice. Na nivou opštine formirana je komisija koja će procijeniti nastalu štetu. Predviđeno je da se ona izračunava po maksimalnom prinosu kulture koja je zasijana i po tržišnim cijenama u trenutku isplate.


    Pitanje svih pitanja je: "Ima li nafte u Slatini?"
    I šta ako je ima?
    Muči ono pomalo i mještane Slatine. Iako, onako djeluje na izgled da su nezainteresovani, malo je onih koji nisu komentarisali ovaj događaj i dali svoje mišljenje. Mišljenja su kao i uvijek oprečna.
    Neki misle da će nam nafta donijeti ekonomski razvitak i blagostanje dok drugi misle da će nam donijeti propast kao Libiji, Iraku, Avganistanu i sl.
    Sigurno znam da se Slatinci neće složiti oko ovoga pitanja i rasprava će potrajati, vjerovatno dok ovi stranci ne odu iz sela.
    Ko zna? Možda su u pravu oboji?
    17. април 2012.

    Utakmica "Oženjeni"-"Neoženjeni", 2012

    Tradicionalna utakmica "Oženjeni"-"Neoženjeni" i pored problema nastalih radi termina odigravanja ipak je odigrana. Utakmica se igrala svake godine na Vaskrs. Ove godine bio je problem što je Sloga po rasporedu takmičenja, na Vaskrs, imala utakmicu u Donjoj Slatini sa ekipom Mladosti 36. Dešavalo se i ranijih godina da se pojavi taj problem ali on se uvijek rješavao na način da se utakmica Sloge odigra u nekom drugom terminu. Istina je, da je za to potrebna i saglasnost protivnika. Mi smo se obratili ekipi Mladosti ali nije bilo raspoloženja a ni razumijevanja da nam se udovolji.
    Zatečeni takvom situacijom i u nedoumici šta da činimo – dogovorili smo se da se okupimo na Vaskrs i da tada odlučimo hoćemo li ići u D. Slatinu.
    Ekipe su se okupile u nedjelju oko 14 časova i počela je rasprava o tome koja je utakmica važnija i kako razriješiti problem. Bilo je raznih opcija; da se igra samo tradicionalna utakmica, da se ide u D. Slatinu pa da se onda igra ova druga utakmica a naveče bude proslava, da se ova druga utakmica igra sutra i sl.
    Kompromis je nađen; ide se u D. Slatinu, utakmica "Oženjeni"-"Neoženjeni" biće u ponedjeljak,  proslava oba dana.
    Sloga je utakmicu izgubila, ali to nije bio dovoljan razlog da se sa proslavom ne počne odmah.
    Nastavak proslave u ponedjeljak pokvarila je kiša i prohladno vrijeme. Bilo je i dileme da li uopšte da se igra utakmica. Kiša je na trenutak prestala, dovoljno da utakmica počne. Ponovo je počela da pada i nije prestala do sutradan.
    Ekipa Neoženjenih bila je bolja i zasluženo pobijedila sa 4:O. Rezultat ionako nije bio u prvom planu. Utakmica će više ostati u pamćenju po zbrci oko termina i po tome što se slavilo dva dana.
    Oni koji su u početku bili nezadovoljni promjenom termina na kraju su bili prezadovoljni dvodnevnim slavljem.
    I to je fudbal.
    3. април 2012.

    Popis Srednje Slatine iz 1910

    Četvrti  popis koji je sprovela Austro-Ugarska u Bosni i Hercegovini bio je 1910. godine. Počeo 10. oktobra 1910. godine. Prije popisa izvršena je numeracija svake kuće i utvrđena topografija mjesta. Osim stanovništva vršen je i popis stoke. Na osnovu toga popisa, Statistički odsjek Zemaljske vlade sačinio je pregled pod naslovom "Rezultati popisa žiteljstva u Bosni i Hercegovini od 10. oktobra 1910. godine".

    Srednja Slatina, prvi put, je popisana kao zasebno selo. U knjizi "Selo Slatina kod Bosanskog Šamca i njena okolina", iguman Jovan Nedić kaže: "Kada je za donjoslatinskog kneza došao Trivo Subanović, izdvoji se jedan dio sela i nazva se Srednja Slatina."
    Koje je to godine bilo, nemamo nekih pisanih podataka, sa sigurnošću samo možemo tvrditi da se to dogodilo između dva popisa (1895-1910).
    Na spomenicima, u groblju u Srednjoj Slatini, za osobe sa područja Srednje Slatine navodi se da su iz Donje Slatine sve do 1910. godine.
    Srednja Slatina je bila u sastavu kotara Gradačac a on je pripadao okrugu Tuzla.

    Prema popisu Srednja Slatina je imala:
    Kuća 110 a domaćinstava 111.
    Stanovnika 824 i to: muškaraca 444 i žena 380.
    Pravoslavnih je bilo  202 i to: muškaraca 109 i žena 93.
    Katolika je bilo 622 i to: muškaraca 335 i žena 287.

    Slobodnih seljaka: glavari obitelji 17 a svojadi (ukućana) 107.
    Kmetovi: glavara obitelji 84 a svojadi 583.
    Kmetovi ujedno i slobodni seljaci: pretežno slobodni seljaci 0, pretežno kmetovi: glavara porodice 5, svojadi 72.
    Poljoprivredom se bavilo 819 stanovnika a ostalim zanimanjima 5.

    Popis stoke:
    Posjednika stoke 103 domaćinstva.
    Konja 138, goveda 634, koza 0, ovaca 283, svinja 451, gusaka 33, pataka 243, kokoši 1781, purana 504, košnica 78. Posjednici košnica 29 domaćinstava.

    Moramo se diviti  Austrijancima na temeljitosti.


    16. март 2012.

    Švajcarski crveni krst/križ iz Tuzle

    Švajcarski crveni krst sa sjedištem u Tuzli prošle godine, u martu , započeo je implementaciju projekta "Podsticanje dijaloga i saradnja među lokalnim zajednicama 2011-2013. godine" u našem selu.
    Narodnim jezikom rečeno, projekat podrazumijeva pružanje pomoći organima mjesne zajednice da se organizuju i što efikasnije rješavaju probleme od interesa za lokalnu zajednicu.
    Pomažu na više načina. Prvo, nastoje da stvore uslove i obezbijede prostor za rad organa mjesne zajednice. Zatim osnivaju razne forume, udruženja ili organizacije koje će predstavljati interese određenih grupa u zajednici. Vrše edukaciju ili organizuju za sve subjekte koji učestvuju u radu zajednice. Finansiraju ili učestvuju i finansiranju određenih društvenih aktivnosti i projekata koji su od interesa za zajednicu.
    Projekat traje tri godine.

    Šta su to uradili u našoj mjesnoj zajednici u prvoj godini?

    Poboljšali su uslove i nabavili dio opreme i inventara koji je potreban za rad mjesne zajednice.
    Inicirali su osnivanje Udruženja žena i Foruma mladih. Udruženja žena osnovalo je folklornu sekciju. Pomogli su u izradi dokumenta "Strategija razvoja mjesne zajednica Srednje Slatina 2011-2015. godine". Organizovali su nekoliko edukacija za članove Savjeta MZ i predstavnike Udruženja žena i Foruma mladih. Finansirali su kurseve u šivenju i kurs informatike i ekskurziju koju su organizovale žene. Učestvovali su u finansiranju rada folklorne sekcije. Od projekata, koji su realizovani u toku prošle godine, učestvovali su u finansiranju izgradnje  toaleta u školi i igraonice za djecu. U njihovoj organizaciji ide i pružanje pomoći starim i bolesnim licima.

    I možda, najvažnije od svega je da su u dobroj mjeri uspjeli da promijene ustaljeni način života u selu, razbiju monotoniju, afirmišu žene i omladinu i svima nama zajedno vrate uvjerenje da vrijedi raditi i stvarati.
    29. фебруар 2012.

    Opljačkan župnik u Srednjoj Slatini

    Dana, 28.02.2012. god. oko 19 časova opljačkana je crkvena kuća u kojoj boravi župnik Marko Stipić. Dva mladića koja žive u okolini  Žepča dovezli su se taksijem u centar sela i odatle se uputili prema crkvi. Vjerovatno, da su nešto prije nazvali župnika i od njega tražili pomoć. Župniku su se predstavili i pozvali se na neke njegove prijatelje, moleći ga da dođe u Šamac jer im je naime potrebna pomoć. Župnik ništa ne sumnjajući, želeći da učini dobro djelo i pomogne mladićima krenuo je u Šamac. Pljačkaši su se u međuvremenu ušetali u dvorište. U jednoj od pomoćnih zgrada pronašli su ljestve, pomoću kojih su se popeli do prozora na spratu, razbili staklo i ušli u kuću. Pronašli su neku svotu novca i napustili kuću u kojoj su napravili priličan nered. Nakon pljačke uputili su se prema Šamcu. Policija ih je pronašla  i pritvorila. Nezvanično saznajemo da su oba mladića uspješni studenti i da studiraju u Zagrebu.
    Župnik je vrativši se u selo ispred crkve zatekao nekoliko mještana koji su alarmirali policiju i pomogli da se pljačkaši pritvore.

    Da li se dobro uvijek dobrim vraća?.
    28. фебруар 2012.

    Покладе

    Покладе су празник који се везује за почетак неког од великих постова. Дан уочи почетка поста приређују се разне гозбе у кругу породице а у неким крајевима организују се сеоска весеља у виду „мачкара“, карневала и сл. На основу празника коме претходе могу бити: Васкршње, Божићне, Петровске и Великогоспојинске. Према врсти хране које се спрема називају се месне или сирне. 

    Васкршње покладе у народу познате као „Бијеле покладе“ празнују се последњи дан "Бијеле недјеље" ("Бијела недјеља" је недјеља уочи Васкршњег поста). Оне су најсвечаније и најраспрострањеније у српском народу.  То је дан када се прашта, па их стога неки називају и проштене. Праштају се увреде, како би и нама биле опроштене а све са намјером да што чишћи уђемо  у пост. Покладе су и дан весеља, посебно за дјецу и младе у мјестима гдје постоји организовано славље.

    У Слатини, тај празник се обиљежава нешто скромније. Углавном се празнује у кругу породице уз нешто свечанији и обилнији ручак. Има случајева да се организује и заједничка прослава. Прослава траје до поноћи и након тога настаје седмонедjељни пост.

    Петровске покладе се славе дан уочи Петровског поста који почиње у понедељак после Недеље свих светих.

    Божићне покладе славе се пред почетак Божићног поста, на дан Светог Апостола Филипа 27. новембра.

    Великогоспојинске покладе славе се 13. августа.
    19. фебруар 2012.

    Popis Slatine iz 1895

    Treći popis koji je sprovela Austro-Ugarska u Bosni i Hercegovini bio je 1895. godine.
    Popis je počeo 22. aprila a popisivanje je trajalo mjesec dana.

    I te godine Srednja Slatina nije bila zasebna cjelina već je bila dio Donje Slatine. Za razliku od prethodna dva popisa ovaj ne sadrži podatke po zaseocima. Oni jesu navedeni u rubrici gdje su se navodila mjesta ali nema pojedinačnih  podataka za njih već su podaci  navedeni samo zbirno za mjesto. Podjela na zaseoke ostala je ista kao i u prethodna dva popisa.
    Možemo utvrditi broj katoličkog stanovništva i to sa velikom sigurnošću na osnovu pretpostavke da katolika nije bilo u zaseocima koji su pripadali Donjoj Slatini.
    Donja Slatina je pripadala kotaru Gradačac a on okrugu Donja Tuzla.

    Prema popisu Donja Slatina je imala:
    Kuća 144 i to: naseljenih 143 i nenaseljenih 1 .
    Stanovnika 1013 i to: muškaraca 541 i žena 472. Pravoslavnih  bilo je 559 a katolika 454.
    Poljoprivredom se bavilo 1013 osobe. Slobodnih zemljoradnika bilo je 6 sa 36 srodnika, kmetova 140 sa 826 srodnika i ostale osobe koje se bave poljoprivredom 5. 

    12. фебруар 2012.

    Zima 2012

    Zima, koja je bila blaga u prethodnim mjesecima pokazala je svoje zube tek u februaru. Mnogi su se ponadali da je ove godine neće ni biti ali se ponovo obistinila ona narodna: "Nije bilo godine da ne crkne sirotinjska krava i da ne padne snijeg."
    Snijeg je počeo da pada u petak, 3. februara. Za vikend je napadao i preko pola metra.
    Mnogi pričaju da se ne sjećaju kada je pao veći snijeg. Osim velike količine snijega problem su i veoma niske temperature koje su prelazile i 20 C ispod nule. Škola je obustavila rad do daljnjeg.

    Da ne bude sve tako crno pobrinuli su se komunalni radnici koji su redovno i dosta kvalitetno čistili snijeg sa svih puteva. Interesantno je da nije bilo prekida u snabdijevanju domaćinstava električnom energijom. Bilo je manjih problema u snabdijevanju vodom, izazvanih smrzavanjem hidrofora ili vodovodnih cijevi.
    Meteorolozi najavljuju snijeg do 13. februara a nakon toga stabilizaciju vremena i povećanje temperature.
    Nadamo se da je zima u prolazu jer od zimske idile ipak su ljepši sunčevi zraci.

    I dok je starijim izazvao nedaće i brigu najmlađima je sigurno donio radost.

    Kalendar

    Одржана свечана академија и отворен 19. „Видовдански сабор“

    У Горњој Слатини код Шамца синоћ је одржана свечана академија поводом Видовдана и отворен традиционални 19. "Видовдански сабор". Г...

    Popularni postovi