Pretraga

Arhiva članaka

31. октобар 2019.

Verovanja - feljton

Iguman Jovan Nedić, Selo Slatina kod Bosanskog Šamca i njena okolina, 1990

14.    Verovanja 

      Iako su sveštenici i učitelјi u kontaktu s lјudima stalno ukazivali na štetnost od praznoverja i danas u Slatini ima sveta, istina, manje nego pre, koji su skloni tome. Primeri izneti ovde, takođe, spadaju u praznoverje, pa ne treba držati do njih, s obzirom da nemaju ništa zajedničko sa verom.
      Kada grmi i sevaju munje iz kuće se iznesu neki predmeti: sinija, maše, vilјuška, nož n drugo, jer se veruje da će se time omesti ili ublažiti nevreme.
      Na Božić se napravi krug od konopca po zemlјi ili snegu i tu se hrane kokoške da ne idu daleko od kuće.
      Između Gospojina se ne počinje graditi nikakva zgrada zbog vukova.
      Otelјenoj kravi veže se vrpca  od crvenog pletiva za rep, da je ko ne „urekne“.
      Kažu da ne valјa tući decu na Tucinjdan, jer će dobiti čireve.
      Kada se jede „grušava“ (razlјevuša od kukuruznog brašna i mleka od tek otelјene krave) domaćica sipa hladnu vodu za vrat svima koji je jedu, da krava ima više mleka.
     Slušao sam da nije dobro ubijati lasicu, jer ako se ne dotuče, sveti se čoveku na taj način što će da povrati u lјudsku hranu i koje okusi umreće.
      Ako se neko počeše po vratu obavezno hukne u prste da ne dobije gušu.
      Na Časne poklade (post pred Vaskrs) ukućani se posle večere
natrlјaju belim lukom, da ih noću ne napada „tmora“.
      Smatralo se za greh poseći kalemlјenu voćku.
      Ako neko stane na „sugreb“ (mesto gde pseto nogame zagrebe zemlјu), obavezno plјune na to mesto, jer ko to ne učini dobiće plikove po telu.
      Ima slučajeva da se malo dete posle rođenja stavlja između dva grebena, da se normalno razvija.
      Postojalo je mišlјenje da nije dobro saditi boriće oko kuće, jer će se takvo domaćinstvo ugasiti.
      Ljuska od vaskršnjih jaja nosi se negde na mravinjak, da se kokoške množe kao mravi.
      Neke domaćice stavlјaju u „melo“ (pomije, splačine) živu žabu kornjaču i time hrane svinje, jer veruju da će svinje u tom slučaju biti zdravije m naprednije. 
      Slušao sam da i zmija ima noge i pokaže ih samo tada kad se stave na vatru.
      Cela sedmica pred sv. Iliju su „kresovi“  i nije dobro za to vreme prati rublјe, jer će se brzo pocepati.
      Ako sova „huče“ na kući, smatra se kao predznak da će neko umreti u tom domu.
      Postojalo je verovanje da hipnotizer ne može „nabaciti sijer“ na osobu (hipnotisati je) ako na sebi ima izvrnuti halјetak.
     Kad neko umre umesto običnog hleba obavezno se mese pogače, tj. hleb bez kvasca, da u toj kući ne rastu smrtni slučajevi.
     Gataju da nije dobro ako se mačka nalazi u prostoriji gde je mrtvac, jer ako preskoči kovčeg, pokojnik će se „povampiriti“.
      Kada se mrtvac poveze iz kuće, kuća se podupre nekim drvenim podupiračem, da se me ugasi.
      „Ukopnici“, po vraćanju sa groblјa u kuću žalosti, peru ruke i prebacuju žišku preko sebe, ali ruke ne brišu peškirom nego ostave da se same osuše.
      Ima ih koji prilaze grobu umrloga prilikom palјenja sveće s podnožja, jer veruju da će pokojnik samo tako moći videti ko mu dolazi.
      Kad se čine zadušnice ne sedi se na zastrtim klupama i stolicama.
      Ako se na grobu, odnosno groblјu nalazi kakve voćka, niko neće da jede plod s nje.
      Za konja koji ima spletenu grivu kažu da su je „vile“ noću splele.
      Ako bi se ko usudio da grivu rasplete, odmah bi umro.
      Slušao sam da nije dobro zviždukati po kući, jer sena taj način „vabe" (dozivaju) miševi.
      Ako dete ima potrebu pa noću ode do bunara, dadnu mu pa ponese maše iz kuće, jer se veruje da će ga one čuvati od nečistih sila.
      Kao dete slušao sam od starijih lјudi da su viđani „utvare“.
Kasnije mi je pričao Spasoje Patković o jednom svom „priviđenju“. Jednom su, kaže, uoči mlade nedelјe otišli na prelo Stanko Nedić, Novak Patković i on gde su se zadržali do pola noći. Kada su su vraćali kući, odjednom iza ograde izleti pred njih neko čudovište veliko kao tele i počne nasrtati na njih. Novak je bio kao najslobodniji pa strgne kolac iz ograde da bi se suprotstavio. Međutim, „utvara“ skoči na njega i počne ga gaziti nogama, a druga dvojca pobegnu. Novak se toliko bio prestravio da je ubrzo posle toga umro.
Priča se da je i Đuro Patković imao „priviđenje“. Jednom je u „gluvo doba noći“ vozio drva u Bosanski Šamac za prodaju. U to vreme nije bilo naselјa od Kornice do sela Hasića nego samo šume i livade. Kad je bio negde na sredini puta, opazi da mu se približavaju neki svatovi. Pri susretu zaustave se kod njega i pruže mu „plosku“ sa rakijom, da im čestita veselјe. Đuro se po običaju prvo prekrsti, ali odjednom dune „vijor“ (jak vetar) i uz silnu lomlјavinu nestane i kola i svatova. On se strašno uplaši naročito kad je video da u ruci umesto „ploske" drži lobanju konjske glave. Bilo mu je već lakše kad su zapevali petli u Lužanima. Više nije smeo sam ići u to doba noću. Đuro je umro 1944. godine.
      Pričalo se za Đuru Đurića da je bio „vilovnjak“. Čak je i on o sebi tako mislio. Jednom prilikom poveo se razgovor kod kazana pok. Ostoje Kostića o Đuri u njegovom prisustvu, kako on ima „vilovnjačke“ sposobnosti i da može skočiti s jednog mesta na drugo. Đuri je izgleda godio ovakav razgovor, pa da bi im to i na delu pokazao, uspuže se na jednu šlјivu. Razume se, to mu nije pošlo za rukom, jer pri prvom pokušaju padne s drveta i dobro se ugruva. Đuro je bio poznat i kao ukrotitelј zmija. Hvatao ih je i nametao im svoju volјu. Kad su ga jednom prilikom neki lјudi počeli vređati u gostionici Miloša Jovanovića na Kornici, on na brzinu odluči kako da im se osveti. Izađe iz gostionice i za kratko vreme vrati se sa punim nedrima zmija. Tu se raspaše i zmije se razmile po prostorijama. U kući nastane vrisak i zapomaganje, dok se Đuro najzad nije smilovao i nekim „nemuštim jezikom“ pozvao zmije, stavio ih sebi u nedra i ponovo izneo van zgrade.
27. октобар 2019.

Poraz Budućnosti u Miloševcu

posavina-buducnost-3-0
Slika iz 3. poluvremena

Ekipa Budućnost ponovo je odigrala lošu utakmicu u gostima. Ovaj put protiv ekipe Posavine u Miloševcu poraženi su rezultatom 3:0.

Sledeću utakmicu u Slatini igra komšijski derbi sa ekipom Mladosti iz Dubice.


Сјећање на погинуле борце ВРС у Гајевима

У Гајевима код Шамца је служен парастос за 18 погинулих бораца и три цивилне жртве посљедњег одбрамбено-отаџбинског рата, те за 16 жртава из Другог свјетског рата са овог подручја.

parastos-gajevi-proslava-crkve

Предсједник мјесне Борачке организације Гајеви Чедо Лукић рекао је да је црква на којој су уклесана имена погинулих саграђена 2002. године.
„Жртве никада не смију бити заборављене. Данас, и сваки дан, ми се поклањамо нашим херојима из свих ратова који су нам створили бољу будућност“, рекао је Лукић.
Након парастоса, који је служио горњослатински свештеник јереј  Драган Павловић, положени су вијенци и прислужене свијеће.

Парастосу су, осим породица погинулих, представника Борачке организације и мјештана Гајева, присуствовали и представници локалне власти предсједник Скупштине Николина Шкрбић и начелница Одјељења за просторно уређење и стамбено комуналне послове Ведрана Михаљчић.

Светлана Павловић, дипл. журналиста
26. октобар 2019.

Mladost samo do boda u Prnjavoru


Fudbaleri Mladosti remizirali su (1:1), kao gosti, u drugoligaškom derbiju, protiv Ljubića iz Prnjavora. Strijelac gola za Mladost bio je Simeunovi a izjednačio je Žižak u 87. minuti. Mladost je od 60. minuta igrala sa deset igrača zbog isključenja Mišića (dva žuta kartona).
Iako nisu stigli do očekivane pobjede, Slatinci su zadržali 2 poziciju.

Naredno kolo Mladost dočekuje Borac iz Kozarske Dubice trenutno prvoplasiranu ekipu.




25. октобар 2019.

OŠ Gornja Slatina - vježba "Simulacija požara u školi" - FOTO

U četvrtak 24.10.2019. godine, Crveni krst Šamac zajedno sa svojim volonterima, Teritorijalnom vatrogasnom jedinicom Šamac, Domom zdravlja Šamac i učenicima osnovne škole "Gornja Slatina" u Osnovnoj školi "Gornja Slatina" izveli su pokaznu vježbu "Simulacija požara u školi".

vjezba-crveni-krst-skola-gornja-slatina

Упис предшколске дјеце у ОШ Горња Слатина

ЈУ Основна школа „ГОРЊА СЛАТИНА“ Горња Слатина расписује Јавни позив за упис дјеце у програм за дјецу у години пред полазак у школу.



23. октобар 2019.

Spisak partizanskih boraca iz Slatine

Zbirni pregled:

Boraca iz Slatine u raznim partizanskim jedinicama a prema podacima koje sam uspio prikupiti bilo je 156.

Poginulo je 35 boraca ili oko 22,43%.
Prvi borac iz Slatine koji je poginuo bio je Savo Radulović, 13.januara 1942. godine.
Poslednji borac koji je poginuo bio je Milovanović Jove Ilija, 1.11.1945. godine.

Pregled po teritorijalnoj zastupljenosti i godinama pristupa NOB-i u tabeli ispod:

Mjesto
od 1941
od 1942
od 1943
od 1944
od 1945
 nepoz.  
Ukupno
Gor. Slatina
 2
5
45
 5
 28

 85
Sr. Slatina
 2
11
1
 14
Donj. Slatina
 4
 1
19

24
Gajevi
 6
 27 

 33
Ukupno
2
 5
57 
 6
85
1
156 

Po nacionalnoj strukturi bilo je: Srba 148 , Jugoslovena 4 i  Hrvata 3 i Slovenaca 1.

Bilo je 152 muškaraca i 4 žene.

Pero Bosić je nosilac partizanske spomenice (pripadnik NOB-e od 1941) i narodni heroj.
Savo Radulović nosilac partizanske spomenice.
Vuksanović Jovana Rajko je poslednji borac koji je pristupio u partizansku jedinicu, 13.5.1945. godine.
Najstariji borac je Stanišić Miće Jovan, rođen 1890. godine.
Najmlađi borac je Milovanović Mile Luka, rođen 1933. godine.

Bilo je 8 članova KPJ i 2 člana SKOJ-a.

Starješinski kadar  je bio sledeći:
1 komandant odreda , 1 zamjenik komandanta bataljona, komandira čete, 1 zamjenik komandira čete , 3 komandira voda , desetara , 1 intendant, politička radnika, 1 predsjednik NOO i 4 odbornika NOO.

Po zanimanju bilo je: zemljoradnika 146, radnika 5, trgovaca 3 i đaka 2.

SPISAK BORACA POSAVSKO TREBAVSKOG PARTIZANSKOG ODREDA
(Esad Tihić: Posavsko-trebavsko-partizanski odred - spisak boraca)

1. BOSIĆ Vlade PERO, 1921. Gornja Slatina, Srbin, radnik, u NOB* od 1941. u odredu od 20.9.1943, komandant odreda, član KPJ, narodni heroj, poginuo 17. januara 1945, Gradačac.

2. ANTIĆ Riste ANTONIJE, 1923, Gajevi, Srbin, zemljoradnik, u odredu od 12.4.1945, borac.
3. ANTIĆ Pere RAJKO, 1924, Gajevi, Srbin, zemljoradnik, u odredu od 10.4.1945. borac.
4. ARANĐIĆ Miče BOŽO, 1920, Gornja Slatina, Srbin, zemljoradnik, u odredu od 15.4.1945, borac.
5. ARANĐIĆ Miće CVJETKO, 1911, Gornja Slatina, Srbin, trgovac, u odredu od 4.4.1945, borac.
6. ARANĐIĆ Vlade JOVO, 1927, Gornja Slatina, Srbin, zemljoradnik, u odredu od 15.4.1945, borac.
7. ARANĐIĆ Marijana PERO, 1927, Donja Slatina, Srbin, zemljoradnik u odredu od 15.4.1945, borac.
8. BABIĆ Luke LUKA, 1898, Gornja Slatina, Srbin, zemljoradnik, u odredu od 20.9.1943, borac, umro 1968.
9. BABIĆ Mihajla NIKOLA, 1929, Gornja Slatina, Srbin, zemljoradnik, u odredu od 15.4.1945, borac.
10. BAĆIĆ Pere NIKOLA, 1925, Srednja Slatina, Srbin, zemljoradnik, u odredu od 15.4.1945, borac.
11. BIJELIĆ Jelisije NIKOLA, 1920, Donja Slatina, Srbin, zemljoradnik, u odredu od 12.4.1945, borac.
12. BIJELIĆ Petra SAVO, 1924, Donja Slatina, Srbin, zemljoradnik, u odredu od aprila 1945, borac, umro 1966.
13. BLAGOJEVIĆ Todora STOJA, 1925, Gornja Slatina, Srpkinja, zemljoradnik, u NOB od avgusta 1943, u odredu od aprila 1944, borac, poginula decembra 1944, Gornja Slatina.
14. BOSIĆ Cvijana CVIKO, 1916, Gornja Slatina, Srbin, trgovac, u odredu od 20.9.1943, zamjenik komandanta bataljona, član KPJ.
15. BOSIĆ Cvijana DIMITRIJE, 1922, Gornja Slatina, Srbin, zemljoradnik, u odredu 12.4.1945, borac.
16. BOSIĆ Jovana MIHAJLO, 1921, Gornja Slatina, Srbin, zemljoradnik, u odredu od 17.4.1945, vodnik voda, umro 1978.
17. BOSIĆ Milana NEDELJKO, 1923, Gornja Slatina, Srbin, zemljoradnik, u NOB od 20.9.1943, u odredu od 11.4.1944, borac.
18. BOSIĆ Milana NIKOLA, 1929, Gornja Slatina, Srbin, zemljoradnik u odredu od 15.4.1945, borac.
19. BOSIĆ Vlade NIKOLA, 1926, Gornja Slatina, Srbin, đak, u NOB od 1.2.1942, u odredu od 20.9.1943, pomoćnik komesara čete, član KPJ.
20. BOSIĆ Pere RADE, 1925, Gornja Slatina, Srbin, zemljoradnik, u NOB od avgusta 1943, u odredu od aprila 1944, borac.
21. DESPIĆ Luke MILAN, 1922, Srednja Slatina, Srbin, zemljoradnik, u odredu od 10.4.1945, borac.
22. ĐEKIĆ Obrada BOŽO, 1913, Gornja Slatina, Srbin, zemljoradnik, u odredu od septembra 1943, borac, poginuo marta 1944. Crkvina.
23. ĐEKIĆ Milana SAVO, 1927, Gornja Slatina, Srbin, zemljoradnik, u odredu od 20.9.1943, borac, poginuo oktobra 1944, Tuzla.
24. ĐURIĆ Nike ĐORĐE, 1915, Gajevi, Srbin, zemljoradnik, u odredu od 15.4.1945, borac.
25. ĐURIĆ Milana JOVO, 1928, Gajevi, Srbin, zemljoradnik, u odredu od 10.4.1945, borac.
26. ĐURIĆ Ilije MAKSIM, 1924, Gajevi, Srbin, zemljoradnik, u odredu od 14.4.1945, borac.
27. ĐURIĆ Nike RAJKO, 1912, Gajevi, Srbin, zemljoradnik, u odredu od 15.4.1945, borac, umro 1976.
28. ĐURIĆ Krste SPASOJE, 1928, Gajevi, Srbin, zemljoradnik, u odredu od 15.4.1945, borac.
29. ĐURIĆ Milana STEVO, 1925, Gajevi, Srbin, trgovački pomoćnik, u NOB od 10.7.1943, u odredu od 6.4.1945, politički delegat voda.
30. ĐURIĆ Laze STEVO, 1921, Gajevi, Srbin, zemljoradnik, u odredu od 12.4.1945, borac.
31. DŽOMBIĆ Pere BOŽO, 1913, Srednja Slatina, Srbin, zemljoradnik, u odredu od 15.4.1945, borac.
32. DŽOMBIĆ Riste BOŽO, 1922, Srednja Slatina, Srbin, zemljoradnik, u odredu od 14.4.1945, borac.
33. DŽOMBIĆ Mihaila CVIJAN, 1924, Srednja Slatina, Srbin, zemljoradnik, u odredu od 10.4.1945, borac.
34. DŽOMBIĆ Pere CVIJETIN, 1919, Srednja Slatina, Srbin, zemljoradnik, u odredu od 4.4.1945, borac.
35. DŽOMBIĆ Marka JOVO, 1927, Gornja Slatina, Srbin, zemljoradnik, u odredu od 16. 4. 1945, borac.
36. DŽOMBIĆ Mihaila MILAN, 1920, Srednja Slatina, Srbin, zemljoradnik, u odredu od 12.5.1945, borac.
37. GAJIĆ Bože MILAN, 1925, Gajevi, Srbin, zemljoradnik, u odredu od 15.4.1945, borac.
38. GAJIĆ Bože RADOVAN, 1922, Gajevi, Srbin, zemljoradnik, u odredu od 12.4.1945, borac.
39. GAZETIĆ Rade PERO, 1923, Gajevi, Srbin, zemljoradnik, u odredu od 15.3.1945, borac.
40. IGNJATOVIĆ Rade ĐORĐE, 1928, Gornja Slatina, Srbin, zemljoradnik, u odredu od 19.4.1945, borac.
41. IGNJATOVIĆ Rade NIKOLA, 1926, Gornja Slatina, Srbin, zemljoradnik, u odredu od 19.4.1945, borac.
42. ILIŠKOVIĆ Stanka JOVAN, 1928, Gornja Slatina, Srbin, zemljoradnik, u odredu od 7.3.1945, borac.
43. ILIŠKOVIĆ Jovana MILORAD, 1924, Gornja Slatina, Srbin, zemljoradnik, u odredu od 7.3.1945, borac.
44. JOVIĆ Cvijana ALEKSANDAR, 1923, Donja Slatina, Srbin, zemljoradnik, u odredu od aprila 1945, borac, poginuo 10.5.1945, Odžak.
45. JOVANOVIĆ Gojka JEVTO, 1919, Donja Slatina, Srbin, zemljoradnik, u odredu od 15.4.1945, borac.
46. JOVANOVIĆ Rade MILAN, 1923, Gornja Slatina, Srbin, zemljoradnik, u odredu od 15.3.1945, borac, umro 1975.
47. KERTIĆ Pere MAKSO, 1929, Gornja Slatina, Srbin, zemljoradnik, u odredu od 10.4.1945, borac.
48. KERTIĆ Đorđa VASO, 1930, Gornja Slatina, Srbin, zemljoradnik, u odredu od 20.9.1943, borac,
umro 1972.
49. KOJIĆ Petra MARKO, 1924, Gornja Slatina, Srbin, zemljoradnik, u odredu od 15.4.1945, borac.
50. KOSTIĆ Luke MARKO, 1925, Gornja Slatina, Srbin, zemljoradnik, u odredu od 15.2.1945, borac.
51. MAKSIMOVIĆ Veljka DUŠAN, 1927, Donja Slatina, Srbin, zemljoradnik, u odredu od 20.4.1945, borac.
52. MANDARIĆ Nikole AVGUSTIN, 1926, Srednja Slatina, Hrvat, zemljoradnik, u odredu od 10.4.1945, borac
53. MILANOVIĆ Cvijana RADIVOJE, 1925, Gornja Slatina, Srbin, zemljoradnik, u NOB od avgusta 1943, u odredu od aprila 1944, poginuo 1945, Gornja Slatina.
54. MILIĆEVIĆ Marka PETAR, 1913, Gornja Slatina, Srbin, zemljoradnik, u odredu od 24.9.1943, borac.
55. MILOVANOVIĆ Jove ILIJA, 1919, Gornja Slatina, Srbin, zemljoradnik, u odredu od 20.9.1943, komandir čete, član KPJ, poginuo 1. 11. 1945.
56. MILOVANOVIĆ Mile LUKA, 1933, Gornja Slatina, Srbin, zemljoradnik, u odredu od 15.4.1945, borac.
57. MILOVANOVIĆ Luke MIRKO, 1912, Gornja Slatina, Srbin, zemljoradnik, u odredu od 12.4.1945, borac.
58. MILJIĆ Mihaila PERO, 1924, Donja Slatina, Srbin, zemljoradnik, u odredu od 15.4.1945, borac.
59. MOJIĆ Pere MILAN, 1926, Gajevi, Srbin, zemljoradnik, u odredu od 10.4.1945, borac.
60. MOKRIĆ Laze TATOMIR, 1915, Gornja Slatina, Srbin, zemljoradnik, u odredu od 8.4.1945, borac.
61. NEDIĆ Boška JOVAN, 1924, Gornja Slatina, Srbin, zemljoradnik, u odredu od 20.4.1945, borac.
62. NEDIĆ Jovana NIKOLA, 1926, Gornja Slatina, Srbin, zemljoradnik, u odredu od 15. 4. 1945, borac.
63. OSTOJIĆ Pere OSTOJA, 1915, Donja Slatina, Srbin, zemljoradnik, u odredu od 15.4.1945, borac.
64. OSTOJIĆ Cvijana PERO, 1917, Donja Slatina, Srbin, zemljoradnik u odredu od 8.5.1945, borac, umro 1968.
65. PAVLOVIĆ Mile NIKOLA, 1923, Gornja Slatina, Srbin, zemljoradnik, u odredu od 15.4.1945, borac.
66. PETKOVIĆ Nikole CVIJAN, 1922, Gornja Slatina, Srbin, zemljoradnik, u odredu od 10.4.1945, borac.
67. PETROVIĆ Živana STOJAN, 1924, Donja Slatina, Srbin, zemljoradnik, u odredu od 15.4.1945, borac, umro 1972.
68. POPOVIĆ Đorđa CVIJAN, 1910, Gornja Slatina, Srbin, zemljoradnik, u odredu od 13.4.1945, borac.
69. SAVIĆ Blagoja MIĆO, 1917, Gajevi, Srbin, zemljoradnik, u odredu od 12.4.1945, desetar.
70. SAVIĆ Stanka MIRKO, 1916, Gajevi, Srbin, zemljoradnik, u odredu od 7.4.1945, borac.
71. SAVIĆ Rade PERO, 1926, Gajevi, Srbin, zemljoradnik, u odredu od 10.4.1945.
72. SAVIĆ Rade SAVO, 1921, Gajevi, Srbin, zemljoradnik, u odredu od 17.3.1945, borac.
73. SEKULIĆ Miloša BOŽO, 1928, Gornja Slatina, Srbin, zemljoradnik, u odredu od 8.4.1945, borac.
74. SEKULIĆ Radovana ĐORĐE, 1923, Gornja Slatina, Srbin, zemljoradnik, u Odredu od 1.4.1945, borac, umro 1981.
75. SIMEUNOVIĆ Jaćima BOŽO, 1923, Gajevi, Srbin, najamni radnik, u odredu od 3.2.1945, borac.
76. SIMEUNOVIĆ Marka ČEDOMIR, 1924, Gajevi, Srbin, zemljoradnik, u odredu od 10.4.1945, borac.
77. SIMEUNOVIĆ Lazara CVIJETIN, 1921, Gajevi, Srbin, zemljoradnik, u odredu od 10.4.1945, borac.
78. SIMEUNOVIĆ Jove JOVO, 1910, Gajevi, Srbin, zemljoradnik, u odredu od 12.4.1945, borac, umro 1974
79. SIMEUNOVIĆ Tanasije KOSTA, 1920, Gajevi, Srbin, zemljoradnik, u odredu od 15.4.1945, borac, umro 1965.
80. SIMEUNOVIĆ Lazara LAZO, 1915, Gajevi, Srbin, zemljoradnik, u odredu od 10.4.1945, borac.
81. SIMEUNOVIĆ Obrada MILAN, 1926, Gajevi, Srbin, zemljoradnik, u odredu od 6.5.1945, borac.
82. SIMEUNOVIĆ Đoke PETAR, 1919, Gajevi, Srbin, zemljoradnik, u odredu od 15.4.1945, borac.
83. SIMEUNOVIĆ Steve STEVO, 1916, Gajevi, Srbin, zemljoradnik, u odredu od 15.4.1945, vodnik voda.
84. SIMEUNOVIĆ Sime VLADIMIR, 1922, Gajevi, Srbin, zemljoradnik, u odredu od 1.4.1945. borac.
85. STAJIĆ Ilije JOVO, 1923, Gornja Slatina, Srbin, zemljoradnik, u odredu od 20.4.1945, borac.
86. STAJIĆ Pere MARKO, 1895, Gornja Slatina, Srbin, zemljoradnik, u odredu od 20.9.1943, borac, umro 1970.
87. STANIŠIĆ Miće JOVAN, 1890, Donja Slatina, Srbin, zemljoradnik, u odredu od 8.4.1944, borac, umro 1953.
88. STANIŠIĆ Jovana RADE, 1920, Donja Slatina, Srbin, zemljoradnik, u odredu od 15.4.1945, borac.
89. STANIŠIĆ Ljuboja STANKO, 1920, Gornja Slatina, Srbin, zemljoradnik, u odredu od 15.4.1945, borac.
90. STANIŠIĆ Lazara VLADIMIR, 1924, Donja Slatina, Srbin, zemljoradnik, u odredu od 15.4.1945, borac.
91. STANKOVIĆ Ilije CVIJETIN, 1922, Gornja Slatina, Srbin, zemljoradnik, u odredu od 20.9.1943, borac, poginuo polovinom avgusta 1944, Konjuh.
92. STANKOVIĆ Ilije KRSTA, 1926, Gornja Slatina, Srbin, zemljoradnik, u odredu od 15.3.1945, borac.
93. STEVIĆ Mihajla OBRAD, 1983, Gornja Slatina, Srbin, zemljoradnik, u NOB od 1.3.1942, u odredu od aprila 1944, politički radnik, član KPJ, umro 1972.
94. STEVIĆ Obrada PETAR, 1918, Gornja Slatina, Srbin, zemljoradnik, u NOB od 15.7.1943, u odredu od 15.2.1944, zamjenik komandira čete, član KPJ.
95. STOJANOVIĆ Krste JOVO, 1926, Gajevi, Srbin, zemljoradnik, u odredu od 10.4.1945, borac.
96. STOKIĆ Petra BOŽO, 1917, Srednja Slatina, Srbin, zemljoradnik, u odredu od 4.4.1945, borac.
97. ŠLJOKIĆ Cvijana MILAN, 1918, Gajevi, Srbin, zemljoradnik, u NOB od 15.8.1943, u odredu od 15.1.1944, intendant bataljona, član KPJ.
98. TANASIĆ Tanasije JOVO, 1924, Donja Slatina, Srbin, zemljoradnik, u odredu od 15.4.1945, borac.
99. TUBAKOVIĆ Jove GAVRO, 1925, Gornja Slatina, Srbin, zemljoradnik, u NOB od 20.8.1943, u odredu od 20.9.1943, desetar, član SKOJ-a.
100. TUBAKOVIĆ Gavre MILAN, 1914, Gornja Slatina, Srbin, krznar, u NOB, od 1.9.1943, u odredu od 20.9.1943, delegat voda, član KPJ.
101. TUBAKOVIĆ Gavre PETAR, 1922, Gornja Slatina, Srbin, zemljoradnik, u odredu od 17.3.1944, borac, član SKOJ-a.
102. TUZLAKOVIĆ Živka LAZAR, 1922, Gornja Slatina, Srbin, zemljoradnik u odredu od 13.4.1945, borac.
103. TUZLAKOVIĆ Joce MIHAJLO, 1925, Gornja Slatina, Srbin, zemljoradnik, u odredu od 13.4.1945, borac.
104. VASILJEVIĆ Radovan BOŠKO, 1927, Gornja Slatina, Srbin, zemljoradnik, u odredu od 10.4. 1945, borac.
105. VASILJEVIĆ Veljka GAVRILO, 1925, Gornja Slatina, Srbin, zemljoradnik, u odredu od 19.4.1945, borac.
106. VASILJEVIĆ Vojke PETAR, 1924, Gornja Slatina, Srbin, zemljoradnik, u odredu od 16.4.1945, borac.
107. VASILJEVIĆ Veljka SIMO, 1928, Gornja Slatina, Srbin, zemljoradnik, u odredu od 15.4.1945, borac, poginuo 12.5.1945.
108. VASILJEVIĆ Sime VELJKO, 1903, Gornja Slatina, Srbin, zemljoradnik u odredu od 28.9.1943, borac.
109. VUČIĆEVIĆ Teodora NEDELJKO, 1924, Donja Slatina, Srbin, zemljoradnik, u odredu od 15.4.1945, borac.
110. VUKSANOVIČ Živana CVIJETIN, 1928, Gornja Slatina, Srbin, zemljoradnik, u odredu od 1.5.1945, borac.
111. VUKSANOVIĆ Alekse NOVO, 1922, Gornja Slatina, Srbin, zemljoradnik, u odredu od 10.4.1945, borac.
112. VUKSANOVIĆ Pere KOSTA, 1897, Gornja Slatina, Srbin, zemljoradnik, u odredu od marta 1944, borac, poginuo 1945.
113. VUKSANOVIĆ Jovana RAJKO, 1925, Gornja Slatina, Srbin, zemljoradnik, u odredu od 13.5.1945, borac.
114. ĆAVAROVIĆ Nike MATO, 1914, Srednja Slatina, Hrvat, zemljoradnik, u odredu od maja 1945, borac.

SPISAK BORACA 15. MAJEVIČKE UDARNE BRIGADE
(Petnaesta majevička brigada  - sjećanje i članci- spisak boraca)

1. BLAGOJEVIĆ (Marka) DAVID, 1924, Gornja Slatina, Bosanski Šamac, SRBiH, Srbin, zemljoradnik, u NOB i brigadi od 7.7.1943, borac.
2. BLAGOJEVIĆ (Vlade) DAVID, 1922, Gornja Slatina, SRBiH, Srbin, zemljoradnik, u NOB i brigadi od 24. 7.1943. godine, borac.
3. BOSIĆ (Cvijetina) SRETO, 1924, Gornja Slatina, B. Šamac, SRBiH, Srbin, zemljoradnik, u NOB i brigadi od 27.7.1943, borac. Poginuo jula 1944.
4. BOSIĆ (Spasoja) SIMO, 1924, Gornja Slatina, B. Šamac, SRBiH, Srbin, zemljoradnik, u NOB i brigadi od jula 1943, borac. Poginuo oktobra 1943. u borbi za oslobođenje Tuzle.
5. JOVANOVIĆ (Milana) ANGELINA Gina, 1930, Gornja Slatina, B. Šamac, SRBiH, Srpkinja, đak, u NOB i brigadi od 8. 9. 1943, bolničarka.
6. JOVlČlĆ (Stanka) MILOŠ, 1924, Donja Slatina, B. Šamac, SRBiH, Srbin, zemljoradnik, u NOB i brigadi od 27.7.1943, borac. Poginuo decembra 1943. u centralnoj Bosni.
7. KIKIĆ (Dragutina) MARA, 1923, Donja Slatina, B. Šamac, SRBiH, Srpkinja, zemljoradnica, u NOB i brigadi od jula 1943, borac.
8. KUREŠEVlĆ (Gojka) PERO, 1923, Donja Slatina, B. Šamac, SRBiH, Srbin, zemljoradnik, u NOB i brigadi od avgusta 1943, borac. Poginuo avgusta 1944.
9. KOJIĆ (Petra) RADO, 1924, Gornja Slatina, B. Šamac, SRBiH, Srbin, zemljoradnik, u NOB i brigadi od jula 1943, borac. Umro 1967. u Gornja Slatini.
10. MlĆlĆ (Jevte) STOJAN, 1920, Gornja Slatina, B. Šamac, SRBiH, Srbin, zemljoradnik, u brigadi od 27. 7.1943, zamjenik komandanta bataljona.
11. MIKIĆ (Mihajla) ĐORĐE, 1924, Srednja Slatina, Bos. Šamac, SRBiH, Srbin, radnik, u NOB i brigadi od 15.7.1943. godine, komandir voda. Umro 19.11.1977. godine u Novom Beogradu.
12. STAJIĆ (Marka) ŽlVAN, 1924, Gornja Slatina, B. Šamac, SRBiH, Srbin, radnik, u brigadi od 28.6.1943, borac.
13. STAJlĆ (Ilije) ŽIVKO, 1922, Gornja Slatina, B. Šamac, SRBiH, Jugosloven, zemljoradnik, u NOB od 2.1.1942, u brigadi od aprila 1943, komandir čete.
14. STAJIĆ (Ilije) RADOVAN, 1929, Gornja Slatina, B. Šamac, SRBiH, Jugosloven, zemljoradnik, u NOB od 27.5.1942, u brigadi od 1943, komandir voda.
15. STANlŠlĆ (Lazara) DUŠAN, 1923, Donja Slatina, B. Šamac, SRBiH, zemljoradnik, Srbin, u brigadi od jula 1943, borac. Poginuo aprila 1944. u Jasenici kod Tuzle.
16. STANIŠIĆ (Ljuboja) STEVO, 1924, Gornja Slatina, Bos. Šamac, SRBiH, Srbin, zemljoradnik, u NOB i brigadi od 28.7.1943, godine, borac. Poginuo novembra 1943. godine kod Sokoca, Romanija.
17. STOKIĆ (Milana) JEVTO, 1926, Srednja Slatina, Bos. Šamac, SRBiH, Srbin, zemljoradnik, u NOB i brigadi od 15.7.1943. godine, borac. Poginuo 25.9.1943. godine na Becnju kod Doboja.

SPISAK BORACA 18. HRVATSKE BRIGADE
(Franjo Herljević: Osamnaesta hrvatska brigada i vojno-političke prilike u vrijeme njenog osnivanja i borbenog djelovanja - spisak boraca)

1. BOSIĆ Jove LJUBOMIR, rođen 1928. godine u Gornja Slatini, Bos. Šamac, SRBiH, Srbin, zemljoradnik, stupio u Brigadu 8.5.1945. godine u 4. četu 2. bataljona, borac. Umro 1.8.1984. godine u G. Slatini.
2. BOŽANOVIĆ Mitra CVIJETIN, rođen 1924. godine u Srednjoj Slatini, Bos. Šamac, SRBiH, Jugosloven, radnik, stupio u Brigadu u 2. četu 4. bataljona 8.4.1945. godine, borac.
3. ĐEKIĆ Đorđa MARKO, rođen 1924. godine u Gornjoj Slatini. Bosanski Šamac, SRBiH. Srbin, zemljoradnik. U NOB-u stupio 27.7.1943. godine, a u Brigadu 5.6.1944. godine, borac.
4. GLUVAČEVIĆ Jevte MILANKO, rođen 1925. godine u Srednjoj Slatini, Bosanski Šamac, SRBiH, Jugosloven, zemljoradnik. U Brigadu stupio 5.5.1945. godine, borac. Umro 1984. godine.
5. STANIŠIĆ Jovana ĐORDE, rođen 1925. godine u Donjoj Slatini, B. Šamac, Srbin, zemljoradnik. U Brigadu stupio 14.4.1945. godine, borac. Umro u Donjoj Slatini, 1985. godine.
6. STANIŠIĆ Cvijetina LAZAR, rođen 1926. godine u Donja Slatini, B. Šamac, SRBiH, Srbin, zemljoradnik. U Brigadu stupio 15. 5. 1945. godine, borac.
7. STANIŠIĆ Save PETAR, rođen 1924. godine u Donja Slatini, B. Šamac, SRBiH, Srbin, zemljoradnik. U NOB-u stupio 8.12.1943. godine, a u Brigadu 5.6.1944. godine, borac.

SPISAK BORACA VII VOJVOĐANSKE BRIGADE
(Nikola Božić: VII Vojvođanska udarna brigada - spisak boraca)

1. KOVAČEVIĆ Mate PERA, rođen 1924, Srednja Slatina, Brčko, desetar, poginuo 7.3.1945 u s. Bolman.

SPISAK BORACA - DRUGIH BRIGADA I ČLANOVA NOO
(Milan Borojević: Ogledalo - Imena za nezaborav)

1. AVRAM STANIŠIĆ - sin Tome i majke Vide, Srbin, rođen 1922. godine u selu Donja Slatina, opština Bosanski Šamac. U NOB od aprila 1945. godine. Kao borac Dopunskog centra u Tuzli razbolio se i umro u bolnici u Tuzli 1945. godine.
2. CVIJETIN STANIŠIĆ - sin Rade i majke Cvijete, Srbin, rođen 1922. godine u Donjoj Slatini, opština Bosanski Šamac. Zemlјoradnik, u NOB od aprila 1945. godine. Kao borac utopio se u rijeci Savi 1945. godine u Bosanskom Šamcu.
3. SAVO BABIĆ - sin Mihajla i majke Soke rođene Marković, Srbin, rođen 1926. godine u selu Gornja Slatina, opština Bosanski Šamac. Zemlјoradnik, u NOB od avgusta 1943. godine. Kao borac Šeste istočno bosanske brigade poginuo oktobra 1943. godine, u borbama s Nijemcima za oslobođenje Tuzle.
4. SAVO BOSIĆ - sin Vlade i majke Joke rođene Ignjatović, Srbin, rođen 1924. godine u selu Gornja Slatina, opština Bosanski Šamac. Zemlјoradnik, u NOB od novembra 1942. godine. Kao borac Šeste istočno bosanske brigade, poginuo 1944. godine u borbi sa Nijemcima u Donjoj Trnovi kod Uglјevika.
5. VOJKO VASILjEVIĆ - sin Voje i majke Joke, Srbin, rođen 1903. godine u selu Gornja Slatina, opština Bosanski Šamac. Zemlјoradnik, u NOB od jula 1943. godine, jer je aktivno i organizovano radio za NOP. Bio je odbornik NOO, radi čega su ga, marta 1944. godine, ubili četnici u Batkuši.
6. JOVO ĐURIĆ - sin Koste i majke Ruže rođene Malinović, Srbin, rođen 1926. godine u selu Gornja Slatina, opština Bosanski Šamac. Zemlјoradnik, u NOB od 15. juna 1943. godine. Kao borac Sedamnaeste majevičke brigade poginuo novembra 1943. godine na Ozrenu, od četnika.
7. MOMIR ĐURIĆ - sin Časle i majke Stane rođene Mišić, Srbin, rođen 1929. godine u selu Gajevi, opština Bosanski Šamac. Zemlјoradnik, u NOB od 17. jula 1943. godine. Kao borac Šeste istočno bosanske brigade poginuo novembra 1943. godine, u borbi sa Nijemcima kod Zavidovića.
8. RADOJKA ĐURIĆ - kći Časle i majke Stane rođene Mišić, Srpkinja, rođena 1927. godine u selu Gajevi, opština Bosanski Šamac. Zemlјoradnica, u NOB od 17. jula 1943. godine. Kao borac Šeste istočno bosanske brigade poginula novembra 1943. godine, u borbi sa Nijemcima kod Zavidovića.
9. JURIJE KODRE - sin Viktora i majke Ljube, Slovenac, rođen 1930. godine u Mariboru, Slovenija, đak. Pošto je zajedno sa porodicom protjeran iz Slovenije, 1941. godine, živio je u Gornjoj Slatini. U NOB od oktobra 1943. godine. Kao borac Posavsko trebavskog NOP odreda poginuo je 14. aprila 1944. godine, od četnika u Obudovcu.
10. SAVO RADULOVIĆ - sin Jove i majke Đuke rođene Lazić, Srbin, rođen 1923. godine u selu Gornja Slatina, opština Bosanski Šamac. Zemlјoradnik, u NOB od 19. septembra 1941. godine. Kao borac Ozrenskog NOP odreda, u četi Miloša Kupresa, poginuo je 13. januara 1942. godine, u borbi protiv Hadžiefendićeve legije u Turiji kod Lukavca.
11. DANKO SAVIĆ - sin Riste i majke Sare rođene Ilić, Srbin, rođen 1909. godine u selu Gajevi, opština Bosanski Šamac. Zemlјoradnik, u NOB od 1943. godine, jer je kao predsjednik NOO aktivno i organizovano radio za NOP. Radi svoje aktivnosti više puta je proganjan, maltretiran i tučen od četnika. Od poslјedica navedene torture umro je 20. februara 1945. godine.
12. MARKO SIMEUNOVIĆ - sin Jove i majke Ruže rođene Marković, Srbin, rođen 1896. godine u selu Gajevi, opština Bosanski Šamac. Zemlјoradnik, u NOB od oktobra 1943. godine, od kada je odbornik NOO i aktivni i organizovani saradnik NOP. Radi njegove aktivnosti, 14. aprila 1944. godine, četnici su ga ubili u Gornjoj Slatini.
13. MILAN SIMEUNOVIĆ - sin Pere, Srbin, rođen 1897. godine u selu Gajevi, opština Bosanski Šamac. Zemlјoradnik, u NOB od maja 1943. godine. Kao borac Vojvođanske brigade poginuo 1944. godine na Batinoj Skeli.
14. PERO SIMEUNOVIĆ - sin Milana, Srbin, rođen 1923. godine u selu Gajevi, opština Bosanski Šamac. Zemlјoradnik, u NOB od maja 1943. godine. Kao borac Vojvođanske brigade poginuo 1944.
godine na Batinoj Skeli.
15. KOJO STANIŠIĆ - sin Ljuboja i majke Joke rođenePopović, Srbin, rođen 1908. godine u selu Gornja Slatina, opština Bosanski Šamac. Zemlјoradnik, u NOB od 1943. godine od kada je odbornik NOO i aktivni i organizovani saradnik NOP, radi čega su ga, marta 1944. godine, četnici ubili u Batkuši.
16. OBREN STEVIĆ - sin Gavre, Srbin, rođen 1925. godine u selu Gornja Slatina, opština Bosanski Šamac. Zemlјoradnik, u NOB od avgusta 1943. godine. Kao borac Šeste istočno bosanske brigade poginuo marta 1944. godine, u borbi protiv Nijemaca kod Živinica.
17. PETAR CRNјAKOVIĆ - sin Tome i majke Rose rođene Despić, Srbin, rođen 1924. godine u selu Gornja Slatina (Gajevi), opština Bosanski Šamac. Zemlјoradnik, u NOB od 1943. godine. Kao borac Posavsko trebavskog NOP odreda razbolio se i upućen kući. Umro 20. januara 1945. godine. 
20. октобар 2019.

Mladost - Sloga (D) 0:0


U jednom od derbija kola na drugoligaškom Zapadu, Mladost i dobojska Sloga odigrali su u Donjoj Slatini bez golova (0:0). Čini se da remijem nisu bili pretjerano zadovoljni niti jedni ni drugi, jer ostaju u vrhu, ali nisu napravili značajni iskorak. Mladost ima 22 boda, dok je Sloga stala na 19.

Dobojlije su bile nešto konkretnije tokom 90 minuta igre, ali svoj dan nisu imali napadači, pa su prilike Marmata, Junuzovića, Ivešića, Starčevića i Nuhanovića ostale neiskorištene.


MLADOST (DS) – SLOGA (D) 0:0
Stadion: FK Mladost. Gledalaca: 100. Sudija: Aleksandar Jevtić. Pomoćnici: Miloš Kovačević ı Mladen Stupar (svi ız Prijedora). Delegat: Dejan Tomić (Gradiška). Kontrolor: Željko Latinović (Gradiška). 
Žuti kartoni: Perić (Mladost), Marmat, Nikolić, Radovanović, Buljubašić, Ivetić (Sloga). Crveni karton: Boris Andrić (Sloga) u 86. minutu.

Mladost (DS): Lakić, Ristić, Petruljević. D. Ilić, N. Ilić (od 87. Limić), Simeunović, Mišić, Petrović, Čeliković, Perić, Maslić.

Sloga (D): Jupić, Andrić, Nikolić, Đuranović, Nuhanović (od 90. Cetić), Vasiljević, Marmat (od 46. Buljubašić), Hadžimujić, Ivešić, Junuzović, Radovanović (od 75. Slarčević).

tekst: Pravda.bl
18. октобар 2019.

"Zdrava ishrana-pravilna ishrana"

Treću godinu zaredom učenici PO "Gajevi" obilježili su sedmicu zdrave hrane. 
"Zdrava ishrana-pravilna ishrana" je ovogodišnji slogan kojim su se vodili i sprovodili svoje aktivnosti

Učiteljice Željka Vračević i Vera Gavrić su prezentacijama zanimljivih činjenica o hrani i ishrani, pjesmicama na temu ishrane i raznovrsnim bojankama zainteresovale i probudile znatiželju svojih djaka na temu zdrave ishrane. Svi su zajedno uživali, radovali se sljedećem danu i zajedničkom doručku. 

Direktorica škole Tanja Cvijanović je podržala i pohvalila učenike škole i učiteljice za sprovedenu aktivnost, zaželjela im je još više zajedničkih srećnih i veselih aktivnosti!

Učiteljica, Vera Gavrić.

16. октобар 2019.

Običaji - feljton

Iguman Jovan Nedić, Selo Slatina kod Bosanskog Šamca i njena okolina, 1990

13.    Običaji

      Običajima i verovanjima u Posavini pisao je u novije vreme prof. Milenko Filipović./70/ Ja ne bi ponavlјao ono što je on zabeležio, nego bi samo izneo neke nove podatke koje sam čuo i video u Slatini.
      Uoči Đurđevdana momci devojkama seku „miloduv“. Ima slučajeva da se domaćin zainati i celu noć ne spava da bi ga sačuvao.
      Na Ivanjdan (7. jula) devojke pletu vence od cveća i stavlјaju ih na vrata i avlijske kapije.
      Mlade nedelјe više se ide u crkvu nego običnih nedelјa i tada se posle liturgije vrši malo vodoosvećenje, što nije slučaj u drugim krajevima.
      Badnjak se unosi u kuću na Badnjidan rano izjutra, dok se u drugim krajevima unosi istog dana uveče.
      Što ostane hrane od večere uoči Božića (gnječeni pasulј, hleb i gibanica) spakuje se i ostavi na hladnom mestu i to se jede tek posle 13 dana na Krstovdan. Na prvi dan Božića ručak se obavlјa izjutra pre izlaska sunca. Za to vreme zaklјučaju se vrata i kapije, jer je svaka poseta tada nepoželјna. Za ručkom se prvo okusi česnica, suvi sir i kriška jabuke umočena u med.
      Deca kao i mlađi svet obavezno su starije osobe lјubili u ruku. Pri susretu pored uobičajenog pozdrava rekne se još: „Daj mi ruku“.
      Žene akosu rodbina, a ređe se viđaju, pozdravlјaju se nataj način što se po više puta uzajamno lјube u usta i istovremeno izgovaraju: „Kako si“, „Dobro kako si“, „Kako su kod kuće“, „Dobro, kako kod Vas“ itd.
      Na dan Krsne slave pali se jedna sveća. Ona gori od ujutru do uveče i za celo to vreme domaćin stoji i poslužuje goste. Posle obavlјenog obreda za ručak, domaćin uzima sveću sa trpeze i nosi u drugu prostoriju, da se pomoli Bogu. Kada se vrati, gosti ga pozdravlјaju: „Nazdravlјe molitva i srećna ti slava“.
      Kumstvo se retko menja i ono prelazi sa oca na sina. Neki promene kuma jedino ako im umiru deca.
      Pre rata seosko stanovništvo nije se zaplošlјavalo u državne službe‚ kao danas, a i natalitet je bio znatno veći, pa je u selu bilo veoma mnogo dece, omladine, odraslih. Zato se na svakom koraku i u svako vreme mogla čuti pesma, svirka, veselјe.
      Nedelјom i praznikom omladina se okuplјala na igranku kod Dudića,/71/ mladih nedelјa kod crkve, a od Božića do Časnih poklada po dogovoru kod nečije kuće.
      Uz časni post nije se igralo, sviralo, ni pevalo, pa bi se momci i devojke zabavlјali na razne načine. Muškarci su bacali kamena s ramena, „bliške“ (igra u novac), „klipa“, a devojke „skakale daske“. Na kakvu kladu stavi se upreko poveća daska i dve devojke stanu na krajeve i tako skakanjem jedna drugu odbacuju u vis. No, ova igra bila je ujedno i opasna, jer ako se izgubi ravnoteža tela, dolazi do pada, a ponekad i do lomlјenja ruke ili noge. 
      Deca su se igrala „kobe, pale i piriza“, „noške“ (igra s nožem), „žmirke“ i „sirca“. Ova poslednja igra bila je pomalo i čudna. Nožem se izreže poveća kocka od zemlјe i dvojica dečaka naizmenično odsecaju od nje deo po deo sve dotle dok se kocka sasvim ne smanji. Kod koga se na kraju poslednji deo obori, on mora taj grumen staviti sebi u usta i držati sve dotle dok ne ugleda u blizini neku pticu.
      Kada se na kuću dižu rogovi, domaćin saziva rodbinu, komšije i prijatelјe na slavlјe. Tom prilikom svako donese „prinos“ – darove u kuću, a posebno majstorima: košulјu, peškir i kutiju cigareta. Majstor prima darove, veša ih po krovu odakle se svakome glasno zahvalјuje da ga čuje ceo komšiluk: Hvala, (Petre Jankoviću), i tvojoj domaćici, koji ste se pobrinuli sa svojim komšijom (Markom) i majstorima donijeli dar i poštenje na šlјeme.

Bog vam dao zdravlјa i veselјa,
dugijeh polјa, vrani je konja,
krava i volova, kćeri i sinova.
Sinove ženili, kćeri udavali,
svakog veselјa iščekivali i vi se pograđivali.
Hvala živiooo!“

     Postojao je običaj da momci od devojaka otimaju maramice. Ako je devojka manje poznata, to je ujedno bila prilika za bliže upoznavanje.
     Ranije je bilo mnogo tuče na zborovima, ali ne zbog devojaka, nego zbog „prevaćanja“ i „čišćenja“ kola. U Posavini se kolo igra sastavlјeno kao oro ili kozaračko kolo s tim što se prati uz neki svirački insrument šargiju, tamburu ili violinu. Nekada bi se dopustilo da starije osobe i neigrači mogu ući u kolo i posmatrati igrače. Međutim, desi se da neko od smelijih igrača istera sve iz kola i u njemu ostanu samo svirači. Ako se nađe kakav „dasa“ i uđe u kolo, odmah se izrodi tuča. Često dolazi do svađe i tuče i kada dvojica igrača prevate kolo, tj. smanje ga na samo nekoliko igrača. Zato su mladići kavgadžije u ovakvim prilikama obavezno nosili noževe, štapove, a poneko kradom i pištolјe.
      Bio je običaj da se devojci pred udaju napravi poveći drveni sanduk ili joj majka ustupi svoj stari u koji slaže svoje ruho („rubine“, peškire, čarape, ponjave, „nazuke“ i drugo). Kad se uda taj sanduk obavezno nosi sa sobom u novi dom.
      Kada dođu svatovi po devojku, najbliža rodbina zaklјuča devojku u neku prostoriju i klјuč dadne poverlјivoj osobi. Ona će ostati zaklјučana sve dotle dok svatovi ne krenu kući kada se predaje mladoženji i deveru uz otkupninu./72/ Druge devojke sakriju svatovima barjak, konjsku „ormu“, ili skinu točak s kola što se, takođe, vraća uz otkupninu.
      Kada se dovede nevesta u mladoženjinu kuću, pre nego što izađu iz kola, dadne joj se malo dete. Ona ga pomiluje i dariva novcem drugim poklonima. Zatim uzima sito sa kukuruzom i kukuruz baca na kuću, da bude rodna godina. Na kraju joj se daje jabuka iskićena novcem kojom prekrsti kuću dva-tri puta i baci je u narod. Od kola do kućnog praga „mlada“ prelazi preko prostrtog belog platna, što je znak da uvek bude čista, bela i uredna. Mladići dohvataju platno i nadvlače se njime po dvorištu, dok ga ne iskidaju u komade. U starije vreme nevesta je ulazila u kuću preko rala. Čim „mlada“ uđe u novi dom, prisutni uz ciku i vrisku cepaju kapu i maramu sa glava svekra i svekrve. U novije vreme ponegde se cepa i ostalo odelo tako da ovi ostanu upola nagi.
      Sve doskora bio je običaj da se devojci prilikom udaje obavezno spreme dve torbe (prtena i vunena) i četiri vreće, što ona predaje novom domaćinu.
      Na dan svadbe nevesta i dever dočekuju i pozdravlјaju sve goste, prijatelјe i poznanike. Tom prilikom dever svakom daje „plosku“ sa rakijom, a potom jabuku „za meze“. Toje znak da jabuku treba darivati. Sakuplјeni novac se kasnije daje nevesti i mladoženji. Sutradan posle svadbe „maje“ i „aščije“ (kuvari i redari) voze svekra i svekrvu „na ćabu“. Naime, vežnu ih, natovare na kakva stara kola i vuku po lošem putu ili ih uguraju u veliku jamu i baru. Tako ih drže vezane sve dotle dok se ne otkupe.
      Bio je običaj da nevesta duže vremena lјubi ruku svekru i svekrvi kao i drugim starijim osobama na taj način što prvo polјubi u svaki članak desne ruke, a zatim u ruku.
      Nekada je „mlada“ svako veče prala noge svekru i svekrvi za jedno izvesno vreme. Pričala mi je Ruža V. Kostić iz Panjika, koja se udala 1939. godine, da je i ona redovno prala noge svekru i svekrvi, a više puta oprala je noge i Stevi Steviću i Luki Kostiću u komšiluku. Ranije je nevesta obavezno sačekivala svekra na kapiji. Ako bi se od duže zadržao, ona je morala stalno stražariti, ponekad i po lošem vremenu, jer je bilo sramota da je zatekne u kući.
      I u Slatini su sve do pred Drugi svetski rad u sušnom periodu išle „dojdole“. Pesma je pevana bez dodatnog refrena u ovoj verziji:

„Dojdole Boga mole,
Daj nam, Bože, rosne kiše,
Rosne kiše i saviše
Da pokisnu naša polјa,
Naša polјa i livade,
Rodna žita/73/ i pšenice,
I dva pera klopera,
I četiri miloduva.
Da pokisnu svi orači,
Svi orači i kopači
I po kući poslovači“.

       Jedna od učesnica nosila je potajno mačka u vreći. Ovo zbog toga, jer ako bi ih ko prebrojavao, poslednji broj je nesretan i zato će uvek mačak biti poslednji.
      Običaj koledara bio je samo u Gajevima i Grbači do 1955. godine kada je napušten. I u 1988. godini dolazile su „lazarke“ u Slatinu, što znači da se ovaj običaj još nije izgubio.
       Ranije se kuća nije čistila za tri dana Božića, niti se za to vreme dizala božićna trpeza, nego tek četvrti dan kada se iznese slama.
      Čest je slučaj da se za umrloga zvoni u crkvi 40 dana uzastopno u određeno vreme što nije slučaj u drugim krajevima.

__________________________
/70/ Milenko S. Filipović, Prilozi etnološkom poznavanju severoistočne Bosne, Građa, knj. XVI (Akademija nauka i umetnosti BiH), Sarajevo 1969.
Isti, Narodni život Srba u severoistočnoj Bosni prema jednoj anketi 1911, „Članci i građa“ TU (Tuzla, 1960), str. 199–331.
/71/ Mesto pored puta u Panjiku oblika velikog gumna. Na sredini se nalazi jedan veliki i nekoliko manjih dudova pa otuda naziv Dudići.
/72/O ženidbenim običajima u Posavini ima nešto pribeležaka kod Radmile Kajmaković, Ženidbeni običaji kod Srba i Hrvata u Bosni i Hercegovini, GZM, Etnologija, Sarajevo 1963.

/73/ Naziv za kukuruz.

Kalendar

Одржана свечана академија и отворен 19. „Видовдански сабор“

У Горњој Слатини код Шамца синоћ је одржана свечана академија поводом Видовдана и отворен традиционални 19. "Видовдански сабор". Г...

Popularni postovi