Pretraga

Arhiva članaka

31. март 2019.

Sloga - Posavina (M) 0:2

Sloga - Posavina (M) 0:2



Opomenuti igrači:
FK"SLOGA"
br. 14 Mujović Sabahudin (3500561) u 23. min (Prigovor na odluku sudije)
br. 3 Lazić Živan (3500177) u 26. min (Nedozvoljeno oštar start)
br. 10 Baćić Goran (3500571) u 28. min (Nedozvoljeno oštar start)
br. 13 Draško Miroslav (3500579) u 30. min (Prigovor na odluku sudije)
FK POSAVINA
br. 20 Drinić Miroslav (3601035) u 23. min (Nedozvoljeno oštar start)
br. 1 Patković Bojan (3600859) u 32. min (Prigovor na odluku sudije)

Borac (K) - Budućnost 0:0

Borac (K) - Budućnost 0:0



Opomenuti igrači:
FK BORAC
br. 7 Saltagić Nadir (3402252) u 70. min (NP-naguravanje sa protivničkim igračem)
br. 2 Imamović Edin (3400135) u 88. min (NP-prigovor na odluku sudije)
FK"BUDUĆNOST"
br. 9 Ostojić Lazar (3501582) u 40. min (NP - namjerno igranje lopte rukom)
br. 18 Radulović Stojan (3500891) u 70. min (NP-naguravanje sa protivničkim igračem)
br. 8 Karanović Mario (3500067) u 80. min (NP prigovor na odluku sudije)

Isključeni igrači:
FK BORAC
br. 5 Halilović Ismet (3403303) zbog dva žuta kartona (prvi u 70. min (NP- naguravanje sa protivničkim igračem) i drugi u 80. min (Nedozvoljeno oštar start)
FK"BUDUĆNOST"
br. 13 Ilišković Radovan (3501541) u 80. min (NP - upućivanje pogrdnih riječi sudiji nakon naguravanja sa protivničkim igračem)
30. март 2019.

Veče folklora, pjesme i plesa - FOTO

SPKD "Prosvjeta" Srednja Slatina, dana 30. marta 2019. godine, nastupila je na manifestaciji "Našem gradu s ljubavlju" u Modriči. Organizator ove manifestacije je KUD "Ševko Avdić" iz Tarevaca.
Sekcija Prosvjeta izvela je koreografiju "Igre iz Binačke Morave".

Laktaši - Mladost 2-0

Da je odbrana najbolji napad pokazalo se doslovno danas, budući da su vrlo važnu ali i zasluženu pobjedu Laktašima osigurali raspoloženi defanzivci. U prvom poluvremenu nije bilo golova, ali jeste dobrog fudbala i nekoliko ozbiljnih prilika na obe strane.
Domaće u 58. minuti u vodstvo dovodi glamočki ''snajperista'' Dragan Šavija, glavni protagonist iz najave ovog susreta. Konačan rezultat postavio je Davor Telić deset minuta prije kraja utakmice. 


Mladost će u narednom kolu, u srijedu, dočekati Proleter, dok će Laktaši na gostovanje u Dubrave.

LAKTAŠI: Bekić, Telić, Trivić, Šipovac (od 65. Kavržić), Bursać, Šavija, Stamenković (od 85. Traljić), Erceg (od 88. Banjac), Grabovac, Keleman i Savić. Trener: Zoran Novaković

MLADOST: Lukanović, Čaušević, Paležnica (od 61. Jović), Limić, Rudan, Petruljević, Mišić (od 84. Čeliković), Bojić, Džafić, Perić i Mićić. Trener: Bojan Magazin

Izvor:https://www.facebook.com/FKLaktasi/
29. март 2019.

Razvoj seoske kuće - feljton

Iguman Jovan Nedić, Selo Slatina kod Bosanskog Šamca i njena okolina, 1990

3.    Razvoj seoske kuće

      Postojali su razni uticaji na formiranju tipova seoske kuće kao ekonomski, politički, društveni, prirodni itd. Kada su prvi doselјenici sadašnjeg stanovništva počeli naselјavati Posavinu u prvoj polovini XVIII veka, zatekli su ovde velika šumska prostranstva, pa im je drvo poslužilo kao glavni i najjevtiniji građevinski materijal. Kao turski kmetovi oni niti su imali mogućnosti niti su smeli graditi bolјe kuće. Bili su zadovolјni ako imaju samo krov nad glavom.
      Kuće su ranije bile primitivne. Jednostavno se pobode deblјe kolјe u zemlјu, oplete šeperom i oblepi blatom pomešanim sa slamom i pšeničnom plevom. Pokrivane su šašom, slamom, trskom ili rogozinom./9/
      Prelazni oblik su jednodelne brvnare. Brvna nisu ukivana nego su spajana na taj način što su na krajevima usecana i slagana jedno na drugo sa prepustima preko ugla. Ovakve kuće nisu imale ni prozora, ni tavana, ni dimnjaka. Neki su umesto prozora na brvnima izrezivali male otvore i na njih lepili providnije platno, osušeni svinjski mehur, ili papir zvani „pendžerijа". Ovako se činilo od 1878. godine, kada se prešlo na staklo./10/ Po sećanju pok. Cvijetina Jovanovića, bivšeg učitelјa u Slatini, od brvnare se najduže održala Iliškovića brvnara u Panjiku, koja je između sastava bila izleplјena blatom, da bude toplije./11/
      Detalјniji opis seoske kuće iz tog vremena ostavio je engleski putopisac Artur Evans, koji je 1875. godine proputovao kroz Posavinu. Posetivši jedno takvo domaćinstvo, on u svom putopisu navodi: „Nemoguće je opisati bijedu kolibice i njene okoline, iscrplјenu majku i siroto, zamazano dijete, jedva nešto bolјe odjeveno danas nego onog dana kada je došlo na svijet. Sve je u kući najbjednije. Patos od zemlјe, a nekoliko kamenova na sredini drže vatru na ognjištu. Iznad vatre obješen je kukast komad drveta na njemu visi kotao. Jedan mali otvor na krovu služi da izlazi dim, i koji je prekrio garom (čađom) drvene zidove jednako kao i unutrašnjost dimnjaka. Neka niska pregrada je zaklanjala ležaj. U kolibici nije moglo biti svjetlosti, jer je ona ulazila jedino kroz vrata, a oni dronjci rašireni za nas vani, bili su jedini namještaj…"/12/
      Kada se počela osećati nestašica drveta, postepeno se prelazilo i na druge građevinske materijale. Početkom ХIX veka u Posavini se pojavlјuje dvodelna polubrvnara, iako je „kuća" i dalјe bila od brvna, a drveni kostur sobe ispunjen diznom, čatmom, pleterom i ćerpićem, a potom izleplјena smesom ilovače i pšenične pleve./13/ Kuće su imale dvoja vrata, velika i mala, postavlјena jedna prema drugima na dužim stranama. Iznutra su zaklјučavana drvenom klјučanicom ili mandalom. Na brvnima su pored vrata izrezivane kose puškarnice, koje su služile za odbranu u slučaju noćnih napada.
       Kod starijih tipova kuća krov je bio dvoslivni na lastavicu sa dugim gredama. Krovni pokrivač se menjao više puta prema postоjećim lokalnim materijalima. Duže vremena bio je drveni dok se krajem turske vladavine nije pojavio crep. Sveštenik Nikola Jovanović prvi je u Slatini pokrio kuću crepom, a posle njega Panto Nedić, Gligor Marković i Lazo Petrović./14/
      U ovakvim kućama i postelјina je bila skromna. Po pričanju starijih lјudi u to vreme se ležalo na asuri pored ognjišta, a umesto jastuka pod glavu se stavlјao oblikovani „kladić". Nestankom ognjišta asuru zamenjuje slama koja se prostirala po drvenom patosu ili zemlјanom naboju. Ona se ujutru ne bi iznosila iz kuće, nego se samo nabijala u jedan ugao, a uveče se ponovo razastirala. Pokrivač je bio obična „ponjava" izatkana od konoplјe ili lana. Najbogatiji su imali i ćilime domaće izrade.
       Ognjište je, inače, najstariji uređaj za kuhanje i grejanje u starinskoj kući. Ono se u Posavini ponegde zadržalo sve do Drugog svetskog rata. Ja sam ga video u kući pok. Ilije Stankovića u Panjiku negde oko 1933. godine i bilo je još u upotrebi. Napravlјeno je od pečene cigle i bilo snabdeveno svim potrebnim pomagalima. Na sredini se nalazio metalni „preklad" za slaganje drva i loženje vatre. Zatim tronožni „sadžak", „maše“ za prihvatanje žeravice, „ožeg“ trouglastog oblika sa podužom drškom. Iznad ognjišta su visile „verige" na ko je se vešao kotao za kuhanje. Verige su se pomoću čengela pokretale po jednoj vodoravnoj gredici tako da se kotao mogao po potrebi približavati i odmicati od vatre. Za pečenje hleba i drugih jela korištena je „peka" od bronze. Na dobro zagrejano ognjište stavi se jelo, poklopi „pekom", a potom zatrpa žeravicom i pepelom. Hleb se stavlјao direktno na vrelu ciglu, a ostala jela u tepsiju.
      Odvajanjem sobe od prostora „kuće" u vreme pojave polubrvnara ukazivala se potreba njenog zegrejavanja. Zato su se po sobama počele praviti peći od ilovače sa lončićima koje su izrađivali seoski grnčari. Dim je odvožen kroz pregradni zid u „kuću“, a kada je i ovaj prostor dobio strop, onda na tavan i izlazio je na krovne „badže". Najpoznatiji majstor za pravlјenje peći u Posavini bio je Toma Gajić iz Panjika, koji je nastradao 1922. godine. Moj pok. otac takođe je pravio takve peći, ali samo za našu upotrebu.
      Usled čestih poplava kuće su podizane od zemlјe na taj način što su temelјače (tesane hrastove grede) postavlјane na deblјe panjeve, klade ili kamenje. Na ovaj način se odstranjivala podzemna vlaga, ali su zato mnoge kuće bile nakrivlјene, jer je kamenje vremenom tonulo u zemlјu, a panjevi i klade bi brzo istrunuli.
      Ovakvih iskrivlјenih kuća bilo je u Slatini sve do Drugog svetskog rata. Dobro se sećam i naše stare kuće polubrvnare u kojoj sam se rodio. „Kuća“ je bila delimično podpođena, ali se očuvalo i staro ognjište koje nije korišteno. Pod je imao veliki nagib prema istoku. Prilikom postavlјanja trpeze obavezno bi se stavlјao drveni podmetač ispod nagnutog dela „sinije“ kako se kuvana hrana ne bi prosula. Međutim, ovakav tip kuće bio je oko 1960. godine već isčezao. U celom kraju bila je još samo u Obrada Milovanovića u Panjiku, ali je i ona posle par godina razrušena (sl. 4 i 5).
      Posuđe, koje je korišteno do iza Prvog svetskog rata bilo je drveno, zemlјano i bakreno. Drveno posuđe: kašika, čanak sa poklopcem manji za so,/15/ i veći za sir i kajmak, „karlica“ za mleko, _ „naćve“ za mešanje hleba. Zemlјano posuđe sačinjavali su: lonac bez ručke, ćup, lonac sa ručkom, „ćasa“ i tanjir. Bakreno posuđe: „san“, „ćasa“, okrugla tepsija, kotao, oranija za kuvanje pekmeza i tava (tiganj). Posuđe za vodu i druge tekućine bilo je, takođe, različito: tikva, zatim testija i bardak (zemlјani) ibrik (bakreni), „bučica“, „žbanj“, „fučija“ i „brema“ (drveni).
      Do 1878. godine nije bilo šibica pa se vatra dobijala jedino pomoću tzv, kresiva. Oštrim kresanjem „masata“ (čelika) po kremenu izbijale su varnice i upalјivale suvu prerađenu glivu zvanu „trud“./16/ Sa ovim se potpalјivala vatra, a naročito su ga koristili pušači prilikom pripalјivanja lule i cigareta. Kako se sa upalјenim „trudom“ teško ložila vatra, domaćice su morale stalno održavati „večni oganj“ na ognjištu. Preko dana bi stavile na vatru velike glavnje i panjeve, a uveče ih zatrpavale u pepeo. Tako bi se žeravica očuvala do ujutru. Ako se vatra i pored toga ugasi, ona se morala tražiti u komšiluku, iako se to nerado davalo. Valјda kult domaćeg ognjišta./17/
      Kresivo se kasnije moglo kupiti u „dućanima“ i zvalo se „trud-mašina“. To je krpasti papir presvučen sa tankim slojem sumpora koji se lako palio pri trenju o tvrd predmet. Oko 1878. godine pojavile su se prve šibice „puckavice“, pa je „večni oganj“ postepeno gubio svoj značaj./18/ Vatra sa ognjišta služila je i za osvetlјavanje prostorija.
      Za bolјu vidlјivost koristio se i luč. Dok bi kućna čelјad večeravala, devojka ili mlađa nevesta stajale bi pored sinije i upalјenim lučem osvetlјavale „kuću“ ili sobu. Toga se mnogo trošilo, jer je luč trebalo češće menjati. Zato je on bio važan artikal. Dobavlјan je s glasinca u Posavinu i menjan za žito i to kilogram luča za kilogram žita./19/ Bogatiji domaćini su upotreblјavali lojane sveće, a retko voštane.
      Kasnije su pravlјene i trajnije svetilјke. U staro lonče ulije se maslo i u njega potopi „stijenjak“ (fitilј) od krpe i potom se zapali. Oko 1878. godine počeše se upotreblјavati plehane lampe petrolejke i to najpre bez cilindra, a posle i sa cilindrom. Prvu ovakvu lampu bez cilindra kupio je u Bosanskom Šamcu Nikola Jovanović, sveštenik slatinski. Kada ju je doneo kući, susedi su se okupili da vide to novo svetlo. S obzirom da petrolej još nije bio prečišćen, a nisu znali ni fitilј da podese kako treba, lampa je počela pucketati pa su se susedi uplašili da ne eksplodira i sa podsmehom se raziđu kućama. Izgleda, ni pop Nikola nije bio siguran u ovu lampu, jer je više nije smeo upotreblјavati. Nјegov sin sveštenik Petar Jovanović ponovo unese ovakvu lampu u svoju kuću 1893. godine i od tada su počeli i ostali da je koriste za svetlo./20/
      U periodu između Prvog i Drugog svetskog rata nije došlo do većih promena u stepenu razvoja seoske kuće, sem što je poneko sagradio kuću po ugledu na kuće u Slavoniji. I dalјe preovladava prizemna dvodelna polubrvnara sa primitivnim inventarom, spavalo se na podu na slami ili slamarici, jelo se sa sinije iz jedne posude, kuću osvetlјava lampa petrolejka, a ponegde i plehana „škilјa“ bez cilindra itd.
      Tek posle Drugog svetskog rata civilizacija postepeno prodire i u Slatinu i iz osnova menja tip seoske kuće. Uveliko se podižu planski stambeni objekti prizemni i na sprat koji po svojoj
raznovrsnosti predstavlјaju šarenilost arhitektonskih rešenja seoske kuće. Do 1982. godine u Slatini je sem prizemnih objekata sagrađeno i 56 kuća na sprat. Većina domaćinstava danas poseduje radio-aparate, televizore, frižidere, električne šporete i druge savremene aparate. Ovakvom naglom razvoju svakako su doprineli i radnici privremeno zaposleni u inostranstvu, koji su u formiranju tipova seoske kuće unosili mnoge elemente sa zapada.

___________________________
/9/ Cvijetin Jovanović, Slatina u slici i reči - rukopis, (Arhiv SAN; Etnografska muzejska građa br. 335) Beograd.
/10/ Isto.
/11/ Isto.
/12/ Artur Evans, Pješke kroz Bosnu i Hercegovinu tokom ustanka 1875. g. (prevod sa engleskog M. Drecun), Sarajevo 1873, str. 125.
/13/ Dr Muhamed Kadić,Starinska seoska kuća u Bosni i Hercegovini, Sarajevo 1967, str. 28,31.
/14/ Cvijetin Jovanović, Navedeno delo.
/15/ Postojala je još jedna mala posuda za so koju su ručkonoše nosile "poslanicima" na njivu. To je neka vrsta tikve oblika i veličine kokošijeg jajeta i zvala se "buljik".
/16/ Trud je naročito prilagođena gljiva od brestova, jasenova, vrbova i topolova drveta, koja se prokuva u ceđu , naniže se na konac i suši se.
/17/ Cvijetin Jovanović, Navedeno delo.
/18/ Cvijetin Jovanović, Navedeno delo.
/19/ Dr Milenko S. Filipović, Glasinac (Naselja i poreklo stanovništva) knj. 32, Beograd 1950, str. 215.
24. март 2019.

Mladost (T) - C. zvijezda 0:2

Mladost (T) - C. zvijezda 0:2


Opomenuti igrači:
FK"MLADOST"
br. 13 Džinić Haris (3501368) u 31. min (međ.us.koškanje sa prot .ig. br.21)
br. 10 Đekić Đorđe (3500239) u 52. min (prigovor sudiji)
br. 7 Stevanović Nemanja (3502043) u 83. min (prigovor sudiji)
FK CRVENA ZVIJEZDA
br. 9 Ilić Duško (3501342) u 9. min (prigovor sudiji)
br. 21 Ilić Mihajlo (3501391) u 31. min (međus. koškanje sa prot. ig. br.13)
br. 25 Antić Dragan (3501386) u 81. min (nedoz.oš.start nad prot. ig. br.10)

Budućnost - Ukrina 2:2

Budućnost - Ukrina 2:2



Opomenuti igrači:
FK"BUDUĆNOST"
br. 14 Ostojić Lazar (3501582) u 66. min (nesportsko ponašanje - povlačenje za dres protivničkog igrača broj 10)
br. 13 Ilišković Radovan (3501541) u 68. min (nedozvoljeno oštar start nad igračem broj 20)
FK "UKRINA"
br. 10 Prodić Slaviša (2300115) u 62. min (nedozvoljeno oštar start nad igračem broj 7)

Mladost - Ozren 5:0

Mladost - Ozren 5:0




Opomenuti igrači:
FK MLADOST
br. 10 Mišić Krsta (3501265) u 7. min (Nedozvoljen oštar start nad protivničkim igračem broj 6.)
FK OZREN
br. 6 Šabanović Fahir (2301812) u 7. min (Nesportsko ponašanje-negodovanje riječima prema protivničkom igraču broj 10.)
br. 18 Katanić Slobodan (2300323) u 46. min (Nesportsko ponašanje-prigovor na odluku glavnog sudije.)
23. март 2019.

"Pokupite otpad za sobom, nemojte ga ostavljati svojoj djeci"

U subotu, 23. marta 2019. godine, Omladinska organizacija Šamac zajedno sa JP "Slobodna zona" izvela je akciju  prikupljali otpada, i to u  mjesnim zajednicama: Donjoj, Srednjoj i Gornjoj Slatini, Gajevima, Kornici, Brvniku i Batkuši

Prikupljeno je preko 80 vreća otpada. 


Imaju samo jednu poruku za građane naše opštine: "Pokupite otpad za sobom, nemojte ga ostavljati svojoj djeci." 
22. март 2019.

Postanak i tip sela - feljton

Iguman Jovan Nedić, Selo Slatina kod Bosanskog Šamca i njena okolina, 1990

2.    Postanak i tip sela

       Slatina spada u red starijih naselјa u Severoistočnoj Bosni, ali joj je stanovništvo izmenjeno. Kao selo spominje se prvi put 1548. godine u turskim popisnim tefterima, a koje objavio u svojoj obradi dr Adem Handžić./3/ To je popis posavskih naselјa evidentiranih te godine u selu Hasiću kod Bosanskog Šamca. Sem Slatine u dokumentima se spominju i sela: Crkvina, Vučkovac, Sibovac, Tramošnica, Žabar, Domalјevac, Ledenice, Koprivna, Hasići, Bok, Obudovac, Tolisa (posavska), Skugrić, Tolisa (trebavska), Babešnica i Rajska. Tu se zatim spominju i neka sela koja danas ne postoje kao: Orahova Rika, Milutinovo Selište, Petrosalići, Poznojevići, Jakšići, Rupanovići, Kojasići, Sapna, Dolska, Mihalјevac, Moranica i Dišnica.
       Sva ova naselјa pripadala su nahiji Nenavištu, koja se prostirala na području između reke Bosne, Save i Tinje i čije je središte bio Gradačac /4/. I u srednjem veku taj se predeo zvao Nenavište, samo što su mu granice prelazile i na levu stranu reke Bosne./5/
       Slatina je bila naselјena i pre dolaska Turaka, ali se ništa ne zna o tim stanovnicima. Ona se spominje i 1623. godine u izvještaju fra Marijana Pavlovića,/6/ zatim 1711. u jednom turskom dokumentu./7/Selo je dobilo ime od reči slatina koja po etimologiji označava „zemlјište gde izvire ili pišti slana i nakisela voda“./8/ Vuk kaže da su mnoga sela po tome dobila ime slatina. Pošto i slatinska zemlјa mestimično sadrži soli, a postoje i mineralni izvori, mesto je svakako po tome dobilo naziv.
       Predeo je bogat vegetacijom, kao uostalom i cela Posavina. Na severnom delu proteže se uži pojas listopadnih šuma u pravcu I-Z gde se od drveća najviše ističu hrast i grab, a ređe brest, jasen, iva, leska, žestika, klen, bagrem, vrba, topola, glog i trn.
       Prema narodnom predanju ceo predeo severno od reke Tolise bio je nekada pod šumom. Na to upućuju i nazivi pojedinih lokaliteta: Bukva, Gaj, Kladnik, Krušik, Krčevina, Lug, Lužani, Panjik, Trnjak, Česta. Kako se stanovništvo povećavalo, smanjivao se šumski kompleks, jer su lјudi postepeno krčili šume i na tim krčevinama podizali kuće, pa su kasnije formirana naselјa Panjik, Grbača i Puškari.
       Velikih hrastovih šuma bilo je u Slatini sve do tridesetih godina ovog veka. Kasnije se nije vodilo računa o njenoj zaštiti, nego je nemilosrdno uništavana i prodavana i za par godina od ove velike i bujne šume postala je obična šikara.
       Nјive desno od reke Tolise su: Trkalište, Selište, Taborište, Crkvino Polјe, Čardačine, Pjevuše, Vreoci, Burum, a levo: Studenac, Dolača, Polјce, Đokinovac, Kokorovac, Kolibište, Begov Travnjak, Gajinovac, Jeremićka, Eginovac, Zakope, Kladik, Božanuša, Travnjačina, Burumac, Beglučina, Buruk, Bukva, Gibavica i Bočić. Seoski atar je poslednjih godina znatno smanjen usled širenja Polјoprivrednog kombinata „Bosanski Šamac“. Do danas su ušli u sastav tog Kombinata: Kokorovac, Kolibište, Gajinovac. Eginovac, Jeremićka, Zakope, Kladik, Božanuša, Travnjačina, Burumac i Bočić tako da ovi lokaliteti više ne postoje. Gotovo sve njive individualnog sektora su ograđene i prorasle niskim i visokim rastinjem što umanjuje obradlјive površine i otežava obradu.
       Današnje stanovništvo nije homogeno. Oko 79% su Srbi (pravoslavni); a 21% Hrvati (rikmokatolici). Muslimana nema oni žive u susednom selu Ražlјevima i graniče sa Gajevima. U selu ima 159 rodova sa preko 4000 stanovnika.
       Slatina je posmatrajući u celinu razbijenog tipa, iako ima izvesnih razlika u tome. Deobom zadruga nastale su veće srodničke grupe kuća koje su se vremenom sastale i čine prelaz razređenom, a ponegde i zbijenom tipu naselјa, kao što su zaseoci Panjik, Vreoci, Grbača i Kralјičani. Kuće su većinom pored puta, ali ima ih i uvučenih podalјe od glavnih saobraćajnica i središnjeg naselјa. Oko kuće su prostrane okućnice sa vrtovima i voćnjacima. Dvorišta su ograđena tarabom, a u novije vreme i betonskom ogradom.
       Od pomoćnih zgrada su štala, koš i magaza. Tipovi nekih zgrada već su isčezli ili su na putu isčezavanja: „udžera“, koja služi za ostavu devojačkog ruha (sl. 2), „hambar“ (žitnica), „baškaluk“ (stan za odvojeno živlјenje), „pušnica“ (za sušenje šlјiva), „ćiler“ (jednodnevna mala brvnara za ostavu hrane), „košara“ (sl. 3) i „navjes“ (primitivne staje za stoku).
       Selo se služi bunarskom vodom. Svako domaćinstvo ima bunar u dvorištu čija dubina iznosi 5-8 m i zahvata se đermom. Voda je leti hladna, a zimi nešto toplija. Bunari retko kad presuše. U novije vreme imućniji domaćini uvode u kuću vodu pomoću hidrofora.
       U Posavini vlada stepskokontinentalna klima, koja se odlikuje suvim i toplim lјetima i dosta hladnim zimama. Sneg može da napada i do pola metra, ali se dugo ne održi. Ranije su zime bile hladnije nego danas. Sećam se da je sneg znao napadati u visini prozora naše kuće, koji su bili dosta visoki, a od velike hladnoće ponekad je i drveće pucalo.
       Pred kišu i uopšte pred padanje duva severni vetar zvani „Savac“ od reke Save. Kada dolazi vetar sa istoka, donosi čisto i lepo vreme, dok zapadni i južni donose vlagu i kišu. Vetrovi, inače, nisu jaki. Redak je slučaj da imaju ciklonski karakter. Kada pada grad ili krupa kaže se „Bilo je vreme“, „Bila je tuča“, „Padao je led“ ili „Padala je sočica“.
       Posle Drugog svetskog rata selo se iz osnova izmenilo i izgradilo tako da ga je danas teško prepoznati. Godine 1947. podignut je kulturno-zadružni dom, 1964. izvršena elektrifikacija sela, sagrađene dve crkve (pravoslavna i rimokatolička), zatim osmogodišnja škola i stanovi za prosvetne radnike, izgrađeno i otvoreno šest prodavnica, jedna samousluga, pošta i nekoliko ugostitelјskih objekata, asfatlirani su glavniji putevi u selu i uvedena redovna autobuska linija Bosanski Šamac - Slatina.

___________________________
/3/ Dr Adem Handžić, Tuzka i njena okolina u XV v., Sarajevo 1975, str. 139.
/4/ Isto str. 138.
/5/ Vl. Skarlić, Popis bosanskih spahija iz 1711, GZM, Sarajevo 1930, str. 18.
/6/ Fra m. Pavlović, Acta Ordinis, 1900.
/7/ Vlad. Skarlić, navedeno djelo, str. 90.
/8/ Vuk stefanović Karadžić, Srpski riječnik "NOLIT", Beograd, 1972, str. 691.
17. март 2019.

Praštalo u Vranjaku

Vranjak – Mladost 1:0 (0:0)
Stadion: „Centar“. Gledalaca: 300. Sudija: Bojan Vujanović (Gradiška) .
Strelac: Demonjić u 80.minutu.
Žuti kartoni: Mikelini, Demonjić, S.Sarkić, Damjanović (Vranjak), Mišić, Perić, Miličević, Lukanović, Petruljević, Mićić (Mladost). 
Crveni kartoni: Nikola Mikelini, Milan Trepić u 40.minutu, Dejan Savić u 90.minutu (Vranjak), Elvis Huseinagić u 40. minutu, Đorđe Jović u 86.minutu (Mladost).


VRANJAK: Stjepanović , Ristić , Janković , Trepić , Petrović , Demonjić , S.Sarkić (od 75.min. Savkić ), Pejić (od 90.min. Spasojević ), Mikelini , LJ.Sarkić , Damjanović (od 45.min. Đurić ).

MLADOST: Lukanović , Paležnica (od 62. min. Jović ), Huseinagić , Rudan, Hasić , Limić, Mišić (od 46.min. Petruljević ), Bojić, Džafić, Perić (od 87. min.Čeliković ), Mićić .

Sloga - Jedinstvo (C) 2-3 - FOTO

U prijateljskoj utakmici u Srednjoj Slatini ekipa Jedinstva iz Crkvine je pobijedila Slogu sa rezultatom 3:2. Za Slogu strijelci su bili Petrović Slobodan i Susaković Lazo.

15. март 2019.

Položaj Slatine i njena podela - feljton

Iguman Jovan Nedić, Selo Slatina kod Bosanskog Šamca i njena okolina, 1990

1.    Položaj Slatine i njena podela

       Bosanska Posavina čini izrazitu predeonu celinu u Severoistočnoj Bosni u kojoj je razmešteno dvadesetak većih ravničarskih sela među koje spada i Slatina. Uokvirena sa severa, zapada i istoka tokovima reka Save, Bosne i Tinje, a sa juga ograncima Majevice i Trebave, ova prostrana aluvijalna ravan od svega 86-98 m nadmorske visine predstavlјa bogatu oblast za intenzivan razvoj zemlјoradnje i stočarstva. To je stara župa, odnosno nahija Nenavište koja je oduvek bila privlačna za nastanak naseobina.
       Slatina se nalazi s leve strane asfaltnog puta što ide iz Bosanskog Šamca u Gradačac i dalјe u Gračanicu i Tuzlu. Od Bosanskog Šamca je udalјena 12, a od Gradačca 11 km. Po dužini od mesta Kornice do krajnje severoistočne granice sela ima 10, a u širini iznosi prosečno 4 km, te zahvata površinu od oko 40 km2.
       Istočno od Slatine su sela Batkuša i Obudovac. Zapadnu granicu čini asfaltni put do Kornice, a odavde dalјe prema jugu reka Tolisa. Na severu je prostrani Lug, gde su se doskora atari nekoliko sela dodirivali sa daleko isturenim slatinskim posedima. Posle Drugog svetskog rata ceo taj predeo ušao je u sastav Polјoprivrednog kombinata „Bosanski Šamac, pa je granična linija znatno pomerena na jug i pruža se u pravcu SI-JZ. Na jugu nema izrazite granice nego su u nastavku sela Ledenice i Tramošnica.
       Postoje tri Slatine: Gornja, Donja i Srednja Slatina gde sve tri zajedno sačinjavaju jedno selo. Zaseoci Gornje Slatine su Panjik, Gajevi, Grbača i Božanuša/1/Donje Slatine su Puškari, Vreoci i Gvozdeni. Srednju Slatinu sačinjavaju zaseoci Srednja Mahala, Kralјičani, Nјivak i Gornjani.
       Sredinom sela celom njegovom dužinom protiče reka Tolisa i čini prirodnu granicu između Panjika i Gajeva, Panjika i Kralјičana, Puškara i Vreoca. Zaseok Gajeve od Gornjana deli reka Gradašnica. Ostali zaseoci nemaju određenije granice, nego se više ili manje naslanjaju jedni na druge. 
       U periodu posle Drugog svetskog rata veći broj domaćinstava naselio je nenaselјeno područje Trkalište/2/. Јedni pripadaju zaseoku Panjiku, a drugi Gajevima. U narodu se sve više čuje naziv „Novoselci, Novo Selo“, pa će verovatno u dogledno vreme ovde postati zaseban zaseok.
       Po upravnoj podeli selo pripada Bosanskom Šamcu, izuzev zaseoka Nјivka, koji pripada Gradačcu. Do te podele došlo je volјom samih Nјivčana, a li se u narodu smatra kao jedna celina. Danas u selu postoje 4 mesne zajednice: Gornja Slatina, Donja Slatina, Srednja Slatina i Gajevi. One po svom ustrojstvu deluju kao samoupravne zajednice.
       Pre Drugog svetskog rata bila je drugačija upravna podela. Od 1929. godine po selima su osnovane opštine, tako da je i Slatina zajedno sa selom Kornicom činila jednu opštinu. Na čelu opštine stajao je načelnik, a kao pomoćno osoblјe bilјežnik (knjigovođa), jedan službenik i policajac. Pred Drugi svetski rat opština je premeštena u Srednju Slatinu, a 1941. godine u Tramošnicu.
       Komunikacije sa gradskim i seoskim naselјima su dobre. U novije vreme izgrađena je čitava mreža asfaltnih puteva u Posavini koji povezuju Slatinu sa Bosanskim Šamcom, Orašjem, Brčkim, Gradačcom i Modričom. Izgradnjom železničke pruge Šamac-Sarajevo 1947. godine, koja prolazi kroz Posavinu, i spajanjem lokalnih saobraćajnica sa magistralnim putevima Beograd - Zagreb - Ljublјana i Županja - Sarajevo - Opuzen, koji su udalјeni od sela samo 15, odnosno 25 km, Slatina se našla u povolјnom položaju, što joj omogućuje brži ekonomski, društveni i kulturni razvoj.

___________________________
/1/ Božanuša kao naselje više ne postoji.
/2/ Veći kompleks obradivog zemljišta s jedne i druge strne asfaltnog puta na prostoru od mosta na reci Tolisi kod Kornice do Ledenica. Za vreme Turske vladavine ovde su izvođene konjske trke pa otuda naziv Trkalište.
13. март 2019.

Održan sastanak povodom poslednjih dešavanja u školi

Sinoć, 12.03.2019. godine, u Svetosavskom domu u Gornjoj Slatini je održan sastanak povodom poslednjih dešavanja u OŠ "Gornja Slatina". 

Sastanak su inicirali roditelji učenika IV razreda iste škole, nezadovoljni promjenom učiteljice a sastanku su prisustvovali i roditelji djece drugih razreda, predstavnici mjesnih zajednica i načelnik opštine Šamac g. Đorđe Milićević sa svojim saradnicima.

Na sastanku je donesan zaključak da se organizuje skup za potpisivanje peticije za ostanak učiteljice Željane Tošić do završetka školske godine. Skup će se organizovati 14. marta 2019. godine u 12 sati kod Svetosavskog doma u Gornjoj Slatini a nakon toga i pred školom.

Roditelji traže podršku i mole mještane Slatina i Gajeva da im se pridruže, kako kažu da istraju u borbi za dobro sve djece.
- Danas su u pitanju naša djeca a sutra možda vaša - poručuju roditelji na kraju.
10. март 2019.

Mladost lako sa Poletom

Donja Slatina, 10.03.2019. - 16 kolo Druga liga Zapad
Mladost - Polet 1926 5-1




Opomenuti igrači:
FK MLADOST br. 2 Čaušević Asif (3502002) u 55. min (nedozvoljeno oštar start na protivničkog igrača br. 11)
FK OFK POLET 1926  br. 5 Lučanović Dražen (2300932) u 41. min (nesportsko ponašanje - povlačenje protivničkog igrača sa leđa br. 10 u obećavajućem napadu za postizanje pogodka)
br. 17 Kovačević Ilija (2301825) u 69. min (nedozvoljeno oštar start na protivničkog igrača br. 8)

Sloga 73 - Budućnost 1-1

Skugrić, 10.03.2019. 11 kolo PL Doboj
Sloga 73 - Budućnost 1-1
Strijelci: 1:0 M. Tuzlaković, ag, 3; 1:1Karanović, 75.
Opomenuti igrači:
FK "SLOGA 73"
br. 19 Tomić Davor (3600383) u 45.+1. min (povlačenje protivnika)
br. 10 Ratkovica Aleksandar (3601389) u 90. min (nedozvoljeno oštar start na protivničkog igrača)
FK"BUDUĆNOST"
br. 6 Gajić Miloš (3500899) u 58. min  (nesportsko ponašanje, prigovor glavnom pomoćnom sudiji)
br. 3 Avrić Marko (3501373) u 62. min  (nedozvoljeno oštar start na protivničkog igrača)

7. март 2019.

Stigla nastavnica, a otišli učenici

Saga oko konkursa u OŠ „Gornja Slatina" u Gornjoj Slatini kod Šamca, čini se dolazi u dramatičnu fazu. Problemi se nastavljaju i dodatno komplikuju a čini se da rješenje još nije ni na vidiku. Naprotiv.

Da podsjetimo, naš portal je u dva navrata pisao o borbi roditelja učenika IV razreda da omoguće svojoj djeci koliko-toliko normalno školovanje i da se prestane sa stalnim promjenama nastavnica, odnosno da se zadrži dosadašnja, Željana Tošić. Na konkursu, koji je raspisala škola, odabrana je Milica Ćajić iz Šamca, dok je Željana bila tek trećerangirana, školski odbor je uvažio žalbu Tošićke i ponovio testiranje, jer je vidljivo da je došlo do prepravljanja bodova. Međutim, na ponovnom testiranju isti rezultati, pa je nova nastavnica Milica Ćajić, juče, u utorak, 5. Marta 2019. godine, stigla u učionicu. Ali, tamo nije bilo učenika.


- Nevjerovatno je da vršilac dužnosti direktorice škole Tanja Cvijanović ne uvažava stavove roditelja, da očigledno tjera neki svoj inat, a ne želi da zaštiti djecu i na kraju školu, koja je na ivici opstanka. Mi, roditelji smo jedinstveni i ne želimo da odustanemo od svojih zahtjeva, što smo i najavili. Djecu od juče ne šaljemo u školu do daljeg i već naredne sedmice podnijećemo zahtjev za prelazak u drugu školu, ističe jedan ogorčeni roditelj učenika IV razreda iz Gornje Slatine.

Djeca su na šteti, jer već dva dana ne idu u školu, a zanimljivo je da niko iz rukovodstva OŠ „Gornja Slatina" nije roditelje kontaktirao, iako čitav razred ne dolazi na nastavu. Nova nastavnice dolazi u praznu učionicu, poput glumca Bogdana Diklića, u legendarnoj sceni iz filma „Lajanje na zvezde".

Da li će „lajanje" biti nastavljeno u Gornjoj Slatini ili će se i resorno Ministarstvo uključiti u rješavanje ovog problema, biće poznato u narednim danima.

Izvor: Pravda.bl
1. март 2019.

Slatina na kraju otomanske vlasti /1878

"Zastava"[1], novosadski list, u broju: 62, od 21. aprila 1878. godine, objavljuje dopis koji su joj poslali "neki ljudi"[2] iz Bosne.
U rubrici "Dopisi", pod naslovom "Iz bosanskog Šamca", govori se o teškom stanju i stradanju stanovništva Slatine u tom vremenu. Zbog tužbi sarajevskom veziru i nepristajanja na "trećinu"[3], Konstan-paša[4] 40 najuglednijih ljudi okuje i pošalje u zatvor u Tuzlu, njhove porodice izbaci iz kuća a kuće poruši ...

Transkript teksta iz Zastave prikazujemo u cjelosti.

Iz bosanskog Šamca 10. aprila.
Prije 16 dana proputovao je ovuda za u bosansku Krajinu Konstan-paša, koji je nešto više od mesec dana u putovanju po Posavini probavio. To je onaj Konstan-paša, što ga je još pre tri godine pokojni sultan Abdul-Azis u čin paše podigao, nebi li s tim kao i uvek dotle što je obmanjivao svu Evropu i ustaše obmanuo, obećavši im na hartiji mnoga prava i povlastice, i tako olako hercegovačko-bosanski ustanak ugušio. Ali ta majstorski skrojena ujdurma sultanova, već vidili smo kako je jalovo prošla, zato mi ovde netreba o tome dokaza navoditi.
     To putovanje Konstan-pašino po Posavini osobito u današnje doba, s kakvom je misijom skopčato, to je za sad pod pečatom tajne. - No više je nego verovatno da je toga radi, što se pročulo da se je u Bosni a naročito u Posavini uslјed slavnog uspjeha ruskog oružja a konačnog pada petovečnog rajinog ugnjetača Turčina - tri dosta snažne partaje stvorile, što znatno groze spokojstvu postojećeg stanja u Bosni. I to prvo: pravoslavni Srbi, kojih je već trogodišnjom borbom težnja dovolјno očitovana, da žele ujedinjenje sa sestrom Srbijom; drugo rimokatolici Srbi, koji teže da se Bosna sa Austrijom spoji, a potstiče ih na to njihovo sveštenstvo-fratri; i treće: muhamedovci, koji uviđajući da je turskoj vladavini ne samo u Bosni nego i u svoj evropskoj Turskoj konačno odzvonilo, pa bojeći se da Bosna ne bi pripala Srbiji ili Austriji, počeli su se zbližavati pravoslavnim Srbima, da bi ujedinjenim silama mogli podići u Bosni samostalnu vladu i upravu, i tako sačuvati Bosnu od budi čijeg stranog zauzeća!
     Da je Konstan-paša, - kao vladino oruđe, - od iste u Posavinu s tom misijom upućen, da vešto dozna preko čorbadžija (gazda) kao vladini udvorača, o pravom stanju, težnji i snazi ovih triju pomenutih partaja, o tome već ovde nije sumnje. A dokazi su k tome, što je Konstan-paša po posavini u prelazu s jednog mesta u drugo dosledno svoj odsed činio sad u prvog mesnog muhamedovca, sad opet u pravoslavnog Srbina. Sigurno ovo je Konstan-paša iz dva razloga činio, jedno da bi lakše preko ovih čorbadžija, vladi vazda odanih, verno što o stvari svoje misije dokučio; a drugo da bi ovim putem među pravoslavnim i muhamedovskim Srbima njihovu vekovnu versku mržnju što većma postakao i raspirio, a s tim osujetio nameru njihovog zbližavanja i ujedinjenja.
     I kao da je Konstan-paša taj izmet ljudskog i hrišćanskog imena - svoju otrovnu misiju i postigao, zašto posle njegovog odlaska odmah je se znatno primijetila među pravoslavnim i muhamedovskim Srbima veća mrzost i trvenje.
     Najduže se Konstan-paša zadržao u Gradačcu a na stanu kod prvog onomesnog pravoslavnog čorbadžije Jovana Babić[5]. Tu mu od strane bednog naroda srpskog mnoge žalbe predate protiv nepravde onomesne sudske vlasti, ali se je u tome jadni narod lјuto prevario, što je kod turskog paše nekakve pravde tražio, jer drugo ništa nije dobio osim sad žešćeg ugnjetavanja i osvete!
     U gradačkom okrugu (nahiji) ima jedno selo Slatina, na broj do 140 kuća što pravoslavnih što rimokatoličkih Srba, koje pošto mu je prije 15 godina vlasni gospodar konačno izumro, kao i druga neka sela pripalo je državi. Onovremeni Topal Osman-paša čuveni zlotvor i ugnjetač hrišćanluka u nagradu od vlade dobije to nesretno selo sebi u baštinu, a posle svoje smene sa bosanske centralne vlade, ostavi isto u baštinu svom vrsnom u zločinstvima sodrugu i bratu Petraćiji[6] -čuvenom turskom čankolizu i gadnom opadaču hrišćanluka. 
     Isto selo evo tri godine, kako je ustalo protiv svoga nemilostivog ugnjetača i globara i traži kod mesni vlasti da se samo odkupi. Pre mesec dana - taj izmet hrišćanstva i lјudstva - izpred sebe poslao je dva najgora lopova Turčina, da isto selo pomoću mesne vlasti ili silom na trećinu prinudi ili ga posve raseli. Kukavni selјaci imali su neko nadanje na Konstan-pašu, zato prilikom njegova dolazka podnesu mu svoju žalbu protiv tako nečovečnog postupka s njima, ali kako ih iznenađenje snađe, kad nađoše u paši još goreg zvera, koji još surovije znade ih kinjiti. Ovaj gadni zver nešće ni da čuje za njihovu žalbu i molbu da se sami kupe, nego im surovo i lakonski reče: "pod trećinu ili u zatvor." Kako oni na trećinu ne pristanu, to ih do 40 pvaka najpre u lance okuje i baci u zatvor. Sutra dan onako okovane i konopcima povezate pod stražom posla ih u tuzlanski zatvor - đe i danas čame, - a u isti mah vojnike u selo, te ovih zlosretnika žene, đecu i siromaštinu na ravan pod vedro nebo poizbacaju a kuće poruše i izobaraju. Piska i jauk nevine đece i kukavni žena nebo je prolamala, ali njihovi zverski srca nije nimalo omekšala, niti u toj nečovečnoj nameri obustavila. Nisam fatalista ali tvrdo verujem u pravdu božiju, da čudo nije na te zverove iz neba vrelo kamenje počelo padati, a zemlјa pod njima pukla, te kao ono nekad Sodom i Gomor u večni ponor propali!
     Za divno čudo nam je, kako Jovan Babić, imajući pašu u svojoj kući a za svojom trpezom, a i kao sa sebi ravnim drugom, družeći se s njim, pa baš ni jedne rečice ne pusti u korist stradalnika, nego šta više još ih tajno i javno nagovaraše da pristanu na trećinu, kao što ih je mnoge i navratio, te su pristali a na veliku nesreću svoje braće u zatvoru.
     Većina nas Bosanaca sa narodne strane, prijatelјski opominjemo istoga, nek se u napred okani tako ćoravi poslova, kad neće (a može) pomoći, a ono bar nek ne odmaže, inače osveta je narodna i pravda božija već na pragu, pa teško tada svima ugnjetačima!!!
     U Gradačac svaki dan Turci dogone po 10-20 vezanih selјaka, bedeći ih da su u sporazumu sa ustašima i da ovima dobrovolјno izdržavanje daju, te u lance okivaju i kao buntovnike u Tuzlu a odande dalјe na urfiju (ratni sud) praćaju, od kud se do danas nijedan natrag nije povratio, nego ili je tamo u zatvoru od gladi i drugi nezgoda umro ili i danas tavnuje.
     Stradanje našeg bednog srpskog naroda u Bosni danas je žešće nego ikad dosad. Badava smo se nadali da će nam posle slavnog uspjeha ruskog oružja i sv. Stefanovog mira odlaknuti i svanuti.
Car osloboditelj postao je mili gost sultanov a nama su lanci još većma pritegnuti. Narod u Bosni u svoj gorkoj muci danas upro je svoje iznemogle oči jedino u svoju dičnu braću u Srbiji i u njinog dičnog knez Milana, ako mu još izbavljenja odtud ne bude, onda je ime srpsko u Bosni večno izgubljeno.
     Nekoliko Bosanaca zbog rizičnosti imena svoja nepotpisuju, nego toplo mole slavno uredništvo da ovaj dopis u svoj mnogopoštovani list Zastavu uvrsti.

Reference:
[1] ZASTAVA / vlasnik i urednik Svetozar Miletić. - god. 1, br. 1 (9. februar 1866) - god. 60, br. 78 (14. april 1929). - Novi Sad : S. Miletić, 1866-1929 (Novi Sad: Platonova štamparija). - 53 cm
[2] Nekoliko Bosanaca zbog rizičnosti imena svoja nepotpisuju, nego toplo mole slavno uredništvo da ovaj dopis u svoj mnogopoštovani list Zastavu uvrsti.
[3] Vrsta poreza za vrijeme otomanske vlasti u Bosni.
[4] Konstan-paša bio je zamjenik Ahmed Mazhar-paše poslednjeg otomanskog upravitelja u Bosni.
[5] Jovan Babić, pravoslavni beg. Prvo je živio u Gradačcu, on ili njegov otac kupio je imanje bega Husein kapetana Gradaščevića i tamo podigao kuću. Kasnije je živio u Šamcu i bio špediter i trgovac na veliko. Jovo Babić je bio toliko krupan kapitalista, da je za vrijeme Austrije bio predsjednik Trgovinske komore u Beču.
[6] Petrahije Petrović, Grk iz Sarajeva. Otkupio od Hadži-beg Gradaščevića konak u zaseoku Vreoci, zajedno sa kmetovima. Kasnije su se Slatinci otkupili za vrijeme gazdovanja Petrahijevog sina Aristotela.



Skenira stranica orginala iz Zastave.

Kalendar

Одржана свечана академија и отворен 19. „Видовдански сабор“

У Горњој Слатини код Шамца синоћ је одржана свечана академија поводом Видовдана и отворен традиционални 19. "Видовдански сабор". Г...

Popularni postovi