Pretraga

Arhiva članaka

24. децембар 2019.

Просвјета на Зимској чаролији

Уз присуство неколико стотина грађана на градском тргу синоћ je свечано отворена трећа по реду осмодневна манифестација „Зимска чаролија на ушћу“ која ће трајати до 31.12.2020. године.

Zimska-carolija-spkd-prosvjeta-slatina

Организатор манифестације је Центар за културу, а генерални покровитељ Начелник општине Шамац.

Ријеч је о манифестацији за посјетиоце свих узраста, док су се излагачи побринули да има за сваког по нешто. У 10 кућица преко 14 излагача са овог подручја употпунило је разноврстност понуде и задовољило сва чула посјетилаца.

Трг украшава велика јелка и много занимљивости за дјецу као што је шетња на малим коњима, фоткање са деда мразом и друго.

Zimska-carolija-spkd-prosvjeta-slatina

Шамачкој публици су се представили чланови СПКД "Просвјета" из Средње Слатине, КУД „Шамац“ из Шамца, КУД „Посавина“ из Црквине, КУД „Просвјета“ из Обудовца, Иванин златни вез из Црквине.

Манифестацију је свечано отворио Начелник општине Ђорђе Милићевић.

Извор: Општина Шамац
23. децембар 2019.

Најбољи у фудбалу у ОФС Шамац у 2019. години

У организацији Фудбалског савеза општине Шамац (ОФС) у „Центру за културу“ одржана је 17. по реду, традиционална манифестација под називом „Избор најбољих у Општинском фудбалском савезу за 2019. годину“, те су најзаслужнијим у фудбалу подијељене награде и признања.
najbolji-fudbal-ofs-samac
Специјално признање за промоцију фудбала Фудбалског савеза општине Шамац додијељено је Саши Максимовићу.
Признање је додијељено најбољем фудбалском судији ФСО Шамац Дервенић Немањи, признање за Фер плеј добио је ФК „Хајдук“ из Баткуше, најбољи фудбалски радник је Ацо Бијелић из ФК „Младост“ из Доње Слатине, најперспективнији играч Дамјан Чосовић из ФК „Борац“ Шамац, најбољи фудбалски тренер Милан Ђурђевић из ФК „Црквина“ из Црквине.
Најбољи фудбалски клуб млађих категорија су пионири ФК „Борца“ из Шамца, најбољи фудбалер сениор ФСО је Перић Зоран из ФК „Младост“ из Доње Слатине, а за најбољи фудбалски клуб проглашен је ФК „Борац“ из Шамца.
Најбољима су уручене дипломе и медаље.
Предсједник ФСО Шамац Симо Варадиновић каже да су извршили 17. по реду додјелу признања и проглашење најбољих у фудбалу за 2019. годину, a ове године највећи број награда понио је ФК “Борац“ категорије које су предложене од ФК “Борца“.
„Када се узме чињеница да је ФК “Борац“ прославио 100 година постојања и рада у овој години, да је заузео друго мјесто на крају такмичарске сезоне, Група запад друге лиге и освајач општинског купа за ову годину, свакако да те награде иду у праве руке“, каже Варадиновић.
Он подсјећа да је Буџетом за 2019. годину Општина за развој спорта издвојила 290.000 КМ за финансирање свих спортских колектива, а да највећи дио средстава одлази на фудбалске клубове обзиром да је он и најмасовнији спорт.
„Та средства су есенцијална за све клубове. Без тих средстава клубови неби могли да функционишу“, каже Варадиновић додајући да ће Фудбалски савез у наредној години учинити све да се појача рад посебно са млађим категоријама кроз договоре са основним школама.
Предсједник ФК “Борац“ Зоран Пупчевић захвалио се на признању истaкавши да је то велико за њих посебно у години када су прославили 100 година постојања и рада.
„Највише ми је драго  ради млађих селекција, имамо добре дјечаке и надам се да ће кроз три четири године носити прву екипу ФК “Борац““, каже Пупчевић.

Светлана Павловић, дипл. журналиста
16. децембар 2019.

Stanovništvo 5. dio - feljton

Iguman Jovan Nedić, Selo Slatina kod Bosanskog Šamca i njena okolina, 1990

19.    Stanovništvo 5. dio

Poreklo sadašnjeg stanovništva po rodovima



B. RIMOKATOLICI

Stanovništvo, crkva i sveštenstvo

Doselјavanje sadašnjeg stanovništva u Slatinu pada u vreme obnavlјanja svih naselјa u opustošenoj Posavini četrdesetih godina XVIII veka za vlade Abdulah-paše Muhsin Zade i njegovih naslednika./92/ Među prvim doselјenicima su pored ostalih i 12 rimokatoličkih domaćinstava koji se spominju 1743. godine o čemu je dat opširniji opis na početku ovog poglavlјa. Po crkvenoj podeli oni su pripadali župi Bijela u čijem je sastavu bilo 19 sela. Sem Bijele tu su spadala i naselјa: Tramošnica, Slatina, Vukšić, Donja Skakava, Gornja Skakava, Turić, Hrgovi, Špionica, Babunovci, Seona, Ujdrovići, Dubrave, Gorice, Vidovice, Matić Selište, Oštra Luka, Bubalov Bok i Turkovište. U ovih 19 sela bilo je u to vreme samo 255 rimokatoličkih domova sa ukupno 1768 duša/93/ što znači da su sela bila mala i brojala su prosečno 10 do 20 domova. Kasnije će se Slatina pripojiti župi Tramošnica i ostaće u tom sastavu sve do iza Drugog svetskog rata.
Tek u novije vreme počela se osećati potreba za osnivanjem rimokatoličke župe u Slatini. Neposredan povod za odvajanje od matične crkve bio je veća udalјenost od Tramošnice i neudovolјavanje nekim zahtevima vernika. Naime, rimokatolici su tražili od Župskog ureda u Tramošnici da im se odobri podizanje kapele i omogući održavanje mise bar jednom mesečno. Pošto im se ovde nije izašlo u susret, Kralјičani i Gornjani sami vlastitim sredstvima sagrade crkvu i župski stan u Kralјičanima 1971. godine, a zatim zatraže od nadležnih crkvenih vlasti da im se odobri osnivanje samostalne župe. Odobrenje je ubrzo došlo, pa je već 1972. godine osnovana rimokatolička župa Srednja Slatina.
Nјivčani se usprotive ovakvoj odluci ostalih župlјana, pa ne htednu učestvovati u gradnji crkve i župskog stana, nego i dalјe ostanu u sastavu tramošničke župe. Ja sam, ipak, svojim radom obuhvatio i ovaj zaseok s obzirom da sa Slatinom čini jednu celinu.
Novu župu sačinjavaju dva zaseoka Kralјičani i Gornjani sa svega 170 domova i 950 duša.
Sveštenstvo je dijecezansko, tj. svetovno. Od 1972. godini bili su župnici: Šušak Josip iz Čardaka, Čandrić Anto iz Žepča, Živković Andrija iz Kostrča, Borić Ivica iz Radunice i Mikić Ambroz iz Vidovica sadašnji župnik./94/

Kralјičani

Naziv zaseoka nastao po jednoj anonimnoj kralјici o čemu je bilo više reči u prvom poglavlјu.

ZUPCI: Stari im došli iz Dervente. Ne znaju starije poreklo (6 dom.).
BOŽIĆI: Ne znaju otkuda su (11 kuća).
KUPREŠACI su starinom od Kupresa (4 kuće).
ČOVIĆI: Ivo Čović doselio iz Gornje Tramošnice i priženio se u Kuprešake. Ne znaju starije poreklo (2 kuće).
MANDARIĆI: Od Imotskog (Dalmacija) došao Nikola Mandarić u Bijelu odakle 1922. godine preseli u Slatinu. Imao je pet sinova: Jakova, Danku, Ivu, Avgustina i Antu. Mandarića ima i na
Buni kod Mostara (3 kuće).
GALIĆI: Predak Mato davno doselio od Travnika (25 kuća).
BAŠKARIĆI: Pričaju da su im stari došli od Karpata. Prvo dosele u okolinu Dervente, pa pošto im se tu ne svidi, dođu u Slatinu (7 kuća).
DJEDOVIĆI: Poreklo im je nepoznato (2 kuće).
JURIČI ne znaju odakle im je starina. U novije vreme preovlađuje naziv Jurići umesto Juriči. Zovu se još i Katići, po nekoj babi Kati (20 kuća).
MANDIĆI su nepoznatog porekla (12 kuća). .
MILIĆEVIĆI: Ovde došli iz Tramošnice a dalјe poreklo vode iz Hercegovine od Mostara gde ih i danas ima (8 kuća).         
JOVIĆI ništa ne znaju o svom poreklu (2 kuće).
MARJANOVIĆI: Ded im došao oko 1890. godine. Ne znaju odakle im je starina (2 kuće).
ANIĆI: Iz Orlova Polјa preselio Ivo Anić 1953. godine. Dalјe poreklo im je nepoznato (1 kuća).
MRKONјIĆI ne znaju odakle im je starina (3 kuće).
VIDAKOVIĆI: Niko Vidaković došao iz Tramošnice i priženio se u Kuprešake 1920. godine. Pričaju da su im stari davno došli od Karpata (1 kuća).
IVANKOVIĆI ne znaju poreklo. Ima ih i u mahali Nјivku (2kuće).

Gornjani

Nalaze se na najjužnijem delu sela u podgorini planine Trebave, pa otuda naziv zaseoka.

BOŠNјACI su starinom iz Hercegovine od Širokog Brijega današnje Lištice, gde ih ima još.
Dr J. Dedijer navodi da su Bošnjaci starinom Stipići iz Knina i da su prozvani Bošnjaci zato što su 1819. godine selili u Bosnu./95/ U Slatinu je najpre doselila neka Ivka sa svojim sinovima, pa ih zovu još i Ivkovići (21 kuća).
MARIĆI: Predak Jozo doselio od Dervente. Pričaju da su se ranije zvali Topići, a Marići prozvani ovde po njegovoj majci Mari (9 kuća).
LUČIĆI ne znaju odakle su im stari došli (7 kuća).
MUTAVDžIĆI: Vode poreklo iz Hercegovine. Stari im prvo dosele u okolinu Tuzle, pa pošto se ovde nešto posvađaju sa Turcima pobegnu u Oštru Luku, odakle kasnije Ivo Mutavdžić preseli u Slatinu. Prezime je, svakako, postalo od profesije jednog ili više predaka koji su bili mutavdžije/96/ (1 kuća).
JURILjI: Stari im doselili iz Hercegovine od Mostara (6 kuća). Jurilјe je Herceg Stjepan pozvao iz Splita u okolinu Mostara kao dobre zidare odakle su kasnije prešli u Bosnu. Ovi u Hercegovini su sve do 1891. godine slavili sv. Gerogija kada su po zahtevu svoga paroha napustili./97/
ĆATIĆI misle da su poreklom iz Hercegovine i da su davno ovde došli. Zovu se još i Ružići (4 kuće).
GAGULIĆI ne znaju odakle im je starina (2 kuće). |
ZOVKIĆI: Poreklo nepoznato (2 kuće).
DžINIĆI ne znaju svoje poreklo (3 kuće).
ADžAMIĆI: Stari im davno došli, ali ne znaju odakle (7 kuća).
MAŠIĆI: Postoje 2 kuće. Nepoznato poreklo.
PUŠELjIĆI ne znaju odakle su im stari došli (1 kuća).
CIRAK ne znaju starije poreklo (1 kuća).
ĆUBELA: Misle da su poreklom iz Hercegovine (1 kuća).
IVANKOVIĆI: Nedavno doselili. Ne znaju odakle im je starina (1 kuća).
SARIĆI: Došli iz Hasića posle drugog svetskog rata (1 kuća).

Nјivak

Ovde je nekada bio seoski atar obrastao u šumu, trnje i korov. Naselјenici ga po dolasku očiste i izdele na mnoge parcelice - njive, gde je vremenom formirano naselјe, pa otuda naziv zaseoka
njiva – Nјivak.

MAJIĆI: Iz Donje Mahale došao Mato Majić i priženi se u Lepane. Zovu se još i Bilići (3 kuće)./98/
ĆAVAROVIĆI: Stari im davno došli od Mostara (Hercegovina), gde ih još ima. Čine jedan rod sa Lepanima (5 kuća).
IVANKOVIĆI: Poreklo im je nepoznato (14 kuća).
BOŽIĆI: Sa Božićima u Kralјičanima čine jedan rod. Zovu se još i Dujakovići (9 kuća).
LOVRIĆI: Veruju da su poreklom iz Hercegovine. Ne znaju kada su im stari doselili (11 kuća).
LEPANI su ogranak Ćavarovića, a dalјim poreklom iz Hercegovine (7 kuća).
ANIĆI ne znaju poreklo. Ovde prešli iz Orlova Polјa. Ima ih i u Kralјičanima (1 kuća). |
KOVAČEVIĆI su starinom iz Hercegovine. Kažu da im je jedan od predaka bio kovač zbog čega su i prozvani Kovačevići (9 kuća).
Profesor M. Filipović spominje Kovačeviće rimokatolike u okolini Modriče i navodi da su „došli iz Mrkonjić Grada bežeći otuda zbog ubistva Muslimana i bili mutavdžije“./99/ Nisam mogao utvrditi da li su sa ovima u Slatini u istom rodu.
JAGIĆI su ogranak Ćavarovića, a dalјim poreklom iz Hercegovine. Jedno vreme zvali su se i Lepani, a docnije Jagići, po nekoj babi Jagi (3 kuće).

Predstavnici većine rimokatoličkih rodova ne znaju starije poreklo. Ako se za oslonac može uzeti prezime, onda većina rimokatoličkih rodova su starinom iz Hercegovine. I danas u okolini Mostara, Lištice i Posušja ima rimokatoličkih rodova: Anića, Božića, Bošnjaka, Galića, Zovkića, Zubaca, Ivankovića, Juriča, Kovačevića, Lovrića, Lučića, Majića, Mandarića, Mandića, Marića, Marjanovića, Milićevića, Ćavara (Ćavarovića), Ćubela što upućuje na zajedničko poreklo sa ovima u Slatini. Ovo pogotovu što je za neke rodove to već i ustanovlјeno.

____________________
/92/ Istorija naroda Jugoslavije, Beograd 1960, knj. P, str. 1239: A. Gilјferding, Navedeno delo, str. 352. 
/93/ dr Dominik Mandić, Chroati catholici Bosnae et Hercegovinae, Roma 1962, Knj. 1. 
/94/ Na podacima o novoosnovanoj župi Srednja Slatina i o broju domova i duša u 1982. godini zahvalјujem župniku Ambrozu Mikiću. 
/95/ Dr Jefto Dedijer, Navedeno delo, str. 393. 
/96/ Zanatlija koji pravi razne predmete od kostreti: pokrovce, torbe, harare itd. (A. Škalјić, Navedeno delo, str. 479). 
/97/ Dr Jefto Dedijer, Navedeno delo, str. 388. 
/98/ Podaci o broju rodova i domova sakuplјeni pre desetak i više godina pa verovatno ima razlike u odnosu na sadašnje stanje.
/99/ Dr M. Filipović, Modriča nekad i sad (Geografsko društvo NR BiH, knj. 1, Sarajevo 1959).
11. децембар 2019.

Stanovništvo 4. dio - feljton

Iguman Jovan Nedić, Selo Slatina kod Bosanskog Šamca i njena okolina, 1990

18.    Stanovništvo 4. dio

Poreklo sadašnjeg stanovništva po rodovima



Srednja Slatina

Do potkraj turske vladavine ovde su bila samo dva sela Gornja i Donja Slatina sa ukupno 170 pravoslavnih domaćinstava./89/ Kada je za donjoslatinskog kneza došao Trivo Subanović, izdvoji se jedan deo sela i nazove se Srednja Slatina. Danas je to zasebna mesna zajednica u kojoj postoje četiri zaseoka: Srednja Mahala, Kralјičani, Nјivak i Gornjani. Prvi zaseok naselјavaju pravoslavni, a ostala tri rimokatolici.

Srednja Mahala

Ime dobila po svom položaju, jer se nalazi na sredini Srednje Slatine.

BAĆIĆI smatraju da su poreklom iz Hercegovine. Zovu se još i Đuranovići, po imenu pretka. Prvo dosele u okolinu Odžaka. Kako su ovde često umirali, smatrali su da je mesto nesretno te presele u Slatinu (6 kuća, Slava Sv. Nikola).
ŽABARAC: U prvoj polovini XIX veka došao neki Makso, priženio se i ovde ostao. Žabarac nazvan po mestu porekla (2 kuće, Slava Sv. Lazar).
GAZETIĆI: Milan Gazetić iz Gajeva došao u kuću Milanki Žabarac 1950 godine. Ne zna starije poreklo (1 kuća, Slava Sv. Georgije).
BOŽANOVIĆI ne znaju otkuda su (3 kuće, Slava Sv. Trifun).
CVIJANČEVIĆI: Nepoznato poreklo (4 kuće, Slava Arlije – Sv. muč. Lup).
MIKIĆI: Od Banje Luke došla dva brata Mika i Despo Despić sa svojim ocem, kome je ime nepoznato. Mikini sinovi se po ocu nazovu Mikići, a Despini sinovi zadrže staro prezime (9 kuća, Slava Sv. Luka).
LAZUKIĆI su starinom od manastira Vozuće. Predak Nedo prvo doseli u Novi Grad (Vučijak) oko 1830. godine. Imao je tri sina od kojih Pero dođe u Srednju Slatinu, drugi brat ode u Crkvinu, a treći ostane u Novom Gradu (5 kuća, Slava Sv. Nikola).
STOKIĆI: Iz Hercegovine davno doselio Stojko Skrobić po kome se potomci nazovu Stokići. Godine 1851. spominju se dve kuće ovog roda – Spasoja i Stanka Skrobića/9o/ (11 kuća, Slava Sv.Simeon Bogoprimac).
STANOJEVIĆI ne znaju odakle su poreklom (4 kuće, Slava Miholјdan).
DESPIĆI sa Mikićima čine jedan rod gde je dat opširniji opis (3 kuće, Slava Lučindan).
ILIĆI IV: Cvijana Ilića dovela mati iz Obudovca 1935. godine preudavši se ovde za Petra Džombića. Posle Petrove smrti, Cvijan nasledi imanje i uzme Džombića Slavu Đurđevdan, a ostavi rodovsku Sv. apostola Marka (1 kuća).
SPASOJEVIĆI: U istom su rodu sa Spasojevićima u Panjiku. Ne znaju odakle su poreklom (1 kuća, Slava Sv. Simeon Bogoprimac).
MARKOVIĆI I: Iz Branice došao Nikola Marković i priženio se u Đukiće. Poreklo im je nepoznato (1 kuća, Slava Arhanđelovdan).
PAJIĆI ne znaju otkuda su (5 kuća, Slava Sv. arhiđ. Stefan).
ĐUKIĆI su ogranak Đurića iz Panjika i Gajeva gde je dat opširniji opis (3 kuće, Slava Đurđevdan).
DžOMBIĆI I: Iz Hercegovine došao otac nekog Riste Džombića kome je ime nepoznato. Ranije se zvali Ristići, a po drugima Sarići. U istom su rodu sa Džombićima u Gajevima (5 kuća, Slava Đurđevdan).
DžOMBIĆI II: Vode poreklo iz Hercegovine. Ovde došao neki Ostoja sa ženom Ružicom. Kažu da nisu u rodu sa Džombićima iako im je ista slava (3 kuće, Slava Sv. Georgije).
VASILjEVIĆI I: Gavro Vasilјević došao iz Panjika i priženio se u Pajiće 1921. godine (3 kuće, Slava Jovanjdan).
GLUVAĆEVIĆI: Poreklo im je nepoznato. Ovde prešli iz Gajeva (1 kuća, Slava Markovdan).
SIMEUNOVIĆI: Prešli iz Gajeva 1964. godine (1 kuća, Slava Đurđevdan).
PANIĆI: Nikola Panić došao iz Žabara 1959. godine (1 kuća, Slava Sv. Nikola).
NIKIĆI: Iz Žabara doseli Andrija Nikić oko 1935. godine. Ranije je živeo u Grabovu Gaju kod Gradačca (1 kuća, Slava Đurđevdan).

nastaviće se ...
____________________

/89/ Milenko S. Filipović, Popis Srba haračkih obveznika u Modriči i okolini 1851. (X knj. Radove Naučnog društvv BiH, Sarajevo, 1958. god. str. 111-158)..
/90/ Milenko S. Filipović, Navedeno delo.                                    
3. децембар 2019.

Stanovništvo 3. dio - feljton

Iguman Jovan Nedić, Selo Slatina kod Bosanskog Šamca i njena okolina, 1990

17.    Stanovništvo 3. dio

Poreklo sadašnjeg stanovništva po rodovima


Donja Slatina

Puškari

Puškari su severoistočno od reke Tolise. Po kazivanju starijih lјudi ovde je za vreme turske vladavine bilo majstora koji su opravlјali puške, pa otuda naziv zaseoka.
U jednom dokumentu iz 1851. godine spominje se neki Cvijan Puškarević star 75 godina, što znači da je rođen 1776. godine./85/ Ovaj rod je davno izumro.

SAVIĆI III: Ne znaju odakle im je starina (4 kuća, Slava Sv. Simeon Bogoprimac).
KERTIĆI : Prešli iz Panjika, gde je dat opširniji opis (1 kuća, Slava Sv. prorok Ilija).
VUČIĆEVIĆI: Oko 1860. godine došao praded Andrija i žena mu Goja od Bijelјine (7 kuća, Slava Sv. Kozma i Damjan – Vračevi).
JOVIČIĆI su nepoznatog porekla (2 kuće, Slava Sv. Vasilije Veliki).
MILjIĆI: Petra Milјića dovela mati iz Panjika krajem XIX veka preudavši se ovde za Ivana Lukića. Pošto Ivan nije imao dece, Petar nasledi imanje i ovde se oženi (2 kuće, Slava Sv. Stevan Dečanski – Mrata).
ILIĆI II: Iz Batkuše došao Joco Ilić u kući Draginji Pantić (Šišić) oko 1910. godine. Nisu u rodu sa Ilićima u Gajevima i Srednjoj Slatini. Joco je imao tri sina Marka, Stojana i Đorđa (2 kuće, Slava Đurđevdan).
POPOVIĆI II su ogranak Crnjakovića, a dalјim poreklom iz Crne Gore. Popovići nazvani po popu Stevici Crnjaku koji je bio slatinski paroh sredinom XIX veka (3 kuće, Slava Sv. Jovan Krstitelј).
BIJELjIĆI: Od Bijelјine izbegao neki Prlјo sa slugom Bijelјom, zbog turskog zuluma oko 1815. godine. Prlјo je bio bogat, pa su ga Turci češće uznemiravali i plјačkali. Da bi očuvao svoje bogatstvo, on pobegne u Slavoniju, a Bijelјa ostane ovde. Imao je dva sina Ignjatija i Živka. Od Ignjatija su: Marko, Jovo, Marjan, Gavro i Niko, a od Živka Simo (12 kuća, Slava Sv. Georgije).
TANASIĆI: Predak Stevan došao od Zvornika oko 1830. godine. Imao je pet sinova: Lazu, Đoku, Peru, Cvijana i Simu. Zovu se i Stevanovići, po imenu pretka (15 kuća, Slava Arlije – Sv. mučenik Lup).
TODOROVIĆI: Iz Hercegovine doselilo pet braće: Petar, Ilija i Stjepan, dok su dvojici imena nepoznata. Ilija odseli u Bijelјinu, a Petar i Stjepan ostanu ovde. Zovu se još i Petrovići, po pradedu Petru. S njima su u rodu i Petrovići I (Đuranovići) iz Vreoca (7 kuća, Slava Sv. prorok Ilija).
MILUTINOVIĆI: Gojko Milutinović došao iz Samarevca 1921. godine kao najamnik kod Petra Todorovića, pa se oženio njegovom kćerkom i ovde ostao (1 kuća, Slava Sv. Sergije i Vakho – Srđevdan).
DEJIĆI: Poreklo im je nepoznato (4 kuće, Slava Sv. Luka).
AVRAMOVIĆI: Iz Batkuše došao Marko Avramović kod ujaka Andrije Bijelјića 1948. godine, gde se oženi i ostane na posedu. Čine jedan rod sa Avramovićima u Grbači (1 kuća, Slava Sv. Nikola).
STOJANČEVIĆI I su oko 1878. godine došli iz Tišine. Ne znaju starije poreklo (2 kuće, Slava Sv. Georgije).
STOJANČEVIĆI II: Došli iz Borova Polјa 1938. godine. Kažu da nisu u rodu sa Stojančevićima I, iako im je ista slava (1 kuća, Slava Sv. Georgije).
STOJIĆI: Stojan Stojić došao iz Zelinje kao najamnik u Aranđiće. Kasnije otišao „curi ukuću“ u Dejiće i ovde ostao (1 kuća, Slava Sv. Nikola).

Vreoci

Zaseok se nalazi na istočnom delu sela. Ime je dobio po mineralnim izvorima – vrelima koji se nalaze u koritu istoimene rečice.
Ovde je Hadži-beg Gradaščević podigao sebi konak, a kasnije ga zajedno sa kmetovima otkupi Petrahije Petrović, poreklom Grk iz Sarajeva. Godine 1910. konak prelazi u vlasništvo Zemlјoradničke zadruge, a od 1918. služi kao osnovna škola./86/ Neki Nešović iz Srbije sagradi uz ovaj objekat banju 1928. godine, ali je samo kraće vreme služila toj svrsi.

PETROVIĆI I: Čine jedan rod sa Todorovićima iz Puškara. Zovu se i Đuranovići po pradedu Đuranu (4 kuće, Slava Sv. Nikola).
RADIĆI su velik rod. Iz Skrugića došla dva brata Rado i Đoko oko 1830. godine. Nјihov treći brat Mića ode u Grebnice i od njega su Mićići, a četvrti Toša ostane u Skugriću po kome nastane rod Tošići. Ranije se zvali Popovići, a Radići nazvani po pretku Radi. Starinom su iz Mrkušica u Sremu odakle im predak pop Radoslav prebegne u Skipovac, jer su ga tamo nagonili da primi uniju. Radoslav umre u Skipovcu, a sinovi i unuci se rasele (17 kuća, Slava Sv. arhanđeo Mihailo),
TEŠIĆI: Ne znaju odakle su poreklom (9 kuća, Slava Sv. arhiđ. Stefan).
STANIŠIĆI I: Predak Staniša Bota doselio iz Livna pre okupacije Bosne. Imao je tri sina Lazara, Stevicu i Marka. Marko preseli u Dubicu, a ova dvojica ostanu ovde. Stanišići nazvani po doselјenom pretku. Postoji nadgrobni spomenik u groblјu nekog Staniše, koji je umro 1849. godine (23 kuće, Slava Sv. Nikola). Bote – Botiće spominje B. Milojević u okolini Glamoča i Livna i kaže da su ovde doselili iz Crne Gore./87/ Botića ima i u Osječanima.
MARKOVIĆI I: Iz Hercegovine od Trebinja došao predak Mitar sa sinovima Markom i Marjanom u Skipovac. Posle očeve smrti ova dvojica braće dođu u Slatinu oko 1810. godine. Pričaju da su se ranije zvali Marjanovići, a Markovići prozvani po imenu pretka. Marjan ovde dođe u sukob sa begom, te pobegne u Brodac kod Bijelјine i od njega postane rod Marjanovići. Marko je imao pet sinova: Gligora, Todora, Božu, Daku i Jovana (16 kuća, Slava Sv. Nikola).
JOVANOVIĆI II čine jedan rod sa Jovanovićima II u Panjiku. Postoji samo 1 kuća (Slava Sv. Georgije).
VASILjEVIĆI II su nepoznatog porekla. Nisu u rodu sa Vasilјevićima u Panjiku. Zovu se još i Jovići po pretku Jovi (2 kuće, Slava Sv. Nikola).
LAZIĆI: Poreklo im nepoznato (3 kuće, Slava Sv. Nikola).
PEJIĆI ne znaju odakle su poreklom (1 kuća, Slava Sv. Georgije).

Gvozdeni

Postoji verzija o nastanku imena zaseoka. Priča se kako je neki Ostoja Ostojić iz Donje Slatine išao jednog dana peške u Gračanicu. Vraćajući se kući, osećao je da ga nešto bode u nogu. Pretpostavlјao je da je u pitanju trn ili kamičak, pa tome nije ni pridavao važnost. Kad je došao kući, žena se zaprepastila kad mu je iz noge izvadila čavlu, kojom se konji potkivaju. Ljudima je to bilo smešno pa su ga u selu počeli zvati „Gvozdeni Ostoja“ po čemu docnije zaseok dobije ime Gvozdeni.
U jednom spisu iz 1851. godine spominje se neki Ostoja Gvozden sa sinom Perom./88/ Ovo je, inače, najmanji zaseok, jer ima samo tri roda i 10 domova.

OSTOJIĆI ne znaju poreklo. Ranije se zvali Gvozdeni. Opširnije u opisu istoimenog zaseoka (7 kuća, Slava Sv. Arhanđeo Mihailo).
ILIĆI III čine jedan rod sa Ostojićima. Ne znaju odakle im je poreklo, niti znaju zašto su nazvani Ilići (2 kuće, Slava Aranđelovdan).
POPOVIĆI IV: Iz Miloševca došao u Ostojiće Dušan Popović 1950. godine. Ne zna starije poreklo (1 kuća, Slava Aranđelovdan).

nastaviće se ...
____________________

/85/ Milenko S. Filipović, Popis Srba haračkih obveznika u Modriči i okolini 1851. (X knj. Radove Naučnog društvv BiH, Sarajevo, 1958. god. str. 111-158)..
/86/ Cvijetin Jovanović, Navedeno djelo.
/87/ Borivoje Ž. Milojević, Naseqe i poreklo stanovništva, knj. 13, CKA Beograd, 1923, str. 137.
/88/ Milenko S. Filipović, Navedeno delo.
25. новембар 2019.

Stanovništvo 2. dio - feljton

Iguman Jovan Nedić, Selo Slatina kod Bosanskog Šamca i njena okolina, 1990

16.    Stanovništvo 2. dio

Poreklo sadašnjeg stanovništva po rodovima

Gajevi

Naziv, svakako, potiče od nekadašnjeg seoskog atara i to u pluralu Gaj – Gajevi. Postoji mišlјenje da su stari najpre naselili ovaj zaseok što ima osnova s obzirom da je prva bogomolјa sagrađena, upravo u Gajevima. Spominje se 1780. godine kada je zapalјena pa se može zaklјučiti da je u XVIII veku ovde bio centar sela.

SIMEUNOVIĆI: Po kazivanju starog Stojana Simeunovića poreklom su iz Hercegovine. Prvo dosele u Gorice kod Brčkog, a odatle oko 1750. presele u Donju Slatinu u Vreoce. Predak koji se tu doselio umre, a iza njega ostanu žena i sin mu Cvijo. Nešto kasnije ona se uda u Gajeve za nekog Vuka Dragojla, kome se ne zna za potomstvo, gde dovede i malog Cviju. Cvijo se oko 1788. godine oženi. Imao je sina Simeuna, po kome se potomci nazovu Simeunovići. Simeun je imao šest sinova: Ignju, Voju, Stevu, Nikolu, Cvijana i Savka, koji se spominju u jednom dokumentu iz 1851. godine./82/ Ignjo ode u Čović Polјe i od njega je nastao rod Ignjići, a ostali ostanu ovde. Jedno vreme zvali su se i Podbarci, po mestu Bare kod Ražlјeva gde su stanovali (35 kuća, Slava Đurđevdan).
STOJANOVIĆI I su nepoznatog porekla (4 kuća, Slava Nikolјdan).
STANKOVIĆI: oko 1920. godine prešao iz Panjika Stanko Stanković na ženevinu u Iliće. Vodi poreklo iz Hercegovine (1 kuća, Slava Nikolјdan).
ILIĆI I: ne znaju poreklo. Nisu u rodu sa Ilićima u Puškarima, Gvozdenima i Srednjoj Mahali (8 kuća, Slava Đurđevdan).
ŽIVKOVIĆI su ogranak Crnjakovića, a vode poreklo iz Crne Gore. Ovde je prešao iz Panjika praded Živko pre sto godina (2 kuće, Slava Jovanjdan).
CRNјAKOVIĆI: predak im davno doselio iz Crne Gore u Panjik, odakle Petar kao najamnik dođe u Gajeve kod Mike Živkovića. S obzirom da Mika nije imao dece, Petar nasledi njegovo imanje i ovde ostane (1 kuća, Slava Jovanjdan).
GAZETIĆI su nepoznatog porekla (2 kuće, Slava Đurđevdan).
DAMLjENOVIĆI I: iz Zelinje došao Simo Damlјenović i priženio se u Stojanoviće 1959. godine. Poreklom su iz Crne Gore. Nisu u rodu sa Damlјenovićima u Panjiku (1 kuća, Slava Arhanđel-lovdan).
VASIĆI: iz Tolise trebavske došla dva brata Miloš i Milutin sa majkom i ocem Stojanom. Posle očeve smrti, majka im se uda u Donju Slatinu za Todora Ostojića, gde i njih dovede oko 1900.
godine. Todoru beg dadne zemlјu u Gajevima, koju posle njegove smrti naslede Miloš i Milutin. Kako je Todor stanovao na kraju zaseoka beg ga je iz milošte zvao „moja krajina“, zbog čega ih zovu i Krajinovići (2 kuće, Slava Lazareva Subota).
ŠLjOKIĆI su starinom iz Crne Gore. Ovde prešli iz zaseoka Šlјoka u Ledenicama, zbog čega su prozvani Šlјokići. Ne znaju svoje staro prezime (8 kuća, Slava Jovanjdan).
GLUVAĆEVIĆI: odnekud došao Jovo Jovanović koji je više godina proveo u najmu kod Steve i Đurice Đurića. Doncije ga beg primi kao kmeta i dadne zemlјu. Gluvaćevići nazvani, svakako, u vezi telesnog nedostatka njihovog pretka (5 kuća, Slava Markovdan).
SAVIĆI I: po pretku Savi, koji je doselio iz Hercegovine, zovu se Savići. Staro im je prezime Mitrići. Nisu u rodu sa Savićima u Panjiku i Puškarima (30 kuća, Slava Nikolјdan).
VASILjEVIĆI I: Milan Vasilјević iz Srednje Slatine priženio se u Saviće posle Drugog svetskog rata. Ovde uzeo ženinu Slavu Nikolјdan, a ostavio rodovsku Sv. Jovana (1 kuća).
MOJIĆI: Došao Đoko Mojić iz Čović Polјa oko 1905. godine i priženio se u Saviće. Rodovska Slava Mojića je Krstovdan, ali oni Slave Sv. Nikolu. Postoje 4 kuće.
ANTIĆI su došli u prvoj polovini XIX veka iz Crne Gore kao kmetovi (17 kuća, Slava Đurđevdan).
LUKIĆI: iz Crne Gore davno doselio Luka Lukić. Imao je 4 sina: Lazara, Petra, Dimitrija i Đuricu. Petar i Dimitrije presele u Gradačac. Od njih danas nikog nema, jer su izumrli. Đurica ode u Crkvinu kod Bosansko Šamca, čiji se potomci prozovu Pisarevići. I ovaj ogranak vremenom izumre. Lazar ostane u Gajevima i od njegovih potomaka danas ima 10 kuća. Slave Sv. Jovana. Zovu ih i Apartići po nekom Aparti.
GAJIĆI I: došli iz sela Čivčija kod Osječana. Ne znaju starije poreklo. Nisu u rodu sa Gajićima u Panjiku (4 kuće, Slava Đurđev-dan).
ĐURIĆI: čine jedan rod sa Đurićima u Panjiku gde je dat opširniji opis (5 kuća, Slava Đurđevdan).
MALINOVIĆI II oko 1925. godine došao Blagoje Malinović iz Zelinje u Đuriće (4 kuće, Slava Stjepanjdan).
KRUNIĆI: Kosta Krunić doselio iz Gornjeg Žabara u Gajeve pre 10 godina i priženio se u Saviće (1 kuća, Slava Nikolјdan).
DžOMBIĆI I iz Srednje Slatine prešao Blagoje Džombić i priženio se u Đuriće (3 kuće, Slava Đurđevdan).
STOJANOVIĆI I: oko 1932. godine došao iz Borova Polјa Nikola Stojanović. Ne zna odakle mu je starina. Zove se još i Blagojušić. (1. kuća, Slava Jovanjdan).
PETROVIĆI III: Dujko Petrović iz Paležnice (Trebava) došao u rok kod Stevice Ilića 1946. godine. Kako ovaj nije imao dece, Dujko nasledi njegovo imanje i ostane ovde (1 kuća, Slava Nikolјdan).

Grbača

Zaseok dobio ime po istoimenoj rečici. Prostire se dužinom leve strane reke Tolise između Panjika i Puškara. Ovde je 1957. godine otkriveno neolitsko naselјe u tuzlakovića Gradini staro oko 4 hilјade godina, pa je lokalitet ušao u registar arheoloških istraživača.

TOŠIĆI su starinom Kovačevići iz Bosanske Krajine, a Tošići prozvani po pretku Toši. Opširnije u opisu Nedića sa kojima su u istom rodu (5. kuća, Slava Đurđevdan).
ĐUKANOVIĆI: poreklo im je nepoznato (2 kuće, Slava Sv. muč. Trifun).
TUBAKOVIĆI: po predanju starinom su iz sela Drobnjaka (Crna Gora). Tubakovića ima i u Dugom Polјu i ista im je Slava (1 kuća, Slava Đurđevdan).
DžOMBIĆI II oko 1920. godine došao Marko Džombić iz Srednje Slatine u Tubakoviće (1 kuća, Slava Đurđevdan).
STAJIĆI su starinom iz Hercegovine. Otuda su pobegli predak Jovo sa sinovima Jovanom i Maksimom od turskog zuluma pre 150 godina. Maksim ode u Čović Polјe i od njega nastane rod Maksimovića, a Jovan ostane ovde (3 kuće, Slava Sv. Simeon Bogoprimac).
ĐEKIĆI II predak im davno doselio iz Hercegovine u Donju Bišnju kod Dervente odakle se Milan preselio prvo u Škarić 1920. a zatim dođe u Grbaču na ženevinu u rod Vuksanovića 1925. godine (1 kuća, Slava Simeunjdan).
ILIŠKOVIĆI: iz Panjika prešao Jovo Ilišković i priženio se u Vasilјeviće 1953. godine (1 kuća, Slava Sv. muč. Trifun).
JAĆIMOVIĆ: došao iz Batuše Teodor Jaćimović u Vasilјeviće 1941. godine. Ne zna odakle su poreklom (1 kuća, SlavaStjepanjdan).
KOJIĆI I: poreklo im je nepoznato (6 kuća, Slava Sv. Ignjatije).
STEVIĆI: kod ujaka Save Trivkovića, koji nije imao dece, došao Savo Stević iz Panjika i nasledi imanje. I danas ih neki zovu Trivkovići, iako je taj rod izumro (12 kuća, Slava Petrovda).
RADULOVIĆI: čine jedan rod sa Radulovićima u Panjiku (3 kuće, Slava Sv. Lazar).
ANTIĆI: Priženio se u Bosiće Antić Živko iz Gajeva 1944. godine (1 kuća, Slava Đurđevdan).
BOSIĆI: iz Kožuha prebegla neka baba Bosa sa pet sinova: Vidom, Nikolom, Cvetkom, Petrom i Jovanom. Ovo bežanje dovodi se u vezu sa ženidbom najstarijeg sina. Kažu da se Vid u Kožuhama bio oženio devojkom protiv volјe njenih roditelјa, zbog čega je odmah usledila potera za otmičarima. Jedan od devojačke braće pripuca u svatove i na nesreću nehotično ubije svoju sestru. Svatovi se razbegnu kud koji, a Bosa sa sinovima dođe u Gradačac i javi se Husein-kapetanu, koji ih primi kao kmetove. Vid i Nikola Dođu u Grbaču i od njih su Bosići, Cvetko u Panjik i od njega su Majstorovići, a Petar i Jovan odu u Čović Polјe. Nikola nije imao dece. Vid je imao tri sina Staju, Simeuna i Todu od kojih danas ima 40 kuća (Slave Sv. Nikolu).
ĐEKIĆI I su starinom od Kragujevca. Ovde došli pre 130 godina. Jedan od njih ode u Avramovinu i prepiše se na ženino prezime Ilići (2 kuće, Slava Jovanjdan).
BAJKANOVIĆI: Nena Anica Bosić uda se u Nevolјice (Vučijak) u rod Bajkanovića, gde rodi Ristu. Pošto ostane udova, vrati se u Grbaču i dovede Ristu, koji se kasnije priženi u Babiće (2 kuće, Slava Jovanjdan).
VUKSANOVIĆI: iz Like doselila tri brata Vuksan, Janko i Kojo. Vuksan ostane u Slatini i od njega su Vuksanovići sa ograncima Babići, Sekulići, Popovići III i Blagojevići II. Janko preseli u Batkušu. Od njega nastane rod Jankovići, a od Koje, koji je otišao u Obudovac, su Kojići. Vuksanoviće još zovu i Jokići, po nekoj babi Joki (16 kuća, Slava Jovanjdan).
BABIĆI su ogranak Vuksanovića. Dalјim poreklom su iz Like. Babićima su prozvani po nekoj babi Ružici (6 kuća, Slava Jovanj-dan).
AVRAMOVIĆI: ded Trivo došao 1880. godine iz Orašja i priženio se u Vuksanoviće. Starinom su iz Hercegovine. Trivo je bratić pok. prote Steve Avramovića jednog od poznatih vođa iz ustanka u Posavini 1858. godine (1 kuća, Slava Nikolјdan).
POPOVIĆI III su ogranak Vuksanovića. Popovići nazvani po popu Petru Vuksanoviću, koji se spominje 1851. godine kao gornjo-slatinski sveštenik/83/ (1 kuća, Slava Jovanjdan).
MIĆIĆI I: oko 1850. godine došao i priženio se u Sekuliće Krsta Kertić iz Panjika, koji se kasnije po ocu Mići nazove Mićić. U istom su rodu sa Kertićima ! (4 kuće, Slava Sv. Ilija).
SEKULIĆI čine jedan rod sa Vuksanovićima, a Sekulići nazvani po nekom starom Sekuli (4 kuće, Slava Jovanjdan).
BLAGOJEVIĆI II: dobili naziv po dedu Blagoju, inače su ogranak Vuksanovića (5 kuća, Slava Jovanjdan).
MIĆIĆI II Jovica Mićić doselio iz Brvnika posle Drugog svetskog rata. Ne zna odakle su poreklom (2 kuće, Slava Đurđevdan).
TUZLAKOVIĆI su davno došli od Tuzle. Ranije se zvali Lazići, a potom Tuzlaci po mestu porekla (4 kuće, Slava Jovanjdan).
ARANĐIĆI: iz Škarića došao oko 1830. godine Pero Sedlarević sa ženom Aranđijom. Vode poreklo od Spreče. Verovatno su po njegovoj ženi prozvani Aranđići. Pero je imao sina Marjana, a Marjan Vuju, Obrada i Peru (13 kuća, Slava Nikolјdan).
KIKIĆI ne znaju poreklo. Postoji verovanje da su se ranije zvali Đukići, što ima osnova. Ovde je 1851. godine bio neki Kiko Đukić sa sinovima Đokom, Gojkom i Nikom./84/ Verovatno su po tome Kiki i nazvani Kikići (1 kuća, Slava Sv. Ignjatije).

Božanuša

Ovaj zaseok, koji je donedavno imao 7 rodova i 19 domaćinstava, više ne postoji, s obzirom da je sva zemlјa pripojena Polјoprivrednom kombinatu „Bosanski Šamac“, a stanovništvo se iselilo. Jedno se zadržao na staroj lokaciji Jovo Stanković, ali će se, svakako, i on odseliti, pošto je i njegov posed ušao u sastav ovog kompleksa. Od domaćinstava jedni su se odselili u Grebnice, drugi u Tišinu, zatim Pisare, Crkvinu i Škarić, a neki su ostali i u Slatini.
Božanuša se nalazila na najsevernijem delu sela i znatno je bila udalјena od ostalih zaseoka. Naziv zaseoka upućuje na neko još starije stanovništvo, ali se o tome ništa ne zna.
Ja sam svojim radom obuhvatio i ovaj nekadašnji zaseok iz razloga što sam već odranije imao podatke o njoj, a s druge strane da ostane nekog traga za buduća pokolenja da je ovde nekada postojalo naselјe.

POPOVIĆI I: iz Botajice (Vučijak) izbegli dvojica braće Jovo i Stevo Popović ispred turske osvete. Priča se da su njih dvojica jednog dana odvezli žito na reku Bosnu u vodenicu. Pošto nikog nije bilo na redu, počnu odmah da melјu. U međuvremenu naiđe jedan Musliman sa svojim žitom i naredi im da oni svoje prekinu, kako bi on prvi samleo. Jovo i Stevo se usprotive i Muslimana ubiju. Plašeći se i turske osvete, oni skroje plan da pobegnu preko Save, a potom otputuju u Srbiju. No, Jovin splav se raspadne na reci te se on vrati i dođe u Panjik kod zeta Peje Kertića, tj. kod svoje sestre. Docnije se preseli u Božanušu. Jovo je imao sina Stoku, a Stoko Jovana. Drugi brat Stevo uspe da se prebaci preko Save, ali mu se svaki trag izgubi (3 kuće, Slava Nikolјdan).
BLAGOJEVIĆI I: sredinom XIX veka došao iz Pisara Blagoje Stojančević. Ne znaju starije poreklo. Sinovi se po ocu nazovu Blagojevići (9 kuća, Slava Sv. arhiđ. Stefan). Zovu ih još i Gluvići po telesnom nedostatku pretka.
MAKSIMOVIĆI: kao najamnik došao Velјko Maksimović iz Batkuše 1913. godine. Docnije kupi nešto zemlјe, oženi se i ostane u selu. Ne znaju odakle su poreklom (1 kuća, Slava Nikolјdan).

nastaviće se ...

____________________
/82/ Milenko S. Filipović, Popis Srba haračkih obveznika u Modriči i okolini 1851. (X knj. Radove Naučnog društvv BiH, Sarajvo, 1958. god. str. 111-158)..
/83/ Milenko S. Filipović, Navedeno delo.
/84/ Milenko S. Filipović, Navedeno delo.

Kalendar

Одржана свечана академија и отворен 19. „Видовдански сабор“

У Горњој Слатини код Шамца синоћ је одржана свечана академија поводом Видовдана и отворен традиционални 19. "Видовдански сабор". Г...

Popularni postovi