Pretraga

Arhiva članaka

24. март 2013.

Predavanje o tuberkulozi

U našem selu je, 24. marta 2013. godine, održano predavanje o tuberkulozi, bolesti koja se kod nas naziva sušica a neki je zovu i upala pluća. Predavanje je organizovalo Udruženje žena Srednja Slatina i OO Crveni krst Šamac. Predavač je bio primarijus dr Ozren Stanimirović, specijalista pneumoftiziologije.

"Na današnji dan prije 131 godinu, Robert Koch je otkrio uzročnika tuberkuloze i radi toga se današnji dan obilježava kao Međunarodni dan borbe protiv tuberkuloze", rekao je doktor Ozren na početku predavanja.


Tuberkuloza je veoma stara bolest ali i danas je aktuelna, izaziva je bacil tuberkuloze. To je hronična, rekurentna zarazna bolest, širi se od osobe do osobe putem vazduha. Svakih 10 sekundi od tuberkuloze u svijetu umre jedna osoba ili 2 miliona ljudi godišnje. Tuberkuloza je najsmrtonosnija zarazna bolest posle side. Tek je 1943. godine Selman Waksman otkrio lijek koji je djelovao protiv tuberkuloze, nazvan je streptomicin.
Doktor je pričao o istoriji ove bolesti, šta su njeni uzroci, koji su njeni simptomi, kako se prenosi i kako se liječi.


"Zapamtite, tuberkuloza je potpuno izlečiva bolest!", zaključio je na kraju doktor.

Predavanju je prisustvovalo oko dvadesetak osoba.
07. март 2013.

Crkva i sveštenstvo u Slatini

PREDGOVOR 

Na početku želim da napomenem da sam materijal za pisanje ovog članka uzimao iz knjiga - "Selo Slatina kod Bosanskog Šamca i njena okolina" i "Srednja Slatina u Bosanskoj Posavini - Život i običaji". Obje knjige obrađuju ovu temu na način da pišu samo o crkvi i sveštenstvu one vjere kojoj pripadaju. Nije se smoglo hrabrosti a niti imalo volje da se barem kaže nešto malo i o "drugoj" vjeri.
Pitam se: "Da li je to, i kakva je to priča o Slatini?"
Želja mi je da o Slatini pišem na drugačiji način i molim Svevišnjeg da me obdari hrabrošću i smjelošću da o njoj uvijek pišem kao o selu gdje žive dva naroda i dvije vjere.
Negirajući ili nijekajući jedni druge, negiramo Slatinu, njenu  istoriju, naše porijeklo i korijene, negiramo sami sebe.

PRAVOSLAVNA CRKVA I SVEŠTENSTVO

Crkva u G. Slatini, 70-tih
Prva pravoslavna crkva za koju znamo je ona crkva u groblju u Gajevima koju su Turci zapalili 1780. godine. Znamo da su Turci za vrijeme austro-turskih ratova (1683-1699) porušili i popalili sve crkve u Posavini a sveštenstvo pobili ili protjerali. Prota Petar Jovanović (prota u Slatini u periodu 1893-1896) smatra da tu sudbinu nije doživjela ova crkva i da ju je stanovništvo koje se naselilo sredinom XVIII vijeka tu zateklo. Drugi pak misle da su je podigli ovi doseljenici pošto su došli na ove prostore. Za sada ni za jednu tezu nemamo neku istorijsku potvrdu.

Po nekim predanjima u Slatini je postojao sveštenik i prije 1870. godine. Predanja govore o saboru (zboru) o Duhovima gdje su se sakupljali vjernici iz cijele Posavine. Lokalitet gdje se održavao zbor prozva se "Crkvino Polje". Preko rijeke Gradašnice, Turci su pravili tabor (logor) da bi pratili ova dešavanja i taj lokalitet prozva se "Taborište". Ovo saboravanje i okupljanje pravoslavnog stanovništva u okolnostima kada su gubili teritorije u Ugarskoj nije se dopalo Turcima. Prota Petar Jovanović kaže da su crkvu zapalili doseljenici koji su došli iz Budima a naselili se u Ledenicama, Ražljevima i Sibovcu.

Crkveni obredi su se nastavili obavljati u ćelijama koje su sveštenici pravili kod svojih kuća. Poznate su nam tri takve ćelije u Slatini. Prva je bila u Gajevima kod Platina, nastala u prvoj polovini XVIII vijeka i napravio ju je sveštenik Đurko Đurić u svojoj udžeri (mala drvena kućica). Te ćelije se sjeća prota Petar i kaže da je bila mala i da su se u njoj nalazio samo neki primitivni stalak, kandilo, dvije-tri papirne ikone i jedna knjiga sa zapisima.  Srušena je 1893. godine.
Druga je u istom periodu bila u Puškarima u Donjoj Slatini. Nju je sagradio sveštenik Stevica Crnjak. Bila je to brvnara pokrivena daskom. Službu u njoj nastavili su sinovi popa Stevice, Mojsije i Todor.
Treća ćelija je bila u Panjiku u Gornjoj Slatini. Nju je napravio sveštenik Nikola Jovanović oko 1870. godine. 


   Parohijski dom, 1868. g.                     Parohijski dom, 1879. g.                     Stara crkva u G. Slatini

Tu ćeliju  prenio je sveštenik Petar Jovanović na mjesto gdje je današnja gornjoslatinska crkva, 1894. godine, dogradio joj oltar i pretvorio je u kapelu. Podignut je i zvonik i kupljeno zvono 1899. godine. Prvi crkvenjak bio je Cvijan Patković iz Panjika. Kapelu je osvetio i pretvorio u crkvu episkop Grigorije Živković 1900. godine. Crkva je posvećena Sv. Savi. Za vrijeme I svjetskog rata Austrijanci su odnijeli zvono sa crkve. Sadašnje zvono kupljeno je 1925. godine.

Crkva u G. Slatini, 1964. g,
Crkva u G. Slatini, 2010. g.
Stara slatinska crkva iako mala i trošna odolijevala je zubu vremena sve do 1965. godine. Na istoj lokaciji počela je gradnja nove crkve. Glavni neimar bio je Jovo Nedić. Završena je 1971. godine. Osvešćenje je bilo 8. avgusta a izvršio ga je episkop Longin (Tomić).

Temelji za izgradnju crkve u Donjoj Slatini izliveni su 1999. godine. Završena je i osvještana 2006. godine. Posvećena je Sv. Velikomučeniku Lupu. Osvešćenje je izvršio episkop Vasilije.

Izgradnja crkve u Gajevima počela je 2002. godine a završena je i osvještana 2007. godine. Posvećena je Sv. Petki Paraskevi. Osvještao ju je episkop Vasilije, 19. oktobra.

Radovi na gradnji crkve u Srednjoj Slatini počeli su 2005. godine. Crkva osvještana 2008. godine. Posvećena je svetom proroku Iliji. I nju je osvještao episkop Vasilije,  6. avgusta.

              Crkva u D. Slatini               Crkva u Gajevima                      Crkva u Srednjoj Slatini

Gradnja Svetosavkog doma u Gornjoj Slatini počela je još davne 1991. godine. Završen je i osvještan 2010. godine. Osvještao ga je vladika Vasilije 26. septembra.

SVEŠTENICI

PERKO, sveštenik prije 1780. godine. Prota Petar Jovanović kaže da je živio u Hasiću, gdje su kuće Bjelobrkića. Pop Perko je vjerovatno došao sa jednom od prvih grupa kolonista  koju su naseljavali do tada prazno područje u Posavini.

HADŽI STEVAN I MIŠO POPOVIĆ, spominju se kao sveštenici oko 1804. godine. Došli su iz Hercegovine. Službovali su tri godine u Slatini a zatim su premješteni u Orašje.

STEVICA CRNJAK, za slatinskog sveštenika je postavljen 1807. godine. Rodio se u Puškarima zaseoku Donje Slatine. Službu je obavljao u kapeli kod svoje kuće. Kapela je postojala do osamdesetih godina XIX vijeka. Njegove potomke prozovu Popovićima. Oni i danas žive u Donjoj Slatini.

ĐURKO ĐURIĆ, slatinski paroh u prvoj polovini XIX vijeka. Živio je u Gajevima, gdje je i služio Bogu. Umro je mlad.

MOJSIJE (MOJO) CRNJAK, sin Popa Stevice. Nasledio je oca parohiju u Puškarima, vjerovatno posle očeve smrti.

TODOR CRNJAK, mlađi sin popa Stevice. Popis haračkih obveznika iz 1851. godine zapisuje ga kao sveštenika u donjoslatinskoj parohiji. U njegovoj parohiju osim Donje Slatine (u njenom sastavu i Srednja Slatina) pripadala su i sela, Brvnik i Grebnice.

JOVO POPOVIĆ (CRNJAK), sin popa Mojsija. Pohađao je beogradsku bogosloviju. O njegovom životu i radu malo se zna.

PETAR VUKSANOVIĆ, isto je kao i pop Todor, prikupljao harač 1851. godine u gornjoslatinskoj parohiji. Rođen je u Grbači, zaseoku Gornje Slatine. I njegovi potomci zovu se Popovići. I danas ih ima u Gornjoj Slatini.

NIKOLA JOVANOVIĆ, rođen je u Batkuši 1838. godine. Djed mu je bio Simo Aničić, sveštenik u Vozući. Pobjegao je od Turaka u Obudovac. Po ocu Jovanu nazvan je Jovanović. Završio je bogosloviju u Beogradu. Zapopio se 1859. godine u Orašju. Zbog proterivanja kmetova iz Orašja radi naseljavanja muslimana iz Srbije pop Nikola ostaje bez parohijana. Godine 1867. bude premješten u Slatinu. On je od dvije slatinske parohije napravio jednu. Umro je 1887. godine i sahranjen je u obudovačkom groblju.

*** Posle smrti popa Nikole Slatina nije imala popa. Crkvene obrede vršili su pop Miljen iz Batkuše, pop Kosta Popović iz Miloševca i Vasilije Popović iz Gradačca.

MAKSIM MAKSIMOVIĆ, za slatinskog paroha došao je 1890. godine. Službovao je tri godine.

PETAR JOVANOVIĆ, sin je popa Nikole Jovanovića. Rođen je u Gornjoj Slatini 1872. godine. Bogosloviju je završio u Sarajevu. Prvo je bio učitelj u Sarajevu, pa potom 1893. godine postaje slatinski paroh. Tu je proveo tri godine, te je premješten u Gradačac. Godine 1906. odlazi na dužnost u Tuzlu. Sakupljao je istorijsku građu o životu i radu pravoslavne crkve i srpskog naroda u Eparhiji zvorničko-tuzlanskoj. Umro je 1948. godine.

JOVAN JOKANOVIĆ, rođen u Hercegovini 1870. godine. Završio je reljevsku bogosloviju. Za sveštenika u Slatini postavljen je 1896. godine i službovao do 1910. godine. Premješten je u Sarajevo.

JOVAN JEVTIĆ, rođen u Zvorniku 1879. godine. Bogosloviju završio u Reljevu. U Slatinu je došao 1910. godine a 1925. godine biva premješten u Maglaj. Interniran je od ustaške vlasti 1941. u logor Caprag. Umro je u Beogradu 1943. godine. Dok je službovao u Slatini, crkva je preuređena, podignut je zvonik i podignuta velika škola.

*** Odlaskom popa Jovana slatinska parohija biva upražnjena, pa su je opsluživali Marko Popović iz Gradačca i Svetozar Lazarević iz Crkvine.

JOVAN KORNJILOV, paroh slatinski od jula 1927. godine. Porijeklom Rus. Iste godine je premješten u Miloševac.

ĐOKO NOVAKOVIĆ, rođen 1902. godine u Bijeljini. Bogosloviju je završio u Sarajevu. Godine 1933. sagradio je parohijski dom u Gornjoj Slatini. Na službi je ostao do 1938. godine. Premješten je u Brodac kod Bijeljine.

SLAVKO RISTIĆ, rođen u Tuzli. U Slatinu došao 1938. godine i ostaje do 1941. godine kada biva proteran iz Bosne i Hercegovine od strane ustaške vlasti.

*** Od 1941. godine pa sve do 1970. godine slatinska parohija ostaje upražnjena. Službu je vršio prota miloševački Dušan Popović.

STOKAN ĆIRKOVIĆ, rođen 1946. godine u selu Sandići kod Brčkog. Za slatinskog paroha postavljen 1970. godine. Bogosloviju završio u Beogradu, 1967. godine. Premješten je u Gradačac 1975. godine. Za vrijeme njegove službe završena je nova crkva, podignut novi parohijski dom, nabavljena još dva zvona, porta ograđena itd.

MILAN PAJKANOVIĆ, rođen je 1947. godine u Vukosavcima. Bogosloviju završio u Sremskim Karlovcima 1970. godine. U Slatinu je došao 1975. godine. Premješten je u Obudovac 1981. godine.

MIHAJLO MILOVANOVIĆ, rođen 1950. godine u Inđiji kod Beograda. Bogosloviju završio u Sremskim Karlovcima, 1971. godine. Postavljen za paroha u Slatini 1981. godine. Vladika Vasilije ga je raščinio 1988. godine.

*** U periodu od 1988. godine do 1990. godine službu je obavljao iguman Ilija Milinković.

DRAGAN JOKIĆ, rođen je 1963. godine u selu Piperi na Majevici. Na službu u Slatinu  došao je 1990. godine. Bogosloviju je završio u Sremskim Karlovcima. Krasile su ga je ljudska toplina, skromnost i privrženost radu. Umro je 2005. godine u 38. godini života.

ZORAN ILIĆ, rođen je 1965. godine u Rožnju na Majevici. Bogosloviju završio u manastiru Krka u Hrvatskoj. U slatinsku parohiju došao je 2005. godine a premješten je u Obudovac 2010. godine.

*** Nakon popa Zorana u Slatini službuju po dva sveštenika.

SRĐAN VASILJEVIĆ, rođen je 1986. godine u Gradačcu. Bogosloviju završio u Sremskim Karlovcima a Duhovnu akademiju u Moskvi. U Slatinu došao 2010. godine  i ostao do 2012. godine. Danas je pop u  Zagonima kod Ugljevika.

DRAŽEN STEVANOVIĆ, rođen je 1984. godine u Tuzli. Bogosloviju završio u Foči. U Slatinu došao 2010. godine. Diplomirao je teologiju 2015. godine.

SAVO TODOROVIĆ, rođen je 1956. godine u Tobutu kod Lopara. Bogosloviju je završio u manastiru Krka. Službuje u Slatini od 2012. godine, došavši iz Kalenderovaca kod Dervente. U Slatini je ostao do februara 2014. godine

DRAGAN PAVLOVIĆ, rođen je 1987. godine u Doboju. Gimnaziju je završio u Doboju. Bogoslovski fakultet završio u Foči. U Slatinu došao u avgustu 2015. godine.


KATOLIČKA CRKVA I ŽUPNICI SLATINE

Crkva u S.rednjoj Slatini, 2010. g.
Župa Slatina, prvi put spominje se 1623. godine u izvješću Franjevačke provincije Bosna Srebrena kao župa u okviru samostana Modriča.
Iste godine ime župa Slatina pominje se u izvješću bosanskih franjevaca fra Jure iz Neretve i fra Pave Papića.

U vrijeme biskupa Marijana Maravića , 1650. godine, prvi put se pominje župa Tramošnica. Nije jasno, da li je sjedište župe iz Slatine premješteno u Tramošnicu?  Fra Mijo Jozanović u svom diplomskom radu, "Povijest katoličke župe Tramošnica", smatra da se radi o jednoj župi i da je ona bila u Tramošnici a da se zvala Slatina.
Postoji mogućnost i da je Tramošnica bila dio Slatine pa da se u međuvremenu odvojila od nje.

Zasigurno se zna da je Slatina 1743. godine  bila u sastavu župe Bijela. Tada se spominje Slatina sa 12 katoličkih porodica. Bilo je 108 osoba, 68 odraslih i 40 maloljetnih osoba.
Godine 1768. Slatina je pripadala istoj župi i imala je 14 katoličkih  porodica sa 54 odrasle i 33 maloljetne osobe.
Godine 1784. odvajanjem od župe Bijela nastala je kapelanija Gornja Tramošnica a 1802. godine proglašena je župom. Drvena kapela u Tramošnici  sagrađena je 1784. godine.

U periodu od 1813-1831 godine biskup fra August Miletić kao samostalni vikar obavio je 7 kanonskih pohoda. U njegovim izvješćima Slatina se spominje u okviru župe Tramošnica i ovoj župi će ostati sve do 1972. godine. Slatina je imala 26 katoličkih porodica, 99 odrasle i 52 maloljetne osobe.
Godine 1856. Slatina ima 43 katoličke porodice i 292 katolika.
Godine 1864. ima 43 porodice i 315 osoba, a 1877. godine 37 porodica i 293 osobe.
Godine 1868. početa je gradnja crkve u Gornjoj Tramošnici a završena 1870. godine. Zvonik  je dograđen 1874. godine. Ta crkva je srušena 1888 godine a na njenom mjestu podignuta nova.

U župi Tramošnica, 1932. godine prvi put se spominje selo Srednja Slatina. Imala je 889 katolika, u Donjoj Slatini bilo je 5, u Gornjoj Slatini 6 katolika.

Godine 1959. u Srednjoj Slatini je bilo 1.014. katolika, dok ih u Gornjoj i Donjoj Slatini više nije bilo.

Crkva u S. Slatini, 70-tih
Izgradnja katoličke crkve u Srednjoj Slatini počela je 1971. godine. U početku  namjera je bila napraviti kapelu ali se od toga plana odustalo i odlučeno je da se krene u izgradnju crkve. Do zime crkva je bila pokrivena. Župa  Sv. Franje Asiškoga osnovana je dekretom Vrhbosanskog nadbiskupa 2.8.1972. godine.
Župa je 1991. godine brojala 993 katolika.

U poslednjem ratu, crkva je doživjela sudbinu mnogih vjerskih objekata na području bivše Jugoslavije - srušena je. Na njenom mjestu  počela je gradnja nove crkve 2002. godine a završena je 2012. godine. Posvetu crkve obavio je bosanski nadbiskup, Vinko Puljić, 6.10.2012. godine.

ŽUPNICI SREDNJE SLATINE

NIKOLA PRANJIĆ, rođen je1943 u selu Globarica kod Maglaja. Teologiju je završio u Đakovu. U Srednju Slatinu je došao 1972. godine  i zadržao se samo mjesec dana.

JOSIP ŠUŠAK, rođen je 1942. godine u Kornici. Teologiju završio u Đakovu. U Srednju Slatinu je došao
1972 godine. Premješten je u župu Vukanoviće 1973. godine. Ostaće upamćen kao fudbaler FK "Sloge".
Od 1979. godine je u biskupiji Freiburg u Njemačkoj.

ANTON ČONDRIĆ, rođen 1923. godine u Žepču. Teologiju završio u Đakovu. Za župnika u Srednju Slatinu je došao 1973. godine i službovao do 1978. godine. Umro je 1981. godine u Zenici.

ANDRIJA ŽIVKOVIĆ, rođen je 1936. godine u Kostrču. Teološki studij završio je u Zagrebu. U Srednju Slatinu došao je u aprilu 1978. godine i ostao do novembra iste godine. Danas živi i radi u samostanu u Tolisi.

IVICA BORIĆ, rođen je 1951. godine u Globarici. Teološki studij završio je u Sarajevu. Župu u Srednju Slatinu preuzeo je u novembru 1978. godine a već u avgustu naredne godine premješten je u Bosanski Šamac. Trenutno kao župnik djeluje u Velom Vrhu kod Pule.

AMBROZ MIKIĆ, rođen je 1937. godine u Vidovicama. teologiju je završio u Đakovu. U Srednju Slatinu je došao 1979. godine i iz nje otišao u mirovinu 1989. godine. Umro je 2008. godine. Sahranjen  je u Vidovicama.

JURE ČOLIĆ, rođen je 1940 godine u Pećniku. Teologiju je završio u Zagrebu. U Srednju Slatinu dolazi 1989. godine. Zbog ratnih dešavanja Srednju Slatinu je napustio 1992. godine. Župu je predao 2001. godine, vlč. Željku Vlajiću župniku u Čardaku. Danas živi u Sarajevu.

ŽELJKO VLAJIĆ, rođen je 1973. godine u Derventi. Teološki studij je završio u Sarajevu. Upraviteljsku službu u Srednjoj Slatini preuzeo je 2001. godine a župu predao 2002. godine. Danas djeluje kao sveštenik u župi Bežlja.

ILIJA ORKIĆ, rođen je 1969. godine u Vidovicama. Teologiju je završio u Bolu na otoku Braču. Za župnika u Srednju Slatinu dolazi krajem 2002. godine. Napravio je župnu kuću i započeo gradnju nove crkve. Godine 2009. premješten je u Sarajevo.

MARKO STIPIĆ, rođen je 1946. godine u Žepču. Teologiju je završio u Đakovu. Kao misionar boravio je od 1986. do 1992. godine u Zambiji. U Srednju Slatinu je došao 2009. godine iz Kuline.

Vremeplov

Biciklijada

Dana, 21.10.2012. godine u organizaciji Kluba žena Srednja Slatina održana je biciklijada. Cilj ove manifestacije je promocija rekreacije ...

Popularni postovi