Učešća i doprinosa NOB-i (narodno-oslobodilačkoj borbi) mještana Srednje Slatine gotovo da i nije bilo. Razloga za to ima nekoliko.

Prvo, Srednja Slatina je uoči II svjetskog rata bilo mirno posavsko selo gdje su se skoro svi mještani bavili poljoprivredom. Naporno su radili, išli u crkvu a za politiku skoro da nisu ni znali. Politikom su se bavili samo kada bi izlazili na izbore, glasajući redovno, vjerovatno pod uticajem crkve, za stranke koje su se predstavljale isključivo kao nacionalne (Hrvati za Hrvatsku seljačku stranku, a Srbi za Listu vladajućih krugova Kraljevine Jugoslavije). Jako mali broj je bio pismen. U selu nije postojala ni škola ni crkva.

Drugo, selo iako veliko po broju stanovništva u kulturnom-prosvjetnom smislu bilo je jako zaostalo. Nije postojao nikakav društveni, ni kulturni niti sportski rad. Veoma mali broj ljudi je izlazio iz sela. O idejama, o klasnoj borbi, ravnopravnosti, radničkim i seljačkim pravima, revoluciji i sl., koje je propagirala KPJ ( Komunistička partija Jugoslavije) nisu ni čuli.

Treće, aprilskim ratom 1941. godine područje Bosne i Hercegovine je pripalo Nezavisnoj državi Hrvatskoj na kojoj je ona veoma brzo uspostavila svoju vlast. Srpski narod u Posavini se organizovao i naoružao uglavnom uz pomoć četničkog pokreta koji je vodio Draža Mihajlović. Najveći dio četnika bio je pod komandom popa Save Božića iz Tolise. Pop Savo je  sa predstavnicima vlasti NDH potpisao sporazum o međusobnom nenapadanju (Lipački sporazum, potpisan 28. maja 1942). Iz tih razloga u Posavini i na Trebavi nije bilo nekih većih borbi između ustaša i četnika. Bilo je nekoliko manjih incidenata u kojima su poginuli nedužni civili.

Početkom 1941. godine bile su organizovane i neke manje partizanske jedinice (Obudovac, Lončari, Skugrić) ali one su vrlo brzo "rasule" a njeni pripadnici su otišli na druga područja (Majevicu i Ozren) a neki su prešli četnicima.

Dakle, u ovom kraju radi jake koncentracije ustaških i četničkih snaga  i njihovog dogovora o međusobnom nenapadanju i radi malog broja agitatora KPJ-e, partizanski pokret u početku rata ovdje nije ozbiljno ni zaživio. Partizanske jedinice su svoju borbu vodile na drugim područjima Jugoslavije.

Prve ozbiljnije jedinice i propagatori KPJ pojavili su se u ovom kraju sredinom 1943. godine. Tom prilikom pridružila su im se dvojica omladinaca iz Srednje Slatine, Đorđe Mikić i Jevto Stokić.

U Obudovcu je 17. septembra 1943. godine osnovan Posavski NOP odred. Odred je brojao oko 150 boraca iz Obudovca i okolnih sela. Iz Srednje Slatine nije bilo nijednoga. Hrvatski mladići i dalje su vjerovali u NDH, a srpski, okupljeni oko Luke Mikića, u Kralja i Otadžbinu.
Posavski partizanski odred se spojio sa Trebavskim partizanskim odredom, u februara 1944. godine, i borbena dejstva vodio je u centralnoj  Bosni sve do povratka u Posavinu u proljeće 1945. godine.

Na kraju rata, u aprilu i maju 1945. godine, nekoliko boraca  iz Srednje Slatine  pristupilo je partizanima. Uglavnom su to bili borci koji su do tada bili u četnicima. Njima su partizani popunili svoje jedinice i ubacili ih završne borbe sa neprijateljem oko Odžaka i Pruda.

Pet osoba iz Srednje Slatine Nijemci su uhapsili  i deportovali u logor u Njemačku.

Kao žrtve NOB-e na centralnom spomeniku u Šamcu ispisano je pet osoba iz Srednje Slatine.

Postoji mogućnost da je bilo boraca pripadnika Prve jugoslovenske brigade iz Srednje Slatine. Prva jugoslovenska brigada formirana je u SSSR-u, 1. juna 1944. godine. Činili su je pripadnici kvislinških jedinica sa prostora bivše Jugoslavije (369. legionarska pukovnija i dr.) koje su Nijemci poslali na Istočni front a Rusi ih zarobili. Brigada je u sastavu Crvene armije ušla u Srbiju, 10. oktobra 1944. godine. U toj brigadi po nekim informacijama borio se Ivo Kovačević i još neki.

MIKIĆ (Mihajlo) ĐORĐE, rođen 1924. g., Srednja Slatina, Srbin, radnik, u NOB-u od 15.7.1943. g., pripadnik 15 majevičke brigade, komandir voda. Umro 19.11.1977. g. u Beogradu. Sahranjen u Srednjoj Slatini.

STOKIĆ (Milan) JEVTO, rođen 1926. g., Srednja Slatina, Srbin, zemljoradnik, u NOB-u od 15.7.1943. g., pripadnik 15 majevičke brigade, borac. Poginuo 25.09.1943. g. na Becnju kod Doboja.

DESPIĆ (Luke) MILAN, rođ. 1922. g., Srednja Slatina, Srbin, zemljoradnik, u odredu od 10. 4. 1945. g., borac.

DŽOMBIĆ (Pere BOŽO), rođ. 1913. g., Srednja Slatina, Srbin, zemljoradnik, u odredu od 15. 4. 1945. g., borac.

DŽOMBIĆ (Riste) BOŽO, rođ. 1922. g., Srednja Slatina, Srbin, zemljoradnik, u odredu od 14. 4. 1945. g., borac.

DŽOMBIĆ (Mihaila) CVIJAN, rođ. 1924. g, Srednja Slatina, Srbin, zemljoradnik, u odredu od 10. 4. 1945. g., borac.

DŽOMBIĆ (Pere) CVIJETIN, rođ. 1919. g., Srednja Slatina, Srbin, zemljoradnik, u odredu od 4. 4. 1945. g., borac.

DŽOMBIĆ (Mihaila) MILAN, rođ. 1920. g., Srednja Slatina, Srbin, zemljoradnik, u odredu od 12. 5. 1945. g., borac.

MANDARIĆ (Nikole) AVGUSTIN, rođ. 1926. g., Srednja Slatina, Hrvat, zemljoradnik, u odredu od 10. 4. 1945. g., borac.
STOKIĆ Petra BOŽO, 1917, Srednja Slatina, Srbin, zemljoradnik, u odredu od 4.4.1945, borac.

ĆAVAROVIĆ (Nike) MATO, rođ. 1914. g., Srednja Slatina, Hrvat, zemljoradnik, u odredu od maja 1945. g., borac.

SIMEUNOVIĆ (Jaćima) BOŽO, rođ. 1923. g.., Gajevi, Srbin, zemljoradnik, u odredu od 3. 2. 1945. g., borac. (posle rata živio u Srednjoj Slatini)

SIMEUNOVIĆ (Sime) VLADIMIR, rođ. 1922. g., Gajevi, Srbin, zemljoradnik, u odredu od 1. 4. 1945. g., borac. (posle rata živio u Srednjoj Slatini)

 Spisak žrtava NOB-a (*3)

 Đukić Lazar, od oca Đorđe, rođ. 1915. godine, poginuo u Srednjoj Slatini 1944. godine.

 Pajić Božo, od oca Cvijana, rođ. 1908. godine,  poginuo u Srednjoj Slatini 1944. godine.

 Džombić Ilija, od oca Riste, rođ. 1927. godine,  poginuo u Srednjoj Slatini 1944. godine.

 Džombić Mihajlo, od oca Pane, rođ. 1888. godine, poginuo u Srednjoj Slatini 1944. godine.

 Džombić Pero, od oca Andrije, rođ. 1892. godine, poginuo u Srednjoj Slatini 1944. godine.

 Spisak deportovanih u logore u Njemačku (*4)

Mikić Milan, od oca Cvijetina, rođ. 1912. godine, nije se vratio nakon rata.

Blagojević Ignjo, od oca Todora, rođ. 1910. godine, vratio se nakon rata, umro 1978. godine.

Despić  Despo, od oca Pante, rođ. 1910. godine, vratio se nakon rata, umro 1960. godine.

Spasojević Đorđe, od oca Steve, rođ. 1910. godine, vratio se nakon rata, umro 1975. godine.
Stokić Ilija, od oca Save, rođ. 1914. godine, vratio se nakon rata, umro 1961. godine.

Izvori podataka:
(*1) Esad Tihić (urednik), Petnaesta majevička brigada (sjećanja i članci) (Beograd: Vojnoizdavački zavod 1979).
(*2) Esad Tihić, Posavsko-trebavski NOP odred (Beograd: Vojnoizdavački zavod 1983).
(*3) Spomenik žrtvama NOB-a u Šamcu.
(*4) Podatke prikupio autor članka.