Pretraga

Arhiva članaka

25. новембар 2019.

Stanovništvo 2. dio - feljton

Iguman Jovan Nedić, Selo Slatina kod Bosanskog Šamca i njena okolina, 1990

16.    Stanovništvo 2. dio

Poreklo sadašnjeg stanovništva po rodovima

Gajevi

Naziv, svakako, potiče od nekadašnjeg seoskog atara i to u pluralu Gaj – Gajevi. Postoji mišlјenje da su stari najpre naselili ovaj zaseok što ima osnova s obzirom da je prva bogomolјa sagrađena, upravo u Gajevima. Spominje se 1780. godine kada je zapalјena pa se može zaklјučiti da je u XVIII veku ovde bio centar sela.

SIMEUNOVIĆI: Po kazivanju starog Stojana Simeunovića poreklom su iz Hercegovine. Prvo dosele u Gorice kod Brčkog, a odatle oko 1750. presele u Donju Slatinu u Vreoce. Predak koji se tu doselio umre, a iza njega ostanu žena i sin mu Cvijo. Nešto kasnije ona se uda u Gajeve za nekog Vuka Dragojla, kome se ne zna za potomstvo, gde dovede i malog Cviju. Cvijo se oko 1788. godine oženi. Imao je sina Simeuna, po kome se potomci nazovu Simeunovići. Simeun je imao šest sinova: Ignju, Voju, Stevu, Nikolu, Cvijana i Savka, koji se spominju u jednom dokumentu iz 1851. godine./82/ Ignjo ode u Čović Polјe i od njega je nastao rod Ignjići, a ostali ostanu ovde. Jedno vreme zvali su se i Podbarci, po mestu Bare kod Ražlјeva gde su stanovali (35 kuća, Slava Đurđevdan).
STOJANOVIĆI I su nepoznatog porekla (4 kuća, Slava Nikolјdan).
STANKOVIĆI: oko 1920. godine prešao iz Panjika Stanko Stanković na ženevinu u Iliće. Vodi poreklo iz Hercegovine (1 kuća, Slava Nikolјdan).
ILIĆI I: ne znaju poreklo. Nisu u rodu sa Ilićima u Puškarima, Gvozdenima i Srednjoj Mahali (8 kuća, Slava Đurđevdan).
ŽIVKOVIĆI su ogranak Crnjakovića, a vode poreklo iz Crne Gore. Ovde je prešao iz Panjika praded Živko pre sto godina (2 kuće, Slava Jovanjdan).
CRNјAKOVIĆI: predak im davno doselio iz Crne Gore u Panjik, odakle Petar kao najamnik dođe u Gajeve kod Mike Živkovića. S obzirom da Mika nije imao dece, Petar nasledi njegovo imanje i ovde ostane (1 kuća, Slava Jovanjdan).
GAZETIĆI su nepoznatog porekla (2 kuće, Slava Đurđevdan).
DAMLjENOVIĆI I: iz Zelinje došao Simo Damlјenović i priženio se u Stojanoviće 1959. godine. Poreklom su iz Crne Gore. Nisu u rodu sa Damlјenovićima u Panjiku (1 kuća, Slava Arhanđel-lovdan).
VASIĆI: iz Tolise trebavske došla dva brata Miloš i Milutin sa majkom i ocem Stojanom. Posle očeve smrti, majka im se uda u Donju Slatinu za Todora Ostojića, gde i njih dovede oko 1900.
godine. Todoru beg dadne zemlјu u Gajevima, koju posle njegove smrti naslede Miloš i Milutin. Kako je Todor stanovao na kraju zaseoka beg ga je iz milošte zvao „moja krajina“, zbog čega ih zovu i Krajinovići (2 kuće, Slava Lazareva Subota).
ŠLjOKIĆI su starinom iz Crne Gore. Ovde prešli iz zaseoka Šlјoka u Ledenicama, zbog čega su prozvani Šlјokići. Ne znaju svoje staro prezime (8 kuća, Slava Jovanjdan).
GLUVAĆEVIĆI: odnekud došao Jovo Jovanović koji je više godina proveo u najmu kod Steve i Đurice Đurića. Doncije ga beg primi kao kmeta i dadne zemlјu. Gluvaćevići nazvani, svakako, u vezi telesnog nedostatka njihovog pretka (5 kuća, Slava Markovdan).
SAVIĆI I: po pretku Savi, koji je doselio iz Hercegovine, zovu se Savići. Staro im je prezime Mitrići. Nisu u rodu sa Savićima u Panjiku i Puškarima (30 kuća, Slava Nikolјdan).
VASILjEVIĆI I: Milan Vasilјević iz Srednje Slatine priženio se u Saviće posle Drugog svetskog rata. Ovde uzeo ženinu Slavu Nikolјdan, a ostavio rodovsku Sv. Jovana (1 kuća).
MOJIĆI: Došao Đoko Mojić iz Čović Polјa oko 1905. godine i priženio se u Saviće. Rodovska Slava Mojića je Krstovdan, ali oni Slave Sv. Nikolu. Postoje 4 kuće.
ANTIĆI su došli u prvoj polovini XIX veka iz Crne Gore kao kmetovi (17 kuća, Slava Đurđevdan).
LUKIĆI: iz Crne Gore davno doselio Luka Lukić. Imao je 4 sina: Lazara, Petra, Dimitrija i Đuricu. Petar i Dimitrije presele u Gradačac. Od njih danas nikog nema, jer su izumrli. Đurica ode u Crkvinu kod Bosansko Šamca, čiji se potomci prozovu Pisarevići. I ovaj ogranak vremenom izumre. Lazar ostane u Gajevima i od njegovih potomaka danas ima 10 kuća. Slave Sv. Jovana. Zovu ih i Apartići po nekom Aparti.
GAJIĆI I: došli iz sela Čivčija kod Osječana. Ne znaju starije poreklo. Nisu u rodu sa Gajićima u Panjiku (4 kuće, Slava Đurđev-dan).
ĐURIĆI: čine jedan rod sa Đurićima u Panjiku gde je dat opširniji opis (5 kuća, Slava Đurđevdan).
MALINOVIĆI II oko 1925. godine došao Blagoje Malinović iz Zelinje u Đuriće (4 kuće, Slava Stjepanjdan).
KRUNIĆI: Kosta Krunić doselio iz Gornjeg Žabara u Gajeve pre 10 godina i priženio se u Saviće (1 kuća, Slava Nikolјdan).
DžOMBIĆI I iz Srednje Slatine prešao Blagoje Džombić i priženio se u Đuriće (3 kuće, Slava Đurđevdan).
STOJANOVIĆI I: oko 1932. godine došao iz Borova Polјa Nikola Stojanović. Ne zna odakle mu je starina. Zove se još i Blagojušić. (1. kuća, Slava Jovanjdan).
PETROVIĆI III: Dujko Petrović iz Paležnice (Trebava) došao u rok kod Stevice Ilića 1946. godine. Kako ovaj nije imao dece, Dujko nasledi njegovo imanje i ostane ovde (1 kuća, Slava Nikolјdan).

Grbača

Zaseok dobio ime po istoimenoj rečici. Prostire se dužinom leve strane reke Tolise između Panjika i Puškara. Ovde je 1957. godine otkriveno neolitsko naselјe u tuzlakovića Gradini staro oko 4 hilјade godina, pa je lokalitet ušao u registar arheoloških istraživača.

TOŠIĆI su starinom Kovačevići iz Bosanske Krajine, a Tošići prozvani po pretku Toši. Opširnije u opisu Nedića sa kojima su u istom rodu (5. kuća, Slava Đurđevdan).
ĐUKANOVIĆI: poreklo im je nepoznato (2 kuće, Slava Sv. muč. Trifun).
TUBAKOVIĆI: po predanju starinom su iz sela Drobnjaka (Crna Gora). Tubakovića ima i u Dugom Polјu i ista im je Slava (1 kuća, Slava Đurđevdan).
DžOMBIĆI II oko 1920. godine došao Marko Džombić iz Srednje Slatine u Tubakoviće (1 kuća, Slava Đurđevdan).
STAJIĆI su starinom iz Hercegovine. Otuda su pobegli predak Jovo sa sinovima Jovanom i Maksimom od turskog zuluma pre 150 godina. Maksim ode u Čović Polјe i od njega nastane rod Maksimovića, a Jovan ostane ovde (3 kuće, Slava Sv. Simeon Bogoprimac).
ĐEKIĆI II predak im davno doselio iz Hercegovine u Donju Bišnju kod Dervente odakle se Milan preselio prvo u Škarić 1920. a zatim dođe u Grbaču na ženevinu u rod Vuksanovića 1925. godine (1 kuća, Slava Simeunjdan).
ILIŠKOVIĆI: iz Panjika prešao Jovo Ilišković i priženio se u Vasilјeviće 1953. godine (1 kuća, Slava Sv. muč. Trifun).
JAĆIMOVIĆ: došao iz Batuše Teodor Jaćimović u Vasilјeviće 1941. godine. Ne zna odakle su poreklom (1 kuća, SlavaStjepanjdan).
KOJIĆI I: poreklo im je nepoznato (6 kuća, Slava Sv. Ignjatije).
STEVIĆI: kod ujaka Save Trivkovića, koji nije imao dece, došao Savo Stević iz Panjika i nasledi imanje. I danas ih neki zovu Trivkovići, iako je taj rod izumro (12 kuća, Slava Petrovda).
RADULOVIĆI: čine jedan rod sa Radulovićima u Panjiku (3 kuće, Slava Sv. Lazar).
ANTIĆI: Priženio se u Bosiće Antić Živko iz Gajeva 1944. godine (1 kuća, Slava Đurđevdan).
BOSIĆI: iz Kožuha prebegla neka baba Bosa sa pet sinova: Vidom, Nikolom, Cvetkom, Petrom i Jovanom. Ovo bežanje dovodi se u vezu sa ženidbom najstarijeg sina. Kažu da se Vid u Kožuhama bio oženio devojkom protiv volјe njenih roditelјa, zbog čega je odmah usledila potera za otmičarima. Jedan od devojačke braće pripuca u svatove i na nesreću nehotično ubije svoju sestru. Svatovi se razbegnu kud koji, a Bosa sa sinovima dođe u Gradačac i javi se Husein-kapetanu, koji ih primi kao kmetove. Vid i Nikola Dođu u Grbaču i od njih su Bosići, Cvetko u Panjik i od njega su Majstorovići, a Petar i Jovan odu u Čović Polјe. Nikola nije imao dece. Vid je imao tri sina Staju, Simeuna i Todu od kojih danas ima 40 kuća (Slave Sv. Nikolu).
ĐEKIĆI I su starinom od Kragujevca. Ovde došli pre 130 godina. Jedan od njih ode u Avramovinu i prepiše se na ženino prezime Ilići (2 kuće, Slava Jovanjdan).
BAJKANOVIĆI: Nena Anica Bosić uda se u Nevolјice (Vučijak) u rod Bajkanovića, gde rodi Ristu. Pošto ostane udova, vrati se u Grbaču i dovede Ristu, koji se kasnije priženi u Babiće (2 kuće, Slava Jovanjdan).
VUKSANOVIĆI: iz Like doselila tri brata Vuksan, Janko i Kojo. Vuksan ostane u Slatini i od njega su Vuksanovići sa ograncima Babići, Sekulići, Popovići III i Blagojevići II. Janko preseli u Batkušu. Od njega nastane rod Jankovići, a od Koje, koji je otišao u Obudovac, su Kojići. Vuksanoviće još zovu i Jokići, po nekoj babi Joki (16 kuća, Slava Jovanjdan).
BABIĆI su ogranak Vuksanovića. Dalјim poreklom su iz Like. Babićima su prozvani po nekoj babi Ružici (6 kuća, Slava Jovanj-dan).
AVRAMOVIĆI: ded Trivo došao 1880. godine iz Orašja i priženio se u Vuksanoviće. Starinom su iz Hercegovine. Trivo je bratić pok. prote Steve Avramovića jednog od poznatih vođa iz ustanka u Posavini 1858. godine (1 kuća, Slava Nikolјdan).
POPOVIĆI III su ogranak Vuksanovića. Popovići nazvani po popu Petru Vuksanoviću, koji se spominje 1851. godine kao gornjo-slatinski sveštenik/83/ (1 kuća, Slava Jovanjdan).
MIĆIĆI I: oko 1850. godine došao i priženio se u Sekuliće Krsta Kertić iz Panjika, koji se kasnije po ocu Mići nazove Mićić. U istom su rodu sa Kertićima ! (4 kuće, Slava Sv. Ilija).
SEKULIĆI čine jedan rod sa Vuksanovićima, a Sekulići nazvani po nekom starom Sekuli (4 kuće, Slava Jovanjdan).
BLAGOJEVIĆI II: dobili naziv po dedu Blagoju, inače su ogranak Vuksanovića (5 kuća, Slava Jovanjdan).
MIĆIĆI II Jovica Mićić doselio iz Brvnika posle Drugog svetskog rata. Ne zna odakle su poreklom (2 kuće, Slava Đurđevdan).
TUZLAKOVIĆI su davno došli od Tuzle. Ranije se zvali Lazići, a potom Tuzlaci po mestu porekla (4 kuće, Slava Jovanjdan).
ARANĐIĆI: iz Škarića došao oko 1830. godine Pero Sedlarević sa ženom Aranđijom. Vode poreklo od Spreče. Verovatno su po njegovoj ženi prozvani Aranđići. Pero je imao sina Marjana, a Marjan Vuju, Obrada i Peru (13 kuća, Slava Nikolјdan).
KIKIĆI ne znaju poreklo. Postoji verovanje da su se ranije zvali Đukići, što ima osnova. Ovde je 1851. godine bio neki Kiko Đukić sa sinovima Đokom, Gojkom i Nikom./84/ Verovatno su po tome Kiki i nazvani Kikići (1 kuća, Slava Sv. Ignjatije).

Božanuša

Ovaj zaseok, koji je donedavno imao 7 rodova i 19 domaćinstava, više ne postoji, s obzirom da je sva zemlјa pripojena Polјoprivrednom kombinatu „Bosanski Šamac“, a stanovništvo se iselilo. Jedno se zadržao na staroj lokaciji Jovo Stanković, ali će se, svakako, i on odseliti, pošto je i njegov posed ušao u sastav ovog kompleksa. Od domaćinstava jedni su se odselili u Grebnice, drugi u Tišinu, zatim Pisare, Crkvinu i Škarić, a neki su ostali i u Slatini.
Božanuša se nalazila na najsevernijem delu sela i znatno je bila udalјena od ostalih zaseoka. Naziv zaseoka upućuje na neko još starije stanovništvo, ali se o tome ništa ne zna.
Ja sam svojim radom obuhvatio i ovaj nekadašnji zaseok iz razloga što sam već odranije imao podatke o njoj, a s druge strane da ostane nekog traga za buduća pokolenja da je ovde nekada postojalo naselјe.

POPOVIĆI I: iz Botajice (Vučijak) izbegli dvojica braće Jovo i Stevo Popović ispred turske osvete. Priča se da su njih dvojica jednog dana odvezli žito na reku Bosnu u vodenicu. Pošto nikog nije bilo na redu, počnu odmah da melјu. U međuvremenu naiđe jedan Musliman sa svojim žitom i naredi im da oni svoje prekinu, kako bi on prvi samleo. Jovo i Stevo se usprotive i Muslimana ubiju. Plašeći se i turske osvete, oni skroje plan da pobegnu preko Save, a potom otputuju u Srbiju. No, Jovin splav se raspadne na reci te se on vrati i dođe u Panjik kod zeta Peje Kertića, tj. kod svoje sestre. Docnije se preseli u Božanušu. Jovo je imao sina Stoku, a Stoko Jovana. Drugi brat Stevo uspe da se prebaci preko Save, ali mu se svaki trag izgubi (3 kuće, Slava Nikolјdan).
BLAGOJEVIĆI I: sredinom XIX veka došao iz Pisara Blagoje Stojančević. Ne znaju starije poreklo. Sinovi se po ocu nazovu Blagojevići (9 kuća, Slava Sv. arhiđ. Stefan). Zovu ih još i Gluvići po telesnom nedostatku pretka.
MAKSIMOVIĆI: kao najamnik došao Velјko Maksimović iz Batkuše 1913. godine. Docnije kupi nešto zemlјe, oženi se i ostane u selu. Ne znaju odakle su poreklom (1 kuća, Slava Nikolјdan).

nastaviće se ...

____________________
/82/ Milenko S. Filipović, Popis Srba haračkih obveznika u Modriči i okolini 1851. (X knj. Radove Naučnog društvv BiH, Sarajvo, 1958. god. str. 111-158)..
/83/ Milenko S. Filipović, Navedeno delo.
/84/ Milenko S. Filipović, Navedeno delo.
13. новембар 2019.

Stanovništvo - feljton

Iguman Jovan Nedić, Selo Slatina kod Bosanskog Šamca i njena okolina, 1990

15.    Stanovništvo 

Poreklo sadašnjeg stanovništva po rodovima

A. PRAVOSLAVNI

U periodu od 1960. godine do danas više puta sam posetio svoje rodno mesto Slatinu, pa sam bio u mogućnosti da izvršim sistematsko ispitivanje porekla stanovništva. U radu sam se najviše
oslanjao na narodna predanja, a samo ponegde tekst upotpunjavao oskudnim podacima iz literature.
To nije bio nimalo lak posao s obzirom da u selu ima oko 160 rodova od kojih su se neki toliko razgranali da je trebalo utrošiti dosta vremena na ispitivanju porekla i grupisanju pojedinih
porodica po srodnosti.
Teškoće su bile i u tome što se samo kod predstavnika pojedinih rodova očuvalo predanje na svoje poreklo, dok su kod ostalih kazivanja bila nesigurna, različita, ili mi ništa nisu znali reći o tome. Sem toga, ima pojave da poneko napusti rodovsku Slavu i uzme Slavu ženinu, ili predstavnika drugog roda čiji je posed kupio ili nasledio, što je, takođe, otežavalo rad. Da bi se kod ovakvih slučajeva otklonile nejasnoće po pitanju porekla i srodnosti, ja sam u opisu tih rodova uneo i jednu i drugu Slavu, a u tabeli naveo samo Slavu rodovsku. |
Potrebno je ovde naglasiti da se statistički podaci po rodovima i broju kuća u opisu porekla po zaseocima ne slažu sa podacima iz tabelarnih pregleda koji su dati na kraju ovog poglavlјa. To dolazi otuda što sam u prvom slučaju zadržao i one rodove za koje sam već odranije imao podatke, pa su u međuvremenu izumrli ili se odelili, dok su u tabelama uneti statistički podaci prema stanju iz 1982. godine, tj, koji se i danas nalaze u Slatini.

Jedna napomena o prezimenima. Ima rodova koji nose isto prezime sa nekim drugim rodom iako nisu istog porekla. Da bih ukazao da se radi o različitim rodovima, ja sam ih označio sa
rimskim brojevima I, II, III i IV,. Tako npr. Kertići II su starinom Janići i ne čine isti rod sa Kertićima I. Isto tako, Jovanovići I su starinom Aničići i nisu u rodu sa Jovanovićima II i III itd.

Gornja Slatina

Panjik

Zaseok Panjik nalazi se na severozapadnom delu sela. U ne tako davnoj prošlosti ceo predeo bio je pod gustom hrastovom šumom i nenaselјen. Priča se da je svu šumu prodao turski car „Kranjcima“, koji su isekli i odvezli sve što je bilo za njih. Ljudi su vadili i razvlačili te panjeve i na krčevinama podizali kuće, po čemu je zaseok dobio ime Panjik.
Prota Petar Jovanović navodi da je „središte užeg dela Posavine nekada bio Lug, što znači i Panjik, a to je bivša pustara Dunđerskog“./75/

U selu su sledeći rodovi:
KUZMANOVIĆI: Nenad Kuzmanović doselio se posle Drugog svetskog rata iz Gornjih Krečana (1 kuća, Slava Đurđevdan). Na znaju starije poreklo.
KOJIĆI I: Milan Kojić preselio iz Grbače i priženio se u Nediće. Ovde uzeo ženinu slavu Đurđevdan, a ostavio rodovsku SV. Ignjatija. Ne znaju poreklo. Postoji 1 kuća.
PERIĆI su došli iz Zelinje 1957. godine. Ne znaju starije poreklo (2 kuće, Slava Jovanjdan).
MALINOVIĆI II  došli iz Zelinje 1960. godine. Poreklo im je nepoznato. (3 kuće, Sv. arh. Stefan).
KOJIĆI II: iz Škarića došao Nedo Kojić i priženio se u Saviće 1952. godine. Nepoznato poreklo (1 kuća, Slava Đurđevdan).
STEVIĆI su davno prešli iz zaseoka Božanuše. Sa Stevićima u Grbači čine jedan rod. Ne znaju starije poreklo (1 kuća, Slava Petrovdan).
NOVAKOVIĆI: iz Skipovca doselio Spasoje Novaković 1962. godine na posed pok. Obrada Stevića. Ne znaju odakle im je starina (1 kuća, Sv. arhiđ. Stefan).
KOSTIĆI I ne znaju poreklo (6 kuća, Slava Arhanđelovdan).
 JOVANOVIĆI II: odnekud došlo pet braće: Nikola, Maksim, Dujko, Cvijan i Petar. Četvorica bili najamnici, dok je najmlađi radio u Brčkom. Nikola je dugo godina bio u najmu kod dede Vuje Nedića. Docnije zamoli bega da useli u kuću Milice, udove Vuje Zećirović, koja je bila samohrana. Beg mu odobri s tim da mu Nikola dadne jednu jungu /76/ kravlјeg masla i pet dukata. Kad je Milica umrla, on nasledi njeno imanje, pozove i ostalu braću i tu se nastane (6 kuća, Slava Đurđevdan).
NEDIĆI: početkom XIX  veka doselila dva brata Nedo i Toša Kovačević iz Bosanske Krajine. Nedini potomci prozovu se po ocu Nedići, a Tošini Tošići. I danas postoji nadgrobni spomenik Nedin iz koga se vidi da je umro 1833. godine (18 kuća, Slava Đurđevdan).
DUJKOVIĆI: otac mu Ilija bio najamnik u Skugriću gde pogine u drugom svetskom ratu. Starinom su iz Kruškova Polјa. Ilijina žena Milka uda se kasnije za Rajka Nedića i dovede Ratka koji je ovde ostao (1 kuća, Slava Đurđevdan).
ĐURIĆI: starinom su od Gacka iz Hercegovine. Pričao mi je pok. Ilija Đurić da se njihov predak zvao Jovo Tolјić koji je doselio u vreme Husein-kapetana Gradaščevića sa svojim bratom kome je ime nepoznato. Husein Jovu postavi za kneza u selu te su se jedno vreme zvali i Kneževići, a docnije Đurići po njegovom sinu Đurku koji je bio sveštenik u Slatini. Jovo je imao pet sinova: Đurka, Maksima, Jovicu, Stevu i Iliju. Smatraju da su u rodu sa Đukićima u Srednjoj Slatni, Pisarevićima u Crkvini i Popovićima u Gradačcu (2 kuće, Slava Đurđevdan). Jovin brat ode u Crkvinu. Bio je pismen, pa su ga u selu zvali „Pisar“. Nјegovi potomci nazovu se po tome Pisarevići, a zaseok gde su živeli Pisari.
MITROVIĆI ne znaju odakle su poreklom. Ovde doselio iz Skugrića Nedo Mitrović 1962. godine (1 kuća, Slava Sv. Simeon Bogoprimac).
PETROVIĆI II: Svetozar Petrović došao iz Novog Sela (Bačka) na ženevinu u Stanišiće II 1960. godine. Kasnije je kupio imanje od Nikole Pavlovića i ovde ostao (1 kuća, Slava Nikolјdan).
PATKOVIĆI: praded Nikola doselio iz Podravske Slatine. Imao je još tri brata Miloša, Todora i Đuru. Miloš ode u Miloševac, drugi brat u Kožuhe, a treći u Gnionicu. Svi su zadržali staro prezime. Nikola je ima sina Đuru, a Đuro Stanka, Cvijana i Spasoja (5 kuća, Slava Đurđevdan).
MILjIĆI ne znaju odakle im je starina (2 kuće, Slava Mratinjdan).
JOVANOVIĆI I: predak im bio Simo Aničić, sveštenik iz Vozuće. Još dok je bio u Vozućoj naiđu jednog dana tri Turčina/77/ i zatraže mu večeru. Kad su se dobro nahranili, počnu ga ucenjivati i napadati na porodičnu čast. Saznavši za to parohijani, pritriče popu Simi u pomoć. Dvojicu Turaka odmah ubiju, a treći im umakne. Bojeći se turske osvete pop Simo pobegne s porodicom u Posavinu u selo Obudovac 1810. godine. Aničić prozvan po majci Anici./78/ Po njegovom sinu Jovanu nastao je u Slatini sveštenički rod Jovanovići gde je prvo došao Simin unuk pop Nikola Jovanović 1876. godine. Danas postoji samo 1 domaćinstvo, a imaju roda i u Beogradu i Tuzli. Popa Nikole brat Simo ostao je u Batkuši pod imenom Đakovići, jer su im oca zvali „Jovan đak“. Simin sin Jelisije preseli u Branicu i od njega su Jalisići./79/ Svi slave Sv. Georgija.
POPOVIĆI I: iz Božanuše prešao Lazo Popović na posed svoga deda po majci odmah posle Drugog svetskog rata. Starinom su iz Botajice (Vučijak). Ovde uzeo dedovu Slavu Đurđevdan, a ostavio rodovsku Sv. Nikolu. Ima samo 1 domaćinstvo.
MOKRIĆI: su starinom iz Hercegovine odakle dođu u Bosansku Krajinu u mesto Pašino Ilo kod Prijedora. Ranije se zvali Milojčevići. Trojica braće- odatle krenu dalјe u potrazi za bolјim mestom. Stojan ode u Miloševac, drugi brat u Vinsku kod Broda, a Đuro dođe u Slatinu oko 1860. godine i stupi u najam kod Gavrila Vasilјvića. Kasnije mu beg dadne zemlјu, gde su ranije stanovali Tomići. Ove beg preseli u Crkvinu, jer nisu mogli davati trećinu. Đurina žena Đuka bila je sklona alkoholu. Uvek bi uza se nosila
tikvić rakije i pila. S toga su je zvali „baba mokra“, „mokruša“. Po toj babi Đuki budu prozvani Mokrići. Đuro je imao dva sina Jovu i Tešu. Od Jove su Petar i Đorđe, a Tešu ubije austrijski vojnik iz puške (13 kuća, Slava Nikolјdan).
VASILjEVIĆI I: Izbegli od Gacka iz Hercegovine Pejo Vasilјević sa sinom Gavrilom i sinovcem Stajom, jer su tamo ubili jednog Turčina. Prvo se nastane u selu Trnjak (Vučijak), a potom presele u Slatinu oko 1820. godine, gde ih Suleim-beg primi kao kmetove. Pejo kasnije umre, a Gavrilo se oženi od Crnjakovića i postane bogat. Turci bi češće dolazili kod Gavrila s namerom da ga oplјačkaju, ali on im uvek umakne na jedna vratanca pozadi kuće. Ovi se dosete te na vrata navuku starih panjeva i tu ga dočekaju. Počnu ga tući mačevima i odseku mu levu ruku. Kad se video u nevolјi, počne im dokazivati da on nije Gavrilo nego njegov sluga i tako ga puste. Drugi put ga uhvate na spavanju i kad je odbio da im preda novac, stave ga na muke. Strmoglavice ga obese o rožnik kuće i pod njim zapale mokru slamu. Kad više nije mogao izdržati, zamoli ih da ga puste i tom prilikom preda im tri oke dukata, koje je bio sakrio u cev od kazana. Stajine potomke zovu još i Stajići po pretku Staji. Ima 20 kuća. Slave Sv. Jovana. I danas ima Vasilјevića u selu Stepen kod Gacka. Tu su doselili iz Pive u prvoj polovini HTH veka zbog siromaštva. Samo ovi u Gacku slave Sv. Nikolu./80/
MAJSTOROVIĆI su starinom Bosići iz Kožuha, a dalјim poreklom iz Bosanske Krajine. Iz Grbače je ovde prešao Cvetko Bosić, po kome su se njegovi potomci jedno vreme zvali Cvetkovići, a docnije Majstorovići po imenu nekog Ostoje kolara – majstora (1 kuća, Slava Nikolјdan). Opširnije u opisu Bosića.
KOSTIĆI II iz Skipovca došao Pero Kostić, priženio se u Majstoroviće posle prošlog rata. Ne znaju odale im je starina (1 kuća, Slava Sv. Kozma in Damjan – Vračevi).
JEREMIĆI iz Tolise došao Božo Jeremić priženio se u Majstoroviće odmah posle Drugog svetskog rata. Dalјe poreklo nepoznato (1 kuća, Slava Nikolјdan).
IGNјATOVIĆI su nepoznatog porekla (3 kuće, Slava Đurđevdan).
ILIŠKOVIĆI: došli iz Crkvine krajem XIX veka. Ne znaju odakle im je starina. Čine jedan rod sa Iliškovićima u Kruškovom Polјu (6 kuća, Slava Sv. Trifun).
MALINOVIĆI I: iz Ražlјeva došao pre sto godina mali Đuro sa majkom kojoj je ime nepoznato. Ona je kao nadničarka radila kod pojedinih domaćica i tako izdržavala sebe i dete. U Slatini majka umre, a Đuro stupi u najam kod Cvijana Damlјenovića. Ovaj ga uskoro otera, te on ostane bez stalnog prebivališta. Kasnije se oženi od Sime Crnjakovića od koga kupi 4–5 dunuma zemlјe gde napravi kuću i tako se smiri. Đuro je ima 4 sina: Iliju, Aleksu, Simu i Đorđa. Đorđe ode u Obudovac, a ova trojica ostanu ovde (2 kuće, SlavaJovanjdan).
SPASOJEVIĆI: nepoznato poreklo (1 kuća, Slava Simeunjdan).
GAJIĆI II su starinom iz Crne Gore. Ranije se zvali Crnjakovići, a zatim Gajići, po pretku Gaji. Pričaju da je beg dao Gaji toliko zemlјe koliko može obašamčiti kanalom pa se po njemu taj kompleks nazvao Gajinovac (6 kuća, Slava Jovanjdan). Od Crnjakovića su i Živkovići u Panjiku i Gajevima, kao i Popovići II u
Puškarima.
TUBAKOVIĆI: Stjepan Tubaković prešao iz Grbače priženio se u Crnjakoviće posle Drugog svetskog rata. Ovde uzeo ženinu Slavu Jovanjdan, a ostavio rodovsku Sv. Georgija. Ima 1 kuća.
MILIĆEVIĆI: predak im doselio iz Žablјaka (Crna Gora) pre oko sto godina. Zvao se Milić Ilišević, po kome se docnije nazovu Milićevići. Zanimlјiv je slučaj dvojice braće Petra i Đorđa koji su tek posle više godina nakon smrti oca i majke po dogovoru razdvojili Slave. Petar je zadržao očevu Slavu Đurđevdan, a Đorđe uzeo majkinu Sv. Jovana tj. Slavu Gajića gde im se otac priženio. Postoje 3 kuće.
STANIŠIĆI II su s ograncima Mitrovići, Milankovići i Teodorovići u Batkuši starinom iz Ljubača kod Tuzle. Nјihov rodonačelnik Stevan doselio je u Batkušu oko 1807. godine. Unuk Stevanov Mika Stanišić učestvovao je 1863. godine sa braćom Jejićima u borbi na Straži više Srebrenika kod Tuzle, zbog čega je
bio zatvoren 7 godia u Vidinu. Vrativši se s robije kući, dođe u Panjik kod svog rođaka popa Nikole Jovanovića, koji ga ovde oženi i naseli oko 1871. godine/81/ (2 kuće, Slava Sv. Nikola).
MILOVANOVIĆI su starinom iz Crne Gore (9 kuća, Slava Markovdan).
ŽIVKOVIĆI su ogranak Crnjakovića, a dalјim poreklom iz Crne Gore. Prezime nastalo po pradedu Živku koji se spominje — 1851. godine u spisku haračkih obveznika (6 kuća, Slava Jovanjdan).
KERTIĆI I su nepoznatog porekla. Sa njima su u istom rodu i Mićići u Grbači (16 kuća, Slava Sv. Ilija).
KERTIĆI II: oko 1880. godine preseli iz Grbače u Panjik i priženi se u Kertiće Đorđo Janić sa sinovima Milom i Petrom. Petar je imao sina Dušana, a Mile Iliju i Stojana. Docnije se prepišu na Kertiće i uzmu njihovu Slavu. Tako nastane novi rod Kertića (1 kuća, Slava Sv. Ilija).
BOGDANOVIĆI: iz Crkvine došao Stevo Bogdanović i priženi se u Tošiće 1959. godine (1 kuća, Slava Sv. arhiđ. Stefan).
STANKOVIĆI: Marko Stanković prešao iz Božanuše. Starinom su iz Hercegovine. Ovde uzeo Slavu Sv. Nikolu, a napustio rodovsku Sv. arhiđ. Stefana. Postoji 1 kuća.
JOVANOVIĆI III: iz Pisara došao Gavro Jovanović i priženi se u Milјiće iza Prvog svetskog rata (1 kuća, Slava Jovanjdan).
DAMLJENOVIĆI I su nepoznatog porekla. Zovu ih i Cvijanovići po pradedu Cvijanu (2 kuće, Slava Đurđevdan).
SAVIĆI II: krajem XIX veka doselio im praded Jovo iz Bukove Grede kod Orašja. Imao je dva sina Obrada i Vasilija. Nisu u rodu sa Savićima u Gajevima i Puškarima (1 kuća, Slava Stjepanjdan).
RADULOVIĆI: iz Kožuha došla tri brata Vaso, Ilija i treći kome je ime nepoznato. Čine jedan rod sa Radulovićima u Grbači. Ne znaju starije poreklo (8 kuća, Slava Lazarevdan).

nastaviće se ...

____________________
/75/ Prota Petar Jovanović, Neobjavlјena građa za istoriju Eparhije zvorničko-tuzlanske – rukopis u privatnoj svojini njegove porodice u Tuzli. 

/76/ Mera za težinu, naročto za maslo i vunu – težina jedna oka i po ili 1,92 kg. 
/77/ U narodnom govoru su odavnina uobičajeni nazivi „Turci“ i „turski“ i za bosanski muslimanski svet pa sam i ja prilikom prikuplјanja građe zadržao taj naziv iako je pogrešan u rasnom i etničkom smislu. 
/78/ Vasa Stakić, O manastiru Vozućoj (Dabro-bosanski Istočnik, Sarajevo 1889, str. 376). 
/79/ Cvijetin Jovanović, Navedeno delo GZM, Etnologija, Sarajevo 1963.

"Samo za našeg čika Ljubu!"

Ljubo-Mojic-spomen-ploca-zvijezda-gajevi
U znak poštovanja i sjećanja na Ljubu Mojić, juče je na mjesnom groblju u Gajevima postavljena spomen-ploča.

Na spomen-ploči se nalazi grb FK "Crvena zvijezda" Gajevi sa natpisom "Samo za našeg čiku Ljubu!"

Inicijativu za postavljanje ploče pokrenuli su i realizovali sportski radnici kluba iz Gajeva i prijatelji čika Ljube.

Sa potpunim pravom možemo reći da je Ljubo Mojić bio "prva zvijezda" Zvijezde iz Gajeva. Gajevljani su mu se odužili na dostojan i divan način.

Ljubo Mojić rođen je u Gajevima 1947. godine. Osnovnu školu završio je u rodnom mjestu. Prve fudbalske korake napravio je Crvenoj zvijezdi iz Gajeva. Kao dječak u Zvijezdi je karijeru započeo na poziciji krila da bi kasnije prešao na poziciju centarfora. Njegovi savremenici kažu da je bio brzo krilo sa ubojitim udarcem.
Sa 16 godina odlazi u Gradačac i fudbalsku priču nastavlja u juniorskoj selekciji Zvijezde. Nastupajući za tu selekciju na utakmici sa Veležom iz Mostara u okviru Kupa maršala Tita dao je gol legendarnom i proslavljenom golmanu i reprezantativcu Jugoslavije Enveru Mariću. Nakon toga išao je na "probu" u Dinamo iz Zagreba.
Sedamdestih godina prošlog vijeka odlazi da živi i radi u Sarajevo. U tom periodu fudbal igra u nekim manjim klubovima u okolini Sarajeva.
Zbog ratnih dešavanja devedesetih godina napušta Sarajevo i vraća se u Šamac. Fudbalom se nastavlja baviti kao vrijedan i marljiv sportski radnik. Jedno vrijeme obavljao je i funkciju tehničkog sekretara u OFS Šamac.
Životni put vraća ga u rodni kraj, gdje iako skrhan bolešću, daje sve od sebe da se Zvijezda ne ugasi.
Umro je 2017. godine.

11. новембар 2019.

Служен Парастос за погинуле борце ВРС у Доњој Слатини

У Доњој Слатини код Шамца данас је одата почаст десеторици српских бораца из овог мјеста који су погинули у протеклом рату, једном цивилу и једном несталом лицу.

Погинулима је служен помен, а потом су породице погинулих, представници локалне власти, мјесне и општинске Борачке организације и мјесне заједнице положили цвијеће.

Donja-Slatina-parastos

Предсједник Борачке организације општине Шамац Радован Зорановић рекао је да традиционално један дан у години одају почаст својим саборцима и поклањају се њиховим сјенима.

Парастосу су поред породица погинулих и мјештана присуствовали предсједница Скупштине Николина Шкрбић, начелник Одјељења за привреду и инспекцијске послове Предраг Недић и шеф Службе за друштвене дјелатности и послове цивилне заштите Слободан Стојић.

Светлана Павловић, дипл. журналиста
10. новембар 2019.

Dubrave zaustavile Mladost

fk-Dubrave-fk-Mladost-Slatina-1-0
U okviru 13. kola Druge lige Zapad, fudbaleri Dubrava na domaćem terenu ostvarili su minimalnu pobjedu nad Mladosti iz Donje Slatine rezultatom 1:0.

Utakmica je odigrana po veoma teškom, mokrom terenu i po veoma hladnom vremenu.
Prvu veliku šansu na utakmicu imale su Dubrave, Bojan Ilić u 5. minutu. Primio je precizan pas u šesnaestercu, ali je šutirao desno pored gola. U 11. minutu sa desne strane iskosa sa 18 metara, dobro šutira Nikola Popović, a njegov pogodak spriječila je prečka.

Trenutak odluke desio se u 49. minuti kada je Slobodan Gvozden prošao po desnoj strani, uputio milimetarski tačan centaršut u srce šesnaesterca gostiju, a Mirko Milaković odlično šutira glavom i pogađa nebranjeni dio mreže gola Jovice Lekića za 1:0.

Dobru priliku domaći su imali preko Dejana Tatića koji je izašao jedan na jedan sa Lekićem, ali je loše šutirao i lopta je završila u rukama golmana Mladosti. Čisti zicer imale su Dubrave u 89. minutu kada Miloš Đorđić s pet metara šutirao ravno u gostujućeg golmana.

Dubrave su ovim trijumfom probili se na devetu poziciju sa 20 bodova, dok je Mladost peta sa četiri boda više.

DUBRAVE – MLADOST (DS) 1:0 (0:0)

Strijelci: 1:0 Milaković (49). Stadion: FK Dubrave. Gledalaca: 100. Sudija: Duško Puvača (Novi Grad). Pomoćnici: Aleksandar Jevtić ı Milan Basrak (oba ız Prijedora). Delegat: Zoran Vujat (Gradiška). Kontrolor: Dario Tepavčević (Laktaši). 
Žuti kartoni: Ilić i Popović (Dubrave), Petruljević, Maslić i Mišić (Mladost).

Dubrave: Hamzić, Gvozden, Hadžialagić, I. Nježić (od 85. Đorđić), Majdanac, Ilić (od 76. V. Nježić), Milaković, Petković, Huskić (od 62. Tatić ), Kisin i Popović.
Mladost (DS): Lakić, Popović, Ristić (od 85. Đurić), Limić, Petruljević, D. Ilić, N. Ilić, Simeunović, Mišić, Petrović i Maslić (od 60. Čeliković).

Tekst: Goran Popović

Prosvjeta iz Slatine u Tenju - FOTO

Srpsko kulturno-umetničko društvo "Sveti Sava" iz Tenje, u nedjelju 10. novembra 2019. godine,  obilježilo je 12 godina postojanja i rada. Rođendansko slavlje uveličalo je i SPKD "Prosvjeta" iz Slatine.

SPKD-Prosvjeta-Slatina-u-Tenji-2019
Link za album: https://photos.app.goo.gl/ToidrZTTFTUjChft9
5. новембар 2019.

Активности Удружења пчелара „Маслачак“

Предсједник шамачког Удружења пчелара „Маслачак“ Александар Малић изјавио је да је ова година једна од најлошијих за пчеларе који су имали скроман или никакав принос меда, наводећи као примјер да су власници 50 кошница имали око 100 килограма меда за властите потребе.

„Ове године, практично, није ни било меда. Продају се залихе од прошле године, а основни разлог су лоши временски услови. Наше подручје је повољно за пчеларе, имамо багремове шуме, липу, индустријско биље, уљану репицу, али су временски услови били неповољни у вријеме медобрања“, рекао је Малић новинарима.

pcelarstvo-maslacak-aco-malic

Он је додао да је најважније да је сачуван пчелињи фонд, јер је то основни смисао и сврха даљег рада и нагласио да су 33 члана Удружења са 2.005 кошница поднијели захтјеве за општински и републички подстицај.
„Добијамо општинске подстицаје као Удружење посљедње двије године и надам се да ће тако бити убудуће. Захтјеве могу поднијети регистровани пчелари код Министарства пољопривреде, шумарства и водопривреде“, навео је Малић и додао да право на овај подстицај имају пчелари који посједују од пет до 50 кошница.

Подсјећа да је прошле године општински подстицај био седам КМ по кошници и изражава наду да ће и ове године бити на том нивоу.
„Та средства ће нам добро доћи у периоду када се припремамо за идућу сезону у погледу набавке опреме и стимулативних средстава“, каже Малић.

Малић је додао да се нада да су сви пчелари, упркос тешкој сезони, правилно и квалитетно узимали своје пчеле, те да ће им општински и републички подстицаји омогућити да надокнаде губитке.

„Право на републички подстицај имају пчелари са 50 и више пчелињих друштава. Наших осам пчелара аплицирало је. Имамо пар пчела који имају 100 и 200 друштава. Републички подстицаји су нешто нижи од општинских, али добро дођу за улагања у наредну сезону“, каже Малић.

Према његовим ријечима, Удружење ће наредних мјесеци у сарадњи са општинским Одјељењем за пољопривреду формирати електронску базу пчелињака која ће добро доћи, како њима, тако и општинским инспекцијама у погледу досељавања пчелара и лоцирања на локације које неће сметати домаћим пчелињацима.

Светлана Павловић, дипл. журналиста

Derbi bez pobjednika

mladost-slatina-borac-dubica-1-1

Utakmica 13.kola između Fudbalskog kluba „Mladost“ Donja Slatina i dubičkog Boraca završena je rezultatom 1:1.Gol za Mladost postigao je Petruljević u 25. minuti  a izjednačio Topić u 43. minuti susreta.

Naredno kolo Mladost ide u Dubrave.



Kalendar

Одржана свечана академија и отворен 19. „Видовдански сабор“

У Горњој Слатини код Шамца синоћ је одржана свечана академија поводом Видовдана и отворен традиционални 19. "Видовдански сабор". Г...

Popularni postovi