Pretraga
Kategorija članaka
Događaji 2024 (30)
Istorija (46)
Geografija (4)
Ličnosti (24)
Kolumne (5)
Sjećanje (2)
Zanimljivo (13)
Arhiva članaka
-
▼
2018
(
123
)
-
▼
окт 2018
(
13
)
- Мјештани Гајева у обновљеном Дому културе прослави...
- Karanovac - Mladost 1:2
- Fudbalski vikend 27/28.10.2018.
- Zdrava hrana - OŠ Gajevi
- Slatina u 1. svjetskom ratu
- Fudbalski vikend 20/21.10.2018.
- Humanitarno veče "Svim srcem za Helenin hod"
- Najava kola za 14.10.2018
- Izbori 2018 Gajevi
- Izbori 2018 Donja Slatina
- Izbori 2018 Gornja Slatina
- Izbori 2018 Srednja Slatina
- Edukacija učenika o opasnostima od mina
-
▼
окт 2018
(
13
)
Omiljene stranice
уторак, 23. октобар 2018.
Slatina u 1. svjetskom ratu
уторак, октобар 23, 2018
|
Posted by
Предраг Пајић
Pero Todorović, D. Slatina, 6.12.1916. g. |
Predgovor
Saznanja o Slatini i stradanju ljudi iz Slatine u 1. svjetskom ratu ima veoma malo, pisanih tragova gotovo da i nema. Malo se i nerado o tome i pričalo. I nije to samo slučaj kada je u pitanju Slatina isto stanje je kada je riječ o prostoru bivše države u kojoj smo zajednički živjeli. Koliko se sjećam, u sistemu kojem smo obrazovani, više smo se bavili tom temom u okviru svjetskih prilika i događaja nego prilikama i događajima na našem prostoru. Nešto više znanja sticali smo o Sarajevskom atentatu i Gavrilu Principu i nešto malo o Solunskom frontu.
U nastojanju da bacim malu iskru svjetlosti na te događaje, prije svega na događaje i ljude iz Slatine, sakupio sam nešto dokumenata koje ovom prilikom stavljam na uvid.
Uvod
Godine 1914, mladići (regruti) iz Slatine (kao i regruti iz cijele Bosne i Hercegovine) bili su mobilisani u Austrougarsku vojsku za borbu protiv Srbije a kasnije po izbijanju 1. svjetskog rata i za borbu protiv svih njenih protivnica. Austrougarska vojska je na području BiH imala četiri regimente a Slatinci su uglavnom popunjavali sastav. 3. regimente. Većina njih svoje je kosti ostavila na ratištima širom svijeta radi interesa i ciljeva Austrougarske monarhije i njenih saveznica.
Samo nekolicina onih koji su tokom rata bili zarobljeni na ruskom frontu i po sopstvenoj želji pridodani srpskoj vojsci na Krfu učestvovala je u proboju Solunskog fronta i time pridonijela slomu Austrougarske monarhije i prestanku njene okupacije BiH.
Zapovjednik u ovoj regimenti Pero Blašković, u svojoj knjizi "Sa Bošnjacima u svjetskom ratu" navodi sledeće: „O svojim vrlim vojnicima i ratnim drugovima Bošnjacima moram kazati, da su bili među najboljim vojnicima svijeta. U životu me pratila sreća. Zaista je sreća da sam poslije tolikog ratovanja izvukao živu glavu, a velika je sreća i to, što cijelog rata nisam mijenjao jedinicu, nego sam uvijek ratovao sa istim momcima iz bh 3 Tuzlanskog okruga koji su bili dobri, hrabri i uzorno disciplinirani.“. (str. 6-7.)
O odlasaku bosanskohercegovačke treće regimente u 1. svjetski rat njen zapovjednik kaže sledeće:
Saznanja o Slatini i stradanju ljudi iz Slatine u 1. svjetskom ratu ima veoma malo, pisanih tragova gotovo da i nema. Malo se i nerado o tome i pričalo. I nije to samo slučaj kada je u pitanju Slatina isto stanje je kada je riječ o prostoru bivše države u kojoj smo zajednički živjeli. Koliko se sjećam, u sistemu kojem smo obrazovani, više smo se bavili tom temom u okviru svjetskih prilika i događaja nego prilikama i događajima na našem prostoru. Nešto više znanja sticali smo o Sarajevskom atentatu i Gavrilu Principu i nešto malo o Solunskom frontu.
U nastojanju da bacim malu iskru svjetlosti na te događaje, prije svega na događaje i ljude iz Slatine, sakupio sam nešto dokumenata koje ovom prilikom stavljam na uvid.
Uvod
Godine 1914, mladići (regruti) iz Slatine (kao i regruti iz cijele Bosne i Hercegovine) bili su mobilisani u Austrougarsku vojsku za borbu protiv Srbije a kasnije po izbijanju 1. svjetskog rata i za borbu protiv svih njenih protivnica. Austrougarska vojska je na području BiH imala četiri regimente a Slatinci su uglavnom popunjavali sastav. 3. regimente. Većina njih svoje je kosti ostavila na ratištima širom svijeta radi interesa i ciljeva Austrougarske monarhije i njenih saveznica.
Samo nekolicina onih koji su tokom rata bili zarobljeni na ruskom frontu i po sopstvenoj želji pridodani srpskoj vojsci na Krfu učestvovala je u proboju Solunskog fronta i time pridonijela slomu Austrougarske monarhije i prestanku njene okupacije BiH.
Zapovjednik u ovoj regimenti Pero Blašković, u svojoj knjizi "Sa Bošnjacima u svjetskom ratu" navodi sledeće: „O svojim vrlim vojnicima i ratnim drugovima Bošnjacima moram kazati, da su bili među najboljim vojnicima svijeta. U životu me pratila sreća. Zaista je sreća da sam poslije tolikog ratovanja izvukao živu glavu, a velika je sreća i to, što cijelog rata nisam mijenjao jedinicu, nego sam uvijek ratovao sa istim momcima iz bh 3 Tuzlanskog okruga koji su bili dobri, hrabri i uzorno disciplinirani.“. (str. 6-7.)
O odlasaku bosanskohercegovačke treće regimente u 1. svjetski rat njen zapovjednik kaže sledeće:
„… Poslije pola sata ušao je u kafanu moj „Taskorporal“ i donio mi rezervnu zapovijest prema kojoj sam imao otputovati iz Budimpešte zorom idućeg dana sa 18 oficira i 172 podoficira u Tuzlu po ratnu regimentu… U to sam vrijeme bio komandant podoficirske škole i zamjenik komandanta 16. kompanije. Odmah sam pohrlio u gornju kasarnu, predao kompaniju, raspustio školu i uputio se u svoj stan da se spremim na dugi put – duži nego što sam mogao naslutiti. U zoru 27. VII izveo sam iz naše kasarne najelitniji odred naše regimente. Osamnaest mladih oficira određenih za osamnaest transporta iz Tuzle u Budimpeštu i gotovo sve podoficire, koje je regimenta imala. Preko noći svi su dobili novu novcatu „hecht-grau“ uniformu i bila je prava milina pogledati kako te šarže Bošnjaka visokog i uspravnog rasta te lijepog držanja, marširaju uz zvukove najbolje peštanske muzike prema Jozsef kolodvoru. Prozori su se otvarali, snene su glave provirivale, žene su odmah bacale cvijeće…
"U Tuzli je bila vreva i vašar. Kod kadera (dopunska komanda, vojni okrug, op. aut.) sam našao aparat nedorastao za teški zadatak. Posao je bio opsežniji nego kod drugih kadera zbog daleko većeg broja vojnika, a morali su ga svladati malobrojni i slabi oficiri sa još slabijim podoficirima. Odziv je bio uzoran, pošto se na prvi poziv prezentiralo 14. 000 vojnika. Uspjeh je pokazao da je upravni aparat u Bosni bio vrlo jak. Svi su došli u nedjeljnom odijelu i u lijepom redu… Transporti su odlazili u redu, samo je bio mali zastoj u Bos. Brodu zbog pretovara iz jednih vagona u druge… Sa posljednjim sam transportom pošao i ja ispraćen od gradonačelnika, okružnog poglavara i svih svećenika regimente i javio sam se 5. VIII u Budimpešti kod regimentske komande, pošto sam izvršio zapovijest. Cijela je ratna regimenta bila na okupu, a drugog je dana prije podne određen polazak na ratište.“"Prvo ratište na koje je regimenta upućena bio je front u Srbiji, gdje je vodila bitku kod Šapca. Zatim su uslijedili drugi frontovi i mnoge bitke: Lwow, Karpati, Užok, Dubidža, Wojčin, Galicija, Ikwa kod Sopanowa u Wolchyniji, Brody-a, Wysocko, Žwyžyn, Pienaka, Bukovina, Lamon, Montello, Soča… Valja nam ovdje posebno spomenuti dvije velike rijeke: Dnjestar na ruskom ratištu i Piavu na italijanskom frontu." (str. 78-80.)
Uslijed općeg sloma 1918. godine, zapovjedniku Blaškoviću, pripala je obaveza da najveći dio regimente odvede u italijansko a zatim u francusko zarobljeništvo. Vojnici su se vraćali kućama i nekoliko godina poslije završetka rata. Oni vojnici, koji nisu pali u zarobljeništvo, u organizovanom transportu vratili su se u Tuzlu noću, a da ne nastanu kakve nezgode javljeno im je kako je najbolje da se ratnici sa talijanskog ratišta neopaženo raziđu svojim kućama. (str. 6-7.)
Vojnici u bosanskohercegovačkim jedinicama su tokom Prvog svjetskog rata primili brojna odlikovanja i zlatne medalje za hrabrost od strane Austrougarske monarhije.
Popis gubitaka
Popis gubitaka
Podaci prikupljeni iz "Verlustliste" (Verlustliste ili Popis gubitaka bila je publikacija K.u.K. ministarstva rata tokom 1. svjetskog rata, izdavana na njemačkom jeziku u Beču. Brojevi su objavljivani gotovo svakodnevno od 1914. sve do 1919. i sadrže milione imena stradalih iz svih krajeva Austro-ugarske monarhije):
Stanojević Stanoja, Infanterist, bh. Inf. Rgt. Nr.3, Bosnien, Gradačac, Slatina, verwundet, * br. 11, str. 68, 05.09.1914;
Starčević Gjorgo, bh. IR. Nr. 3, Bosnien, Gradačac,Slatina, verw., br. 11, str.68, 05.09.1914;
Savić Jovan, Res.Inft, bh. IR. Nr. 3, ArbaiterAbt. Nr. 1/3, Bosnien, Gradačac, Slatina gor., 1881, verw. (Brustschuß), br. 69, str. 49, 27.11.1914;
Vasiljević Petar, Gefr. Titkorp., bh. IR. Nr. 3, Bosnien, Gradačac, Gor. Slatina, 1883, verw., br. 130, str. 46, 20.02.1915;
Gajić Gjoko, Inft., bh. IR. Nr. 3, 16. Komp., Bosnien, Gradačac, Gornja Slatina, 1886, tot (Dec. 1914), br. 142, str. 14, 15.03.1915;
Stankovic Ilija, Inft., bh. IR. Nr. 3, 15. Komp., Bosnien, Gradačac, Gornja Slatina, 1892, kriegsgef., br. 142, str. 39, 15.03.1915;
Marić Iloju, ResJäg., bh. FJB., 1. Komp., Bosnien, Gradačac, Slatina doln., 1889 verw., krigsgef. (Berecowka, Gouvernement Sabajkalks, Rußland.), br. 163, str. 25, 20.04.1915;
Marić Iloju, ResJäg., bh. FJB., 1. Komp., Bosnien, Gradačac, Slatina doln., 1889 verw., krigsgef. (Berecowka, Gouvernement Sabajkalks, Rußland.), br. 163, str. 25, 20.04.1915;
Džinić Stepan, Inft., bh. IR. Nr. 3, 6. Komp., Bosnien, Gradačac, Slatina, 1894, verw., br. 171, str. 12, 04.05.1915;
Stanojević Stanko, Inft., bh. IR. Nr. 3, 4. Komp., Bosnien, Gradačac, Slatina,1894, tot (11-20.3.1915.), br. 171, str. 38, 04.05.1915;
Stanojević Stanoja, Res.Inft, bh. Inf. Rgt. Nr.3, 7. statt. 2. Komp., Bosnien, Gradačac, Dl. Slatina, 1882, verw., br. 172, str. 44, 05.05.1915;
Božić Ivo, Getr., bh. IR. Nr. 3, 7. Komp., Bosnien, Gradačac, Slatina, 1878, verw., br. 175, str. 8, 10.05.1915;
Marić Ilija, Inft., bh. IR. Nr. 3, 16. Komp., Bosnien, Gradačac, Slatina, 1893, tot (21-30.3.1915.), br. 175, str. 25, 10.05.1915;
Lazukić Lazar, Inft., bh. IR. Nr. 3, 3. Komp., Bosnien, Gradačac, Slatina, 1881, tot (01.04.1915), br. 178, str. 26, 16.05.1915;
Galić Jozo, Inft., bh. IR. Nr. 3, 13. Komp., Bosnien, Gradačac, Slatina, 1895, verw., br. 204, str. 14, 03.07.1915;
Kovačević Pero, Inft., bh. IR. Nr. 3, 13. Komp., Bosnien, Gradačac, Slatina, 1892, verw., br. 204, str. 22, 03.07.1915;
Vuksanović Simon, Inft., bh. IR. Nr. 3, 15. Komp., Slatina, 1883, Schußverletzung, ResSpit. In Kolozsvar, br. 51, str. 78, 29.10.1914;
Gagulić Anto, Korp., bh. IR. Nr. 3, 2. Komp., Bosnien, Gradačac, Slatina, 1894, verw., br. 222, str. 15, 28.07.1915;
Stanišić Jovan, Inft., bh. IR. Nr. 3, 2. Komp., Bosnien, Gradačac, Slatina, 1894, verw., br. 222, str. 40, 28.07.1915;
Gagulić Ilija, Jäg., bh. FJB., 6. Komp., Bosnien, Gradačac, Slatina, 1886 verw., br. 245, str. 14, 22.08.1915;
Gagulić Ilija, Jäg., bh. FJB., 6. Komp., Bosnien, Gradačac, Slatina, 1886 verw., br. 245, str. 14, 22.08.1915;
Juril Anto, Jäg., bh. FJB., 6. Komp., Bosnien, Gradačac, Slatina, 1883, verw., br. 245, str. 19, 22.08.1915;
Cvijanović Stipe, Inft., bh. IR. Nr. 3, 14. Komp., Bosnien, Gradačac, Slatina,1893, verw, br. 247, str. 10, 25.08.1915;
Jurišević Jovo, Inft., bh. IR. Nr. 3, 7. Komp., Bosnien, Gradačac, Srednja Slatina, 1877, verw, br. 247, str. 20, 25.08.1915;
Savić Pavo, Inft., bh. IR. Nr. 3, 6. Komp., Bosnien, Gradačac, Donja Slatina, 1881, verw., br. 274, str. 20, 25.09.1915;
Despić Petar, Inft., bh. IR. Nr. 3/V, 2. Komp., Bosnien, Gradačac, Gornja Slatina, 1879, verw., br. 282, str. 12, 03.10.1915;
Džinić Niko, Inft., IR. NR. 3/V, 3. Komp., Bosnien, Gradačac, Gradna Slatina, 1886, verw., br. 282, 14, 03.10.1915;
Džinić Niko, Inft., IR. NR. 3/V, 3. Komp., Bosnien, Gradačac, Gradna Slatina, 1886, verw., br. 282, 14, 03.10.1915;
Bosić Jovan, Korp., bh. IR. Nr. 3, 16. Komp., Bosnien, Gradačac, Gor. Slatina, 1878, kriegsgef., br. 312, str. 9, 11.11.1915;
Božić Marijan, Inft., bh. IR. Nr. 3, 4. Komp., Bosnien, Gradačac, Slatina, 1892, kriegsgef., br. 312, str. 10, 11.11.1915;
Bjelić Velimir, Inft., bh. IR. Nr. 3, 8. Komp., Bosnien, Gradačac, Slatina, 1891, verw., br. 322, str. 9, 24.11.1915;
Bjelić Velimir, Inft., bh. IR. Nr. 3, 8. Komp., Bosnien, Gradačac, Slatina, 1891, verw., br. 322, str. 9, 24.11.1915;
Džambić Božo, Inft., bh. IR. Nr. 3, 4. Komp., Bosnien, Gradačac, Slatina, 1895, verw., br. 322, str. 14, 24.11.1915;
Stanković Ilija, Inft., bh. IR. Nr. 3, Bosnien, Gradačac, Gornja Slatina, 1889, verw. (Zugeteilt von bh. IR. Nr.3/V, 1. Komp.), br. 334, str. 51, 13.12.1915;
Stanojević Niko, Inft., bh. IR. Nr. 3, 2. Komp., Bosnien, Gradačac, Slatina, 1896, verw., br. 346, str. 42, 30.12.1915;
Mandirević Mato, Inft., bh. IR. Nr. 3/V, 3. Komp, Bosnien, Gradačac, Slatina srp., 1888, verw., br. 346, str. 35, 30.12.1915;
Marković I Božo, Korp., bh. IR. Nr. 3, 6. Komp., Bosnien, Gradačac, Slatina dol., 1891, kriegsgef. Rußland, br. 372, str. 29 , 07.02.1916;
Stojanović Lazar, Inft.,bh. IR. Nr. 3, 8. Komp., Bosnien, Gradačac, Slatina Gornja, 1893, verw., br. 379, str. 46, 13.03.1916;
Stojanović Lazar, Inft.,bh. IR. Nr. 3, 8. Komp., Bosnien, Gradačac, Slatina Gornja, 1893, verw., br. 379, str. 46, 13.03.1916;
Bjelić Jelisija, Korp., bh. IR. NR. 3, Bosnien, Gradačac, Slatina dol., 1890, kriegsgef., Mokschau, Gouvernement Pensa, Rußland, br. 424, str. 8, 25.03.1916;
Džombić Pero, ErsRes., bh. IR. Nr. 3, ErsBaon, Bosnien, Gradačac, Slatina, 1888, kriegsgef., Elabuga, Gouvernement, Wjatka, Rußland, br. 424, str. 15, 25.05.1916;
Majstorović Petar, Inft., bh. IR. Nr. 3, 1. MarschKomp, Bosnien, Gradačac, Slatina gor., 1882, kriegsgef., Kurmisch, Gouvernement, Sibirsk, Rußland, br. 424, str. 38, 25.05.1916;
Majstorović Petar, Inft., bh. IR. Nr. 3, 1. MarschKomp, Bosnien, Gradačac, Slatina gor., 1882, kriegsgef., Kurmisch, Gouvernement, Sibirsk, Rußland, br. 424, str. 38, 25.05.1916;
Milovanović Jovo, Inft., bh. IR. Nr. 3, 4. ErsKomp, Bosnien, Gradačac, Gor. Slatina, 1877, kriegsgef., Mokschan, Gouvernement, Pensa, Rußland, br. 424, str. 35, 25.05.1916;
Jovanović Mitar, Inft.,bh. IR Nr. 3, Bosnien, Gradačac, Slatina gor., 1889;kriegsgef., Aquila, Italien, br. 429, str. 22, 07.06.1916;
Jovanović Mitar, Inft.,bh. IR Nr. 3, Bosnien, Gradačac, Slatina gor., 1889;kriegsgef., Aquila, Italien, br. 429, str. 22, 07.06.1916;
Miličevič Marko, Inft., bh. IR. Nr. 3, Bosnien, Gradačac, Slatina sred., 1889, kriegsgef., Aguila, Italien, br. 429, str. 34, 07.06.1916;
Marković Gligor Gefr., bh. IR. Nr. 3, MGA. I, Bosnien, Gradačac, Donja-Slatina, 1887, verw., br. 433, str. 36, 21.06.1916;
Cavarovic Mijo des Ivo, LstInft., IR. Nr.22, 3. Komp., Bosnien, Slatina dol., 1889, verw., br. 450, str. 10, 10.08.1916;
Cavarovic Mijo des Ivo, LstInft., IR. Nr.22, 3. Komp., Bosnien, Slatina dol., 1889, verw., br. 450, str. 10, 10.08.1916;
Bjelić Petar, Infst., bh. IR. Nr. 3, 8. Komp., Bosnien, Gradačac, Slatina, 1895, kriegsgef., Rußland, br. 494, str. 10, 28.11.1916;
Bošić Petar, Infst., bh. IR. Nr. 3, MGA. IV, Bosnien, Gradačac, Slatina, 1893; verw.; br. 494, str. 13, 28.11.1916;
Pelić Stojan, Infst., bh. IR. Nr. 3, 5. Komp., Bosnien, Gradačac, Slatina, 1895; verw.; br. 494, str. 44, 28.11.1916;
Adamic, Marko, Tragtf. Tragtierstaffel Nr.733, Bosnien, Gradačac, srednja Slatina, 1887;gestorben (19./2.1917);
Bošić Petar, Infst., bh. IR. Nr. 3, MGA. IV, Bosnien, Gradačac, Slatina, 1893; verw.; br. 494, str. 13, 28.11.1916;
Pelić Stojan, Infst., bh. IR. Nr. 3, 5. Komp., Bosnien, Gradačac, Slatina, 1895; verw.; br. 494, str. 44, 28.11.1916;
Adamic, Marko, Tragtf. Tragtierstaffel Nr.733, Bosnien, Gradačac, srednja Slatina, 1887;gestorben (19./2.1917);
Bošnjak statt. Bošnjaković Pero, Res.Inft. Statt Infst., bh. IR. Nr. 3, 11. Komp., Bosnien, Gradačac, Slatina, 1887, tot (7.02.1916), br. 551, str. 71, 10.04.1917;
Kertić Jefto, Jäg., bh. FJB. Nr. 3, 4. Komp., Bosnien, Gradačac, Slatina, 1897, verw., br. 570, str. 27, 10.05.1917;
Zekić Stipo des Ivka, Infst., bh. IR. Nr. 3, zugetailt dem bh IR. Nr. 5 10 Komp. Bosnien, Gradačac, Slatina,1879; verw., br. 582, str. 63, 30.05.1917;
Miličević Božo, Jäg., bh. FJB. Nr. 3, Bosnien, Gradačac, Slatina, 1876, verw., br. 585, str. 39, 05.06.1917;
Kertić Jefto, Jäg., bh. FJB. Nr. 3, 4. Komp., Bosnien, Gradačac, Slatina, 1897, verw., br. 570, str. 27, 10.05.1917;
Zekić Stipo des Ivka, Infst., bh. IR. Nr. 3, zugetailt dem bh IR. Nr. 5 10 Komp. Bosnien, Gradačac, Slatina,1879; verw., br. 582, str. 63, 30.05.1917;
Miličević Božo, Jäg., bh. FJB. Nr. 3, Bosnien, Gradačac, Slatina, 1876, verw., br. 585, str. 39, 05.06.1917;
Marković Jovo, Infst., bh. IR. Nr. 3, MGA. Nr. 1, Bosnien, Gradačac, Don. Slatina, 1897, tot (30.9.1916), br. 556, str. 32, 14.06.1917;
Gjurić Tomo,Infst., bh. IR. Nr. 3, MGKomp., Bosnien, Gradačac, Slatina, 1888, tot, (17./3.1917), br. 592, str. 18, 26.06.1917;
Tubaković Jovo, Jäg., bh. FJB. Nr. 5, 4. Komp., Bosnien, Gradačac, Gornja Slatina, 1884, verw., br. 603, str. 53, 28.07.1917;
Gjurić Tomo,Infst., bh. IR. Nr. 3, MGKomp., Bosnien, Gradačac, Slatina, 1888, tot, (17./3.1917), br. 592, str. 18, 26.06.1917;
Tubaković Jovo, Jäg., bh. FJB. Nr. 5, 4. Komp., Bosnien, Gradačac, Gornja Slatina, 1884, verw., br. 603, str. 53, 28.07.1917;
Sekulić Živan, Lst. Jäg., bh. FJB. Nr. 3, 4. Komp., Bosnien, Gradačac, Slatina, 1879 statt 1877, gefallen (26./10.1916 stat 27.-30./10.1916), br. 603, str. 58, 28.07.1917;
Čatić Nikola, Infst., bh. IR. Nr. 3, 9. Komp, Bosnien, Gradačac, Srednja Slatina, 1879, gefallen (20.-31./3.1917), br. 604, str. 10, 31.07.1917;
Lukić Milan, Infst., bh. IR. Nr. 3, 9. Komp., Bosnien, Gradačac, Slatina, 1888, verw., br. 625, str. 31, 06.11.1917;
Majič Mate, Lst. Jäg., FJB. Nr. 7, 1. Komp., Bosnien, Gradačac, Slatina, 1879, verw., br. 627, str. 21, 13.11.1917;
Majič Mate, Lst. Jäg., FJB. Nr. 7, 1. Komp., Bosnien, Gradačac, Slatina, 1879, verw., br. 627, str. 21, 13.11.1917;
Simić Pero, Lst. Infst., bh. IR. Nr. 3, zugeteilt dem IR. Nr. 96, 2. komp., Bosnien, Gradačac, Donja Slatina, 1893, gefallen (1.-15./10.1917), br. 625, str. 53, 22.12.1917;
Gazetić Jelisije, Jäg., bh. FJB. Nr. 3, 3. Komp., Bosnien, Gradačac, Slatina, 1874, verw., br. 655, str. 25, 27.02.1918;
Cübelja Anton, Lst. Infst., bh. IR. Nr. 3 zugeteilt dem k. u. k. Fst.B. Nr. 1, Bosnien, Gradačac, Slatina sred., 1879, gefallen (17./4.1917), br. 656, str. 10, 05.03.1918;
Cübelja Anton, Lst. Infst., bh. IR. Nr. 3 zugeteilt dem k. u. k. Fst.B. Nr. 1, Bosnien, Gradačac, Slatina sred., 1879, gefallen (17./4.1917), br. 656, str. 10, 05.03.1918;
Radulović Živan, Lst. Infst., bh. IR. Nr. 3, Bosnien, Gradačac, Slatina gor., 1881, gefallen (6./6.1917), br. 656, str. 46, 05.03.1918;
Božić Pavo d. Ivo, Gefr., bh. EtappenBaon., Bosnien, Sr. Slatina, 1893, gestorben (1./1.1918), br. 662, str. 13, 23.03.1918;
Božić Pavo d. Ivo, Gefr., bh. EtappenBaon., Bosnien, Sr. Slatina, 1893, gestorben (1./1.1918), br. 662, str. 13, 23.03.1918;
Crnjaković Petar, Infst., bh. IR. Nr. 3 zugeteilt dem IR. Nr. 79, 16. Komp., Bosnien, Gradačac, Slatina, 1878, verw., br. 682, str. 12, 25.06.1918;
Stanišić Stojan, Infst., bh. IR. Nr. 2, 4. Komp., Bosnien, Gradačac, Slatina, 1897; gefallen (15./3.1918), br. 690, str. 53, 12.08.1918;
Kertić Jovan, Jäg., bh. FJB NR. 7, Bosnien, Slatina, 1887; gestorben (15./5.1918); br. 692, str. 25, 24.08.2018;
Lukić Marko, Lst Infst., bh. IR. Nr. 3, Bosnien, Gradačac, Slatina gor., gefallen (2./4.1917), br. 704, str. 37, 12.10.1918;
Radić Mihajlo, Infst., bh. IR. Nr. 3, 6. Komp., Bosnien, Gradačac, Slatina, 1895, br. 708, str. 46, 29.01.1919;
Podaci prikupljeni iz Nachrichten über Verwundete und Verletzte (Vijesti o ranjenim i bolesnicima, radi se o sličnoj publikaciji kao što je "Verlustliste", samo što se ova bavila vojnicima koji su bili ranjeni ili bolesni i prolazili su kroz neke od vojno zdravstvenih ustanova Monarhije):Stanišić Stojan, Infst., bh. IR. Nr. 2, 4. Komp., Bosnien, Gradačac, Slatina, 1897; gefallen (15./3.1918), br. 690, str. 53, 12.08.1918;
Kertić Jovan, Jäg., bh. FJB NR. 7, Bosnien, Slatina, 1887; gestorben (15./5.1918); br. 692, str. 25, 24.08.2018;
Lukić Marko, Lst Infst., bh. IR. Nr. 3, Bosnien, Gradačac, Slatina gor., gefallen (2./4.1917), br. 704, str. 37, 12.10.1918;
Radić Mihajlo, Infst., bh. IR. Nr. 3, 6. Komp., Bosnien, Gradačac, Slatina, 1895, br. 708, str. 46, 29.01.1919;
Vuksanović Simon, Inft., bh. IR. Nr. 3, 15. Komp., Slatina, 1883, Schußverletzung, ResSpit. In Kolozsvar, br. 51, str. 78, 29.10.1914;
Pušeljić Mato Inft., bh. IR. Nr. 3, 3. Komp., Slatina, 1883, krank, ResSpit. Nr. 1 in Osijek, br. 103, str. 40, 29.11.1914;
Radič Avram, Zugsf., bh. IR. Nr. 3, 10. Komp., Slatina, 1886, Darmtyphus, ResSpit in Tuzla, br. 132, str. 93, 08.12.1914;
Tešić Sofre, Inft., bh. IR. Nr. 3, 15. Komp., Dolna Slatina, 1890, Quetsch ung d. r. Vortußes, Hiltsspital in Totmegyer, br. 133, str. 48, 09.12.1914;
Cavarovics Jozo, Inft., bh. IR. Nr. 3, 14. Komp., Slatina, 1881, krank, ResSpit. in Kisszeben, br. 140, str. 62, 11.12.1914;
Markovich Gligor, Inft., bh. IR. Nr. 3, 4. Komp., Slatina dolna, 1887, krank, ReSpit. in Reichenberg, br. 212, str. 29, 14.01.1915;
Radić Avran, TitZugsf., bh. IR. Nr. 3, 10. Komp., Dol. Slatina, 1886, Darmtyphus, ResSpit in Derventa, br. 212, str. 37, 14.01.1915;
Radić Avran, TitZugsf., bh. IR. Nr. 3, 10. Komp., Dol. Slatina, 1886, Darmtyphus, ResSpit in Derventa, br. 212, str. 37, 14.01.1915;
Gjekić Obren, Zugsf., bh. IR. Nr. 3, 2. Komp., Slatina, 1883, krank, GarmSpit. Nr. 17 in Budapest, br. 251, str. 15, 29.01.1915;
Bosić Todor, Gefr., bh. IR. Nr. 3, 10. Komp., Slatina, 1889, Schussverletzung, ResSpit. Nr.1 in Wien, VII. Stiftskaserne, br. 285, str. 9, 12.02.1915;
Lučić Mato, Inft., bh. IR. Nr. 3, 4. Komp., S. Slatina, 1892, Schußwunde am Kopf, ResSpit in Prag, br. 336, str. 30, 12.03.1915;
Lučić Mato, Inft., bh. IR. Nr. 3, 4. Komp., S. Slatina, 1892, Schußwunde am Kopf, ResSpit in Prag, br. 336, str. 30, 12.03.1915;
Vasiljević Jovan, Korp., bh. IR. Nr. 3, 9. Komp., Slatina, krank, Universtätsklinik in Budapest, br. 399, str. 51, 10.05.1915;
Gluhačević Muksim, Inft., bh. IR. Nr. 3, 1. ErsKomp., Slatina, 1876, krank, GarnSpit in Budapest, br. 415, str. 21, 10.06.1915;
Gluhačević Muksim, Inft., bh. IR. Nr. 3, 1. ErsKomp., Slatina, 1876, krank, GarnSpit in Budapest, br. 415, str. 21, 10.06.1915;
Gluvacević Maxim, Inft., bh. IR. Nr. 3, 3. Komp., Slatina, 1875, krank, Kriegsspital im Gefängnis des Pestvidek Gerichtshauses in Budapest, br. 417, str. 16, 12.06.1915;
Dzombič Božo, Inft., bh. IR. Nr. 3, 2/14, Slatina, 1895, Schussverletzung, Wundstarrkrampf, 17./10.1915 gestorben im GarnSpit. Nr. 3 in Ptzemysl, beerdigt am dortigen Zentralfriedhof, br. 483, str. 10, 01.03.1916;
Džombic Rista, Inft., bh. IR. Nr. 3, 5. ErsBaon. 18. Marsch-Komp., Slatina, 1893, Lungentuberkulose 18./4.1916, gestorben im ResSpit. in Tuzla, beerdigt am dortigen Militärfriedhof, Grab Nr. 223, br. 500, str. 12, 15.06.1916.
Dsombic Panto, Jäg., bh. FJB Nr. 3, Slatina, 1882, Lungentuberkulose 11./3.1917, gestorben im Barackenspital in Pe´cs, beerdigt am dortingen Zentralfriedhof, Gruppe W, Reihe 21, Grab Nr. 20, Kl. 5., br. 536, str. 12, 31.05.1917,
Dsombic Panto, Jäg., bh. FJB Nr. 3, Slatina, 1882, Lungentuberkulose 11./3.1917, gestorben im Barackenspital in Pe´cs, beerdigt am dortingen Zentralfriedhof, Gruppe W, Reihe 21, Grab Nr. 20, Kl. 5., br. 536, str. 12, 31.05.1917,
Podaci prikupljeni iz "Građa za monografiju Bosanski Šamac i okolina", spisak boraca Jugoslovenske dobrovoljačke divizije na Solunskom frontu:
Petar Đekić, Gornja Slatina;
Petar Đekić, Gornja Slatina;
Savo Savić, Donja Slatina;
Cvijan Pejić, Donja Slatina;
Tanasije Stevanović, Donja Slatina;
Avram Radić, Donja Slatina;
Džombić Pero, Srednja Slatina.
Podaci poznati autoru članka:
Pajić (Dimitrija) Pero, Srednja Slatina, rođ. 1885/90, poginuo 1918. (mjesto pogibije nepoznato).
Pajić (Božo) Joco, Srednja Slatina, rođ. 1885, poginuo 1916/18. (mjesto pogibije nepoznato).
Skraćenice: verw, verwundet - ranjen, tot - mrtav, kriegsgef. - zarobljen, gestorben - umro, gefallen -poginuo, krank - bolestan.
*broj, strana i datum su podaci o publikaciji (Verlustliste) u kojoj je objavljen podatak.
NAPOMENA: Podatke sam prepisivao tačno onako kako su navedeni u pomenutim izvorima. Može se primijetiti da su kod nekih osoba podaci dosta slični i vjerovatno se u takvim slučajevima radi o istim osobama (Radič Avram - Radić Avran, Džambić Božo - Dzombič Božo, Gluhačević Muksim - Gluvacević Maxim i sl.). Stanojević Stranoja navodi se u dva broja, postoji mogućnost da je 2 puta ranjavan. Stanković Ilija jednom ranjen drugi put zarobljen.
Podaci poznati autoru članka:
Pajić (Dimitrija) Pero, Srednja Slatina, rođ. 1885/90, poginuo 1918. (mjesto pogibije nepoznato).
Pajić (Božo) Joco, Srednja Slatina, rođ. 1885, poginuo 1916/18. (mjesto pogibije nepoznato).
Skraćenice: verw, verwundet - ranjen, tot - mrtav, kriegsgef. - zarobljen, gestorben - umro, gefallen -poginuo, krank - bolestan.
*broj, strana i datum su podaci o publikaciji (Verlustliste) u kojoj je objavljen podatak.
NAPOMENA: Podatke sam prepisivao tačno onako kako su navedeni u pomenutim izvorima. Može se primijetiti da su kod nekih osoba podaci dosta slični i vjerovatno se u takvim slučajevima radi o istim osobama (Radič Avram - Radić Avran, Džambić Božo - Dzombič Božo, Gluhačević Muksim - Gluvacević Maxim i sl.). Stanojević Stranoja navodi se u dva broja, postoji mogućnost da je 2 puta ranjavan. Stanković Ilija jednom ranjen drugi put zarobljen.
Labels:
Istorija
Пријавите се на:
Објављивање коментара
(
Atom
)
Kalendar
Budućnost demonstrirala snagu protiv Bratstva
Dana, 21. aprila 2024. godine, Budućnost je ugostila svoje rivale iz Dubice, ekipu Bratstva, u okviru 10. kola PFL Modriča-Š...
Popularni postovi
-
Želјko Jurić , rođen je 3. maja 1976. godine u Bosanskom Šamcu. Do šesnaeste godine živeo je u Srednjoj Slatini. Godine 1993. pres...
-
U nedjelju, 29. septembra 2024. godine, na stadionu Budućnosti u Gornjoj Slatini odigrala se možda ključna utakmica Područne lige Modriča - ...
-
PREDGOVOR Na početku želim da napomenem da sam materijal za pisanje ovog članka uzimao iz knjiga - "Selo Slatina kod Bosan...
-
Dobrodošli na blog "Slatinski ljetopis - Pajić Predrag"! Blog predstavlja moj pokušaj da na jednom mjestu sačuvam što više inf...
-
Milan Bosić, sin Marka, postao je prvi Slatinac koji je učestvovao na Olimpijskim igrama, kao član olimpijskog tima Srbije. Rođ...
0 comments :
Постави коментар