Pretraga

Arhiva članaka

Приказивање постова са ознаком NOB. Прикажи све постове
Приказивање постова са ознаком NOB. Прикажи све постове

Đoko Tadić: O borbama na Sibovcu

U knjizi "18. hrvatska istočnobosanska narodnooslobodilačka udarna brigada", koju je napisala grupa autora, opisana je borba koja se dogodila 19. i 20. oktobra 1944. godine. Borba se vodila između jedinica Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije (NOVJ) i jedinica Jugoslovenske vojske u otadžbini (JVUO) i Ustaških jedinica. Ovaj događaj opisan je u dijelu knjige pod nazivom "O borbama na Sibovcu i Brki", a autor je Đoko Tadić.

S obzirom na to da su neki učesnici bili iz Slatine, a borba se odigrala blizu Slatine, predstavljamo vam ovaj odlomak.

Partizanski izvještaj iz marta 1944. godine

Izvještaj govori o ratnim prilika marta 1944. godine na području Posavine i Trebave. Daje nam i prikaz komandnog kadra za oblast Posavine i Trebave kao i informacije o novoformiranoj komandi mjesta Gornja Slatina. 


Izvor: Zbornik dokumenata i podataka o narodnooslobodilačkom ratu, BORBE U BOSNI I HERCEGOVINI 1944. godine.

Spisak partizanskih boraca iz Slatine

Zbirni pregled:

Boraca iz Slatine u raznim partizanskim jedinicama a prema podacima koje sam uspio prikupiti bilo je 156.

Poginulo je 35 boraca ili oko 22,43%.
Prvi borac iz Slatine koji je poginuo bio je Savo Radulović, 13.januara 1942. godine.
Poslednji borac koji je poginuo bio je Milovanović Jove Ilija, 1.11.1945. godine.

Pregled po teritorijalnoj zastupljenosti i godinama pristupa NOB-i u tabeli ispod:

Mjesto
od 1941
od 1942
od 1943
od 1944
od 1945
 nepoz.  
Ukupno
Gor. Slatina
 2
5
45
 5
 28

 85
Sr. Slatina
 2
11
1
 14
Donj. Slatina
 4
 1
19

24
Gajevi
 6
 27 

 33
Ukupno
2
 5
57 
 6
85
1
156 

Po nacionalnoj strukturi bilo je: Srba 148 , Jugoslovena 4 i  Hrvata 3 i Slovenaca 1.

NOB i partizani u Srednjoj Slatini

Jugoslovenska partizanska zastava
Učešća i doprinosa NOB-i (narodno-oslobodilačkoj borbi) mještana Srednje Slatine gotovo da i nije bilo. Razloga za to ima nekoliko.
Prvo, Srednja Slatina je uoči II svjetskog rata bilo mirno posavsko selo gdje su se skoro svi mještani bavili poljoprivredom. Naporno su radili, išli u crkvu a za politiku skoro da nisu ni znali. Politikom su se bavili samo kada bi izlazili na izbore, glasajući redovno, vjerovatno pod uticajem crkve, za stranke koje su se predstavljale isključivo kao nacionalne (Hrvati za Hrvatsku seljačku stranku, a Srbi za Listu vladajućih krugova Kraljevine Jugoslavije). Jako mali broj je bio pismen. U selu nije postojala ni škola ni crkva.
Drugo, selo iako veliko po broju stanovništva u kulturnom-prosvjetnom smislu bilo je jako zaostalo. Nije postojao nikakav društveni, ni kulturni niti sportski rad. Veoma mali broj ljudi je izlazio iz sela. O idejama, o klasnoj borbi, ravnopravnosti, radničkim i seljačkim pravima, revoluciji i sl., koje je propagirala KPJ ( Komunistička partija Jugoslavije) nisu ni čuli.

Popularni postovi

Пратиоци