Novogodišnja priredba đaka prvaka u Osnovnoj školi Gornja Slatina i područnom odjeljenju u Gajevima je bila predivan događaj koji je oduševio sve prisutne.

Čestitamo im na njihovim prvom nastupu u svijetu umjetnosti i želimo im puno uspjeha u daljem školovanju!

Са задовољством вас обавјештавамо да је Општина Шамац успјешно реализовала пројекат изградње водоводне мреже у МЗ Горња Слатина. Ово је велики успјех за Општину Шамац, која је суфинансирала и надзирала овај пројекат, али и за извођача радова, који је одрадио све по највишим стандардима и у рекордном року.

Водоводна мрежа се простире на 24 километра и обухвата 240 домаћинстава. Осим тога, биће уређени простор око изворишта и банкине, тако да ће цијели пејзаж добити нови изглед.

Свечано отварање и пуштање у рад водоводне мреже биће организовано 14.01.2024. године у 15.00 часова.

Желимо да искористимо ову прилику да напоменемо да сви мјештани Горње Слатине који желе да се прикључе на нову водоводну мрежу то могу учинити по истој цијени до 14.01.2024. године. Након тог датума, цијена прикључка ће се повећати, тако да вам савјетујемо да не одуговлачите са одлуком. 

Ако имате било каква питања или недоумица, може те се обратите КП „Водовод и канализација" Шамац, на тел. 054 611-950.

Mara Jovanović bila je sekretarica u ovoj školi, u kojoj je provela cijeli svoj radni vijek. Ona je bila omiljena među kolegama ali i učenicima zbog svoje kompetentnosti, odgovornosti, smirenosti ali i ljubaznosti i susretljivosti.

Cvijeta Jović bila je nastavnica hemije. Određeni period bila je i na čelu ovog kolektiva. Pamtićemo je kao stručnu, pedantnu i kreativnu nastavnicu, ali kao i uspješnu direktoricu.

Dragan Simeunović bio je domar u područnoj školi u Gajevima. Za njega se može reći da je bio odgovoran, pouzdan, praktičan i uvijek optimističan.

Višedecenijskim radom i trudom, oni su neprocjenjivo doprinijeli radu naše škole ali i razvoju ovog sela, kroz obrazovanje i kulturu. Zato im se kolektiv odužio, dostojanstveno onako kako su to oni i zaslužili.

Mi im se zahvaljujemo na svemu što su učinili za nas i našu zajednicu i želimo im sve najbolje u penziji. Neka im je sa srećom!

Fudbalski savez opštine Šamac, sinoć je, po 22 put, izabrao najbolje pojedince i klubove. Najbolji klub je FK "Crkvina" iz Crkvine, šampion Područne lige Modriča - Šamac i trenutni član Regionalne lige RS, grupa "centar". Za najboljeg fudbalera izabran je Petar Marčeta, mladi napadač drugoligaša Borca iz Šamca.

Nagrađeni u 2023. godini

Simo Varadinović, predsjednik FSO Šamac pozdravio je sve prisutne i čestitao nagrađenima. Istakao je da Savez već punih 22 godinu nagrađuje najbolje u svojim redovima. Naglasio je da su klubovi ostvarili dobre rezultate u godini na izmaku, izražavajući nadu da će naredna 2024. godina donijeti još više uspjeha.

U ime nagrađenih, zahvalio se Božo Pajić.

Sinoć je na trgu u Šamcu održana "Zimska čarolija", umjetnički događaj koji je okupio učenike iz Osnovne škole "Gornja Slatina" i drugih škola sa područja opštine. Oni su nas oduševili svojim kreativnim i originalnim performansima, koji su obuhvaćali ples, muziku, recitaciju i slikanje. Bilo je to pravo zimsko slavlje koje je osvijetlilo trg svojim bojama i zvukovima.

Ovom prilikom želimo da se zahvalimo svim učenicima i nastavnicima koji su učestvovali u organizaciji i realizaciji ovog projekta. Pokazali su nam da umjetnost ima moć da nas poveže, inspirira i razveseli. Također, zahvaljujemo se svim građanima koji su došli podržati naše mlade talente i uživati u njihovim nastupima.

"Zimska čarolija" na ušću u Šamcu je bila nezaboravno iskustvo za sve nas. Nadamo se da ćemo i ubuduće imati priliku vidjeti ovakve umjetničke manifestacije u našem gradu.

U ovom članku želim da podijelim sa vama neke zanimljive činjenice o Ibri i Zlati Grčić, učiteljima koji su radili u Gornjoj Slatini i drugim mjestima u Bosni. Oni su bili dio prosvjetne elite koja je obrazovala generacije djece u teškim vremenima. U knjizi "Selo Slatina kod Bosanskog Šamca i njena okolina" od igumana Jovana Nedić piše da su Ibro i Zlata Grčić učiteljovali u Gornjoj Slatini u periodu od 1940. do 1946. godine. Dalje, je navedeno da su rodom od Mostara (vjerovatno se ovdje misli na Ibru, o.a.) i da su iz Slatine premješteni u Srebrenicu, a potom u Donji Žabar. Stariji mještani Slatine sjećaju se ovo dvoje učitelja koji su ih učili u veoma teškom periodu Drugog svjetskog rata. Njihova životna priča je puna uspona i padova, ali i ljubavi prema svom pozivu i narodu.

"Novi behar" piše da su polaznici učiteljske škole u Mostaru, među kojima je i Ibrahim Grčić, položili maturu 19.6.1928. godine.

"Prosvjetni Glasnik", službeni organ Ministarstva prosvjete Kraljevine Jugoslavije za godinu 1935, u odluci kojoj se vrše postavljenja učitelja,  donosi sledeći zapis:

...

Grčić A. Ibrahim, iz Viteza, sreza travničko-g, banovine drinske, u Han-Kumpaniju, sreza travničkog, banovine drinske, s pravima činovnika IX položajne grupe;

Grčić I. Zlata, iz Donjeg Žabara, sreza brčkog, banovine drinske, u Han-Kumpaniju, sreza travničkog, banovine drinske, s pravima činovničkog pripravnika... 

Tamo su se vjerovatno Zlata i Ibro upoznali i stupili u brak.

Isto glasilo za godinu 1937. piše da je Grčić I. Zlata postavljena za činovnika IX položajne grupe u Han-Kumpaniji, sreza travničkog, banovine drinske.

Najvjerovatnije da su Ibrahim i Zlata nakon Han-Kumpanije došli u Slatinu, 1940. godine. U Slatini su stekli poštovanje i zahvalnost mještana koji su ih pamtili kao dobre i predane učitelje.

Nažalost, poslije rata su doživjeli nepravdu od nove vlasti. Njihova sudbina je sigurno u tim trenutcima bila neizvjesna i teška.

 

Juče se u OŠ "Gornja Slatina" održalo predavanje o opasnostima koje petarde mogu izazvati. Predavanje su vodili službenici PU Šamac Dragan Jaćimović i Stojan Radulović, koji su nam prenijeli zašto petarde nisu igračke, već ozbiljna prijetnja za našu bezbjednost i zdravlje. 

Oni su nam rekli da petarde mogu izazvati teške povrede ruku, očiju, ušiju i drugih dijelova tijela. Petarde mogu izazvati požare, eksplozije i materijalnu štetu. Petarde su takođe ilegalne i kažnjive po zakonu. Zato je važno da se ne igramo sa njima, već da ih ostavimo profesionalcima koji znaju kako da ih rukuju. 

Josip Broz Tito je na različite načine njegovao i razvijao svoj kult ličnosti. Kult njegove ličnosti bio je toliko snažan da je u nekim trenucima on sam bio važniji čak i od države koju je predstavljao. Tito je bio ikona Jugoslavije. O njemu su se stvarali mitovi, učilo se u školama, pjevale su se pjesme, snimani su filmovi, slavio se njegov rođendan, a odavane su mu i razne počasti, kako u zemlji tako i u inostranstvu.

Uspostavio je harizmatičnu komunikaciju s narodom, što je bilo veoma važno za njegovanje kulta ličnosti i održavanje na vlasti. To je činio na različite načine. Jedan od njih bio je kumstvo djeci iz višečlanih porodica. 

Tito je bio kum mnogoj djeci iz takvih porodica, širom Jugoslavije, iz različitih republika i različitih nacionalnosti. To je bio način da pokaže svoju brigu za narod i da stvori privrženost i zahvalnost kod ljudi.

Tako dolazimo i do ovog članka. “... Nedavno je maršal Tito, preko svog izaslanika Pante Nikolića sekretara Sreskog komiteta Saveza komunista za Bosanski Šamac, kumovao devetom djetetu Jovana Tubakovića, zemljoradnika iz sela Gornja Slatina...”

Ovaj članak je objavljen. u listu “Borba” iz Beograda, dana 22. novembra 1953. godine."

GORNJA SLATINA, 5. maj 1976.

Razvoj sporta i fizičke kulture u osnovnim školama bosansko-šamačke komune je na zavidnoj visini. Zastupljene su skoro sve sekcije u školama od cvjećarske do literarne. Šahovska sekcija je jedna od najaktivnijih. Povodom toga, Centar za osnovno obrazovanje u Bosanskom Šamcu organizovao je prvo šahovsko prvenstvo u Gornjoj Slatini. Na prvenstvu su učestvovale škole iz Domaljevca, Obudovca, Crkvine, Gornje Slatine i Bosanskog Šamca.

Interesovanje za turnir bilo je veliko. Iz svake škole na turniru je učestvovala po jedna ekipa od 8 članova (pet muškaraca i tri djevojčice). Najbolji uspjeh postigli su slatinski osnovci, osvojili su prvo mjesto. Drugo mjesto pripalo je Bosanskom Šamcu, treće Domaljevcu, četvrto Obudovcu, a peto Osnovnoj školi u Crkvini.

Najbolji uspjeh na turniru postigla je učenica Anka Bosić iz Gornje Slatine.

Vaso ANTIĆ 

Objavljeno u "Glasu Komuna", 5. maja  1976. g.

Na svečan način u nedjelju je starica JOKA BOSIĆ, majka narodnog heroja Pere Bosića, presjecanjem vrpce zvanično pustila u promet novi moderan asfaltni put koji nosi naziv „Put narodnog heroja Реге Bosića". Pred svečano puštanje u promet ove saobraćajnice duge sedam kilometara i dvijestotineipedeset metara, održana je mala svečanost, a prisutne je pozdravio ĐORDE JOVANOVIĆ, predsjednik Mjesne konferencije SSRN Gornja Slatina. O ovoj najvećoj poslijeratnoj akciji, o onome što je učinjeno do danas i narednim planovima, okupljenima je govorio ĐOKO BOSIĆ, predsjednik Mjesne zajednice. On je istakao veliku ulogu stanovništva ovoga sela, ali i nesebičnu materijalnu i moralnu podršku Skupštine opštine i izvršnih tijela društveno-političkih organizacija. Mještani ovoga sela dobrovoljnim radom, samodoprinosima i izuzetnim zalaganjem uspjeli su uz razumijevanje nadležnih da postignu značajne rezultate u razvoju infrastrukture u selu. Ako bi se brojili uspjesi, onda ne treba ići dalje nego vidjeti novu zgradu za prosvjetne radnike, Osnovnu školu "Pero Bosić", vrlo simpatičnu i moderno uređenu dječiju kuhinju...

Uspjesi su očigledni, a oni su još veći ako se ima u vidu činjenica da ovo selo broji 330 domaćinstva, ili 1450 stanovnika, od kojih je 50 zaposleno, oko 200, radi u inostranstvu, a ima 150 udruženih poljoprivrednih proizvođača. Dobrovoljnim radom i pomoću Samoupravne interesne zajednice za fizičku kulturu u selu je izgrađeno lijepo fudbalsko igralište i svlačionice. Gotovo da ne postoji domaćinstvo koje nema radio-aparat, a gotovo svako 10 televizor. Mnogo je toga učinjeno od rata na ovamo. Treba li spomenuti i činjenicu da su u Gornjoj Slatini još davno zasvijetlile električne žarulje, a da je sada upravo u pripremi аkсijа na rekonstrukciji niskonaponske mreže kroz selo.

Te i brojne akcije, a posebno velika аkсijа asfaltiranja puta, učinili su da mještani Gornje Slatine nedjeljni praznik proslave još svečanije, a najbolji dokaz je u činjenici što je kolona automobila, koja se kretala asfaltiranim putem, bila zasipana cvijećem. 

Dan ranije Gornju Slatinu je posjetio i CVIJETIN MIJAIOVIĆ, član Savjeta Federacije. Drug MIJATOVIĆ je razgovarao sa aktivistima u Gornjoj Slatini, posjetio majku narodnog heroja Реге Bosića, obišao u Šamcu gradilište Spomen-doma i razgovarao sa društveno-političkim radnicima.

Sa ovoga skupa upućen je telegram drugu Titu koji je okupljenim radnim ljudima i građanima pročitala ANKICA STANIŠIĆ, predsjednik Osnovne organizacije Saveza socijalističke omladine Osnovne škole „Рего Bosić" iz Slatine.

Poslije zbora izveden je kulturno-umjetnički program, a zatim je održano veliko narodno veselje.

Građevinski radovi na školi Područnog odjeljenja Gajevi su u toku. Vlada Republike Srpske odobrila je finansijska sredstva u iznosu od 19.220,00 KM za sanaciju šteta na školskim objektima PO Gajevi i centralne škole, koji su oštećeni tokom elementarnih nepogoda koje su zadesile našu opštinu. 

Ovi radovi su dio našeg kontinuiranog truda da se unaprijedi školsko okruženje za učenike i omoguće im se još bolji uslovi za učenje.

Pitanje: “Kada su se Gajevi izdvojili iz Gornje Slatine?”, često je predmet rasprava između stanovnika Gornje Slatine i Gajeva. 

Na osnovu informacija koje sam pronašao, Gajevi su faktički postali naseljeno mjesto 9. novembra 1990. godine.

-------------------------------------

Na osnovu Amandmana LV, tačka 1. stav 2, na Ustav Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine,  predsjednik Skupštine Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine, donosi 

UKAZ 

O PROGLAŠENJU ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O UTVRĐIVANJU NASELJENIH MJESTA I O IZMJENAMA U NAZIVIMA NASELJENIH MJESTA 

U ODREĐENIM OPŠTINAMA

    Proglašava se Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o utvrđivanju naseljenih mjesta i o izmjenama u nazivima naseljenih mjesta u određenim opštinama, koji je donijela Skupština Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine na sjednici Društveno-političkog vijeća od 30. oktobra 1990. godine

“Carevo novo odelo” je klasična bajka koja je ovom prilikom oživljena na sceni, pružajući učenicima nezaboravno iskustvo. Predstava je bila puna čarolije koja je oduševila sve prisutne. 

Direktorica Centra za kulturu Šamac, Milanka Blagojević, zajedno sa svojim timom, uložila je veliki trud da ovaj događaj bude moguć. Njihova posvećenost kulturi i umjetnosti zaista zaslužuje svaki respekt a svi koji su učestvovali u stvaranju ove čarolije zaslužuju divljenje. Njihov rad i trud su doprinijeli stvaranju nezaboravnog iskustva za učenike.

Ovaj događaj je još jedan dokaz koliko je važno ulagati u kulturu i umjetnost. One obogaćuju naše živote, otvaraju naše umove i pomažu nam da bolje razumijemo svijet oko sebe. Očekujemo da će se ovakvi događaji nastaviti i u budućnosti, pružajući našoj zajednici priliku da uživa u čarima umjetnosti. Radujemo se budućim predstavama i novim čarobnim trenucima koje će one donijeti.