Popis Srednje Slatine iz 1910

Četvrti popis koji je sprovela Austro-Ugarska u Bosni i Hercegovini bio je 1910. godine. Počeo 10. oktobra 1910. godine. Prije popisa izvršena je numeracija svake kuće i utvrđena topografija mjesta. Osim stanovništva vršen je i popis stoke. Na osnovu toga popisa, Statistički odsjek Zemaljske vlade sačinio je pregled pod naslovom "Rezultati popisa žiteljstva u Bosni i Hercegovini od 10. oktobra 1910. godine".

Srednja Slatina, prvi put, je popisana kao zasebno selo. U knjizi "Selo Slatina kod Bosanskog Šamca i njena okolina", iguman Jovan Nedić kaže: "Kada je za donjoslatinskog kneza došao Trivo Subanović, izdvoji se jedan dio sela i nazva se Srednja Slatina."

Koje je to godine bilo, nemamo nekih pisanih podataka, sa sigurnošću samo možemo tvrditi da se to dogodilo između dva popisa (1895-1910).

Na spomenicima, u groblju u Srednjoj Slatini, za osobe sa područja Srednje Slatine navodi se da su iz Donje Slatine sve do 1910. godine.

Srednja Slatina je bila u sastavu kotara Gradačac a on je pripadao okrugu Tuzla.

Prema popisu Srednja Slatina je imala:
Kuća 110 a domaćinstava 111.
Stanovnika 824 i to: muškaraca 444 i žena 380.
Pravoslavnih je bilo 202 i to: muškaraca 109 i žena 93.
Katolika je bilo 622 i to: muškaraca 335 i žena 287.

Slobodnih seljaka: glavari obitelji 17 a svojadi (ukućana) 107.
Kmetovi: glavara obitelji 84 a svojadi 583.
Kmetovi ujedno i slobodni seljaci: pretežno slobodni seljaci 0, pretežno kmetovi: glavara porodice 5, svojadi 72.
Poljoprivredom se bavilo 819 stanovnika a ostalim zanimanjima 5.

Popis stoke:
Posjednika stoke 103 domaćinstva.
Konja 138, goveda 634, koza 0, ovaca 283, svinja 451, gusaka 33, pataka 243, kokoši 1781, purana 504, košnica 78. Posjednici košnica 29 domaćinstava.

Moramo se diviti Austrijancima na temeljitosti.