Pretraga
Kategorija članaka
Događaji 2024 (30)
Istorija (46)
Geografija (4)
Ličnosti (24)
Kolumne (5)
Sjećanje (2)
Zanimljivo (13)
Arhiva članaka
Omiljene stranice
субота, 28. јануар 2012.
Porijeklo porodica
субота, јануар 28, 2012
|
Posted by
Предраг Пајић
O porijeklu porodica u Srednjoj Slatini dragocjene podatke dao nam je iguman Jovan Nedić. On je šezdesetih godina počeo prikupljati etnološku građu o Slatini. Godine 1991. godine izdao je knjigu "Selo Slatina kod Bosanskog Šamca". Lično je obilazio porodice i zapisivao podatke o njihovom porijeklu. Ovi podaci nastali su kao plod njegovog dvadesetogodišnjeg istraživanja od početka šezdesetih do početka osamdesetih godina prošlog vijeka. Istraživanje je obuhvatilo pravoslavno i katoličko stanovništvo.
Srednja Mahala
Ime dobila po svom položaju, jer se nalazi na sredini Srednje Slatine.
BAĆIĆI: Smatraju da su porijeklom iz Hercegovine. Zovu se još i Đuranovići, po imenu pretka. Prvo dosele u okolinu Odžaka. Kako su ovde često umirali, smatrali su da je mesto nesretno te presele u Slatinu (6 kuća, Slava Sv. Nikola).
ŽABARAC: U prvoj polovini XIX veka došao neki Makso, priženio se i ovde ostao. Žabarac nazvan po mjestu porekla (2 kuće, Slava Sv. Lazar).
GAZETIĆI: Milan Gazetić iz Gajeva došao u kuću Milanki Žabarac 1950 godine. Ne zna starije porijeklo (1 kuća, Slava Sv. Georgije).
BOŽANOVIĆI: Ne znaju otkuda su (3 kuće, Slava Sv. Trifun).
CVIJANČEVIĆI: Nepoznato porijeklo (4 kuće, Slava Arlije Sv. muč. Lup).
MIKIĆI: Od Banje Luke došla dva brata Mika i Despo Despić sa svojim ocem, kome je ime nepoznato. Mikini sinovi se po ocu nazovu Mikići, a Despini sinovi zadrže staro prezime (9 kuća, Slava Sv. Luka).
LAZUKIĆI: Starinom su od manastira Vozuće. Predak Nedo prvo doseli u Novi Grad (Vučijak) oko 1830. godine. Imao je tri sina od kojih Pero dođe u Srednju Slatinu, drugi brat ode u Crkvinu, a treći ostane u Novom Gradu (5 kuća, Slava Sv. Nikola).
STOKIĆI: Iz Hercegovine davno doselio Stojko Skrobić po kome se potomci nazovu Stokići. Godine 1851. spominju se dvije kuće ovog roda - Spasoja i Stanka Skrobića /90/ (11 kuća, Slava Sv. Simeon Bogoprimac).
STANOJEVIĆI: Ne znaju odakle su porijeklom (4 kuće, Slava Miholjdan).
DESPIĆI: Sa Mikićima čine jedan rod gdje je dat opširniji opis (3 kuće, Slava Lučindan).
ILIĆI IV: Cvijana Ilića dovela mati iz Obudovca 1935. godine preudavši se ovde za Petra Džombića. Posle Petrove smrti, Cvijan naslijedi imanje i uzme Džombića Slavu Đurđevdan, a ostavi rodovsku Sv. apostola Marka (1 kuća).
SPASOJEVIĆI: U istom su rodu sa Spasojevićima u Panjiku. Ne znaju odakle su porijeklom (1 kuća, Slava Sv. Simeon Bogoprimac).
MARKOVIĆI II: Iz Branice došao Nikola Marković i priženio se u Đukiće. Porijeklo im je nepoznato (1 kuća, Slava Mitrovdan).
PAJIĆI: Ne znaju otkuda su (5 kuća, Slava Sv. arhiđ. Stefan). Ranije se zvali Jankovići (op. autora).
ĐUKIĆI: Ogranak su Đurića iz Panjika i Gajeva gde je dat opširniji opis (3 kuće, Slava Đurđevdan).
DžOMBIĆI I: Iz Hercegovine došao otac nekog Riste Džombića kome je ime nepoznato. Ranije se zvali Ristići, a po drugima Sarići. U istom su rodu sa Džombićima u Gajevima (5 kuća, Slava Đurđevdan).
DžOMBIĆI II: Vode porijeklo iz Hercegovine. Ovde došao neki Ostoja sa ženom Ružicom. Kažu da nisu u rodu sa Džombićima I iako im je ista slava (3 kuće, Slava Đurđevdan).
VASILjEVIĆI I: Gavro Vasiljević došao iz Panjika i priženio se u Pajiće 1921. godine (3 kuće, Slava Jovanjdan).
GLUVAĆEVIĆI: Porijeklo im je nepoznato. Ovde prešli iz Gajeva (1 kuća, Slava Markovdan).
SIMEUNOVIĆI: Prešli iz Gajeva 1964. godine (1 kuća, Slava Đurđevdan).
PANIĆI: Nikola Panić došao iz Žabara 1959. godine (1 kuća, Slava Sv. Nikola).
NIKIĆI: Iz Žabara doseli Andrija Nikić oko 1935. godine. Ranije je živio u Grabovu Gaju kod Gradačca (1 kuća, Slava Đurđevdan).
Kraljičani
Naziv zaseoka nastao po jednoj anonimnoj kraljici.
ZUPCI: Stari im došli od Dervente. Ne znaju starije porijeklo (6 kuća.).
BOŽIĆI: Ne znaju otkuda su (11 kuća).
KUPREŠACI: Starinom su od Kupresa (4 kuće).
ČOVIĆI: Ivo Čović doselio iz Gornje Tramošnice i priženio se u Kuprešake. Ne znaju starije porijeklo (2 kuće).
MANDARIĆI: Od Imotskog (Dalmacija) došao Nikola Mardarić u Bijelu odakle 1922. godine preseli u Slatinu. Imao je pet sinova: Jakova, Danku, Ivu, Avgustina i Antu. Mandarića ima i na Buni kod Mostara (3 kuće).
GALIĆI: Predak Mato davno doselio od Travnika (25 kuća).
BAŠKARIĆI: Pričaju da su im stari došli od Karpata. Prvo dosele u okolinu Dervente, pa pošto im se tu ne svidi, dođu u Slatinu (7 kuća).
DJEDOVIĆI: Porijeklo im je nepoznato (2 kuće).
JURIČI: Ne znaju odakle im je starina. U novije vreme preovlađuje naziv Jurići umesto Juriči. Zovu se još i Katići, po nekoj babi Kati (20 kuća).
MANDIĆI: Nepoznatog su porijekla (12 kuća).
MILIĆEVIĆI: Ovde došli iz Tramošnice a dalje porijeklo vode iz Hercegovine od Mostara gdje ih i danas ima (8 kuća).
JOVIĆI: Ništa ne znaju o svom porijeklu (2 kuće).
MARJANOVIĆI: Djed im došao oko 1890. godine. Ne znaju odakle im je starina (2 kuće).
ANIĆI: Iz Orlova Polja preselio Ivo Anić 1953. godine. Dalje porijeklo im je nepoznato (1 kuća).
MRKONjIĆI: Ne znaju odakle im je starina (3 kuće).
VIDAKOVIĆI: Niko Vidaković došao iz Tramošnice i priženio se u Kuprešake 1920. godine. Pričaju da su im stari, davno došli od Karpata (1 kuća).
IVANKOVIĆI: Ne znaju porijeklo. Ima ih i u Mahali i u Njivku (2 kuće).
Gornjani
Nalaze se na najjužnijem dijelu sela u podgorini planine Trebave, pa otuda naziv zaseoka.
BOŠNjACI: Starinom su iz Hercegovine od Širokog Brijega - današnje Lištice, gdje ih ima još. Dr J. Dedijer navodi da su Bošnjaci starinom Stipići iz Knina i da su prozvani Bošnjaci zato što su 1819. godine selili u Bosnu./95/ U Slatinu je najprije doselila neka Ivka sa svojim sinovima, pa ih zovu još i Ivkovići (21 kuća).
MARIĆI: Predak Jozo doselio od Dervente. Pričaju da su se ranije zvali Topići, a Marići prozvani ovde po njegovoj majci Mari (9 kuća).
LUČIĆI: Ne znaju odakle su im stari došli (7 kuća). Dvije familije Lučića iz različitih strana doselile su u Gornjane. Jedni su se zvali Nikičini po djedu Nikici, oni su se doselili iz Turića, a drugi su se zvali Jozicini po djedu Jozici i doselili su iz Krepšića. Inače, ranije porijeklo Lučića je dijelom iz Dalmacije a dijelom iz Hercegovine. Bilo je puno više kuća Lučića ali su se raselili. Ima ih dosta i u Australiji. (Po informacijama Ivice Lučić).
MUTAVDžIĆI: Vode porijeklo iz Hercegovine. Stari im prvo dosele u okolinu Tuzle, pa pošto se ovde nešto posvađaju sa Turcma pobjegnu u Oštru Luku, odakle kasnije Ivo Mutavdžić preseli u Slatinu. Prezime je, svakako, postalo od profesije jednog ili više predaka koji su bili mutavdžije /96/ (1 kuća).
JURILjI: Stari im doselili iz Hercegovine od Mostara (6 kuća). Jurilje je Herceg Stjepan pozvao iz Splita u okolinu Mostara kao dobre zidare odakle su kasnije prešli u Bosnu. Ovi u Hercegovini su sve do 1891. godine slavili sv. Georgija kada su po zahtjevu svoga paroha napustili. /97/
ĆATIĆI: Misle da su porijeklom iz Hercegovine i da su davno ovde došli. Zovu se još i Ružići (4 kuće).
GAGULIĆI: Ne znaju odakle im je starina (2 kuće).
ZOVKIĆI: Porijeklo nepoznato (2 kuće).
DžINIĆI: Ne znaju svoje porijeklo (3 kuće).
ADžAMIĆI: Stari im davno došli, ali ne znaju odakle (7 kuća).
MAŠIĆI: Postoje 2 kuće. Nepoznato porijeklo.
PUŠELjIĆI: Ne znaju odakle su im stari došli (1 kuća).
CIRAK: Ne znaju starije porijeklo (1 kuća).
ĆUBELA: Misle da su porijeklom iz Hercegovine (1 kuća).
IVANKOVIĆI: Nedavno doselili. Ne znaju odakle im je starina (1 kuća).
SARIĆI: Došli iz Hasića posle drugog svjetskog rata (1 kuća).
ČOVIĆI: Porijeklo nepoznato (1 kuća). Op. autora
Njivak
Ovde je nekada bio seoski atar obrastao u šumu, trnje i korov. Naseljenici ga po dolasku očiste i izdijele na mnoge parcelice - njive, gdje je vremenom formirano naselje, pa otuda naziv zaseoka njiva - Njivak.
MAJIĆI: Iz Donje Mahale došao Mato Majić i priženio se u Lepane. Zovu se još i Bilići (3 kuće)./98/
ĆAVAROVIĆI: Stari im davno došli od Mostara (Hercegovina), gdje ih još ima. Čine jedan rod sa Lepanima (5 kuća).
IVANKOVIĆI: Porijeklo im je nepoznato (14 kuća).
BOŽIĆI: Sa Božićima u Kraljičanima čine jedan rod. Zovu se još i Dujakovići (9 kuća).
LOVRIĆI: Vjeruju da su porijeklom iz Hercegovine. Ne znaju kada su im stari doselili (11 kuća).
LEPANI: Ogranak su Ćavarovića, a daljim porijeklom iz Hercegovine (7 kuća).
ANIĆI: Ne znaju porijeklo. Ovde prešli iz Orlova Polja. Ima ih i u Kraljičanima (1 kuća).
KOVAČEVIĆI: Starinom su iz Hercegovine. Kažu da im je jedan od predaka bio kovač zbog čega su i prozvani Kovačevići (9 kuća). Profesor M. Filipović spominje Kovačeviće rimokatolike u okolini Modriče i navodi da su „došli iz Mrkonjić Grada bježeći otuda zbog ubistva Muslimana i bili mutavdžije"./99/ Nisam mogao utvrditi da li su sa ovima u Slatini u istom rodu.
JAGIĆI: Ogranak su Ćevarovića, a daljim porijeklom iz Hercegovine. Jedno vrijeme zvali su se i Lepani, a docnije Jagići, po nekoj babi Jagi (3 kuće).
Na mjestima gdje iza prezimena stoji rimski broj, to je iz razloga što je na području Slatine živjelo više porodica sa istim prezimenom. /?/ označavaju fusnote u knjizi "Slatina selo kod Bosanskog Šamca".
Porijeklo porodica iz Gornje Slatine, Donje Slatine i Gajeva možete vidjeti na stranici http://www.sloven.de/slatina/.
Ako neko ima nekih podataka osim ovih može da koriguje postojeće, molim da mi se javi pajic.p@gmail.com.
Labels:
Istorija
Пријавите се на:
Објављивање коментара
(
Atom
)
Kalendar
Budućnost demonstrirala snagu protiv Bratstva
Dana, 21. aprila 2024. godine, Budućnost je ugostila svoje rivale iz Dubice, ekipu Bratstva, u okviru 10. kola PFL Modriča-Š...
Popularni postovi
-
Želјko Jurić , rođen je 3. maja 1976. godine u Bosanskom Šamcu. Do šesnaeste godine živeo je u Srednjoj Slatini. Godine 1993. pres...
-
U nedjelju, 29. septembra 2024. godine, na stadionu Budućnosti u Gornjoj Slatini odigrala se možda ključna utakmica Područne lige Modriča - ...
-
PREDGOVOR Na početku želim da napomenem da sam materijal za pisanje ovog članka uzimao iz knjiga - "Selo Slatina kod Bosan...
-
U knjizi "18. hrvatska istočnobosanska narodnooslobodilačka udarna brigada", koju je napisala grupa autora, opisan...
-
Nešto bez čega Slatina ne može zimi, svakako je igra prstena. Igra koja je na ovom našem prostoru veoma dugo. Niko ne zna reći od kada se ...
U zaseoku gornjani zivili su lucici , citav jedan kraj se zvao lucica kraj imali su svoju trgovinu cak je bila i pekara u lucica sokak ali tu pekaru nisu drzali lucici vec , niko maric zvan pekar ono deminiranje sto je poceto na mojica njivi tacno kod lucica sokak a to je isto bila zemlja lucica samo prodata mojicima i dole nize prema gajevima do rijeke to su sve bile lucica zemlje kuca od pere panica njegov otac nikola kupijo je od lucica to ti samo navodim kako je bilo kompletno u tom kraju puno lucica ali su otisli po bijelom svjetu neko je moro neko nije to je od prilike neka vrsta sudbine pozdrav .
ОдговориИзбриши