Rezultati popisa stanovništva odnose se na stanje na dan 15. marta 1948. godine. Popisnica je sadržavala 13 pitanja i omogućila je sveobuhvatan uvid u demografske karakteristike stanovništva poslije ratnih razaranja i društvenih promjena. Popis je imao za cilj utvrditi stvarno stanje stanovništva nakon ratnih zbivanja i omogućiti planiranje obnove zemlje. Ovaj popis ima poseban značaj jer predstavlja demografsku sliku Jugoslavije nakon najvećih ratnih gubitaka u istoriji ovog prostora. Između popisa iz 1931. godine i ovog iz 1948. godine dogodile su se dramatične promjene - Drugi svjetski rat, Holokaust, masovne migracije stanovništva, agrarna reforma i uspostavljanje novog društvenog sistema.

Rezultati popisa stanovništva iz 1948. godine prikazani su kao statistički podaci prema administrativno-teritorijalnoj podjeli zemlje koja je važila 15. marta te godine. Mjesni narodni odbor (MNO) Slatina Gornja pripadao je srezu Bosanski Šamac. MNO Slatina Gornja obuhvatao je sela: Gornja Slatina, Srednja Slatina, Donja Slatina i Kornica.

Mjesni narodni odbori predstavljali su osnovnu jedinicu lokalne samouprave u novom društvenom sistemu i zamijenili su raniji sistem lokalnih vlasti. Djelovali su kao organi narodne vlasti na nivou grupa sela ili manjih teritorijalnih jedinica, odgovorni za sprovođenje odluka viših organa i rješavanje lokalnih pitanja u skladu sa principima narodnooslobodilačke borbe i socijalističke izgradnje.

Popisi stanovništva pružaju surove, ali iskrene uvide u našu prošlost. Analiza demografskih promjena u naseljima između 1931. i 1948. godine otkriva određene trendove i oslikava priču o jednom od najtežih perioda naše istorije – Drugom svjetskom ratu.

Iako ne postoje zvanični podaci o nacionalnoj strukturi po naseljima za 1948. godinu, možemo uraditi snažnu komparativnu analizu na osnovu ukupnih brojeva koje imamo.

U periodu od 1931. do 1948. godine, ukupno stanovništvo u naseljima Gornja Slatina, Srednja Slatina, Donja Slatina i Kornica poraslo je sa 3.946 na 4.596, što predstavlja ukupan rast od 16,47%.

Međutim, rast nije bio ravnomjeran po naseljima:

Kornica je zabilježila najveći porast broja stanovnika od 33,10%, sa 559 na 744 stanovnika.

Gornja Slatina je imala značajan rast od 15,02%, sa 1644 na 1891 stanovnika.

Srednja Slatina je porasla za 14,40%, sa 1160 na 1327 stanovnika.

Analiza ukupnog stanovništva za sva naselja zajedno otkriva promjene u nacionalnoj strukturi, što je posebno zanimljivo s obzirom na period. Prema popisu iz 1931. godine, Srbi su činili 62,67% stanovništva, a Hrvati 37,10%.

Broj Srba porastao je sa 2.473 na 2.818, dok se njihov udio u ukupnom stanovništvu smanjio na 61,31%.

Broj Hrvata porastao je sa 1.464 na 1.766, a njihov udio u ukupnom stanovništvu je porastao na 38,42%.