Pretraga

Arhiva članaka

Одржани „16. Слатински сусрети“

У Швајцарском граду Цириху одржана је 16. по реду манифестација „Слатински сусрети“ којој су присуствовали представници  Мјесних заједница Горња,  Доња и Средња Слатина и Гајева, свештеник слатинске парохије Драган Павловић, те представници општине Шамац на челу са начелником општине Ђорђем Милићевић.


Од ове године Удружење Слатинаца за своју  крсну славу прославља славу Свете Тројице, те је ломљен славски колач уз присуство око 150 слатинаца и гајевљана на привременом раду у Швајцарској.
На манифестацији од привремено запослених у Швајцарској за Удружењу грађана за лица са посебним потребама Шамац уручена су средства у висини од око 2.500 КМ.


Том приликом начелник општине Шамац Ђорђе Милићевић се захвалио организаторима рекавши да је ово била једна садржајна посјета у пријатној атмосфери гдје су кроз дружење имали прилику да размијене искуства са нашим људима који су и до сада учествовали у хуманитарним акцијама и појединим пројектима на шамачком подручју.

Светлана Павловић, дипл. журналиста

Priredba i druženje folkloraša VIDEO

Dana, 18. maja 2019. godine, u Domu kulture u Srednjoj Slatini, održana je priredba i druženje folklornih sekcija iz Slatine i Crkvine.
Tom prilikom folklorna sekcija iz Slatina izvela je koreografije: Igre iz Mačve i Igre iz Binačke Morave.
Na kraju programa članovi Prosvjete su se zahvalili dosadašnjoj predsjednici društva Mariji Marić i predali joj prigodan poklon.
Priredbi je prisustvovalo oko 100 zvanica.




Govor i neke njegove posebnosti u Slatini - feljton

Iguman Jovan Nedić, Selo Slatina kod Bosanskog Šamca i njena okolina, 1990

9.    Govor i neke njegove posebnosti u Slatini

      Govor tog stanovništva ima nekoliko osobina kojima se razlikuje od književnog govora. I Srbi i Hrvati govore srpskohrvatskim jezikom s tim što prvi govore ijekavski, a drugi ikavski. I danas se u izgovoru mogu čuti razni turcizmi, germanizmi, provincijalizmi itd. pa ću navesti neke primere karakteristične za ovo područje.
       Ima dosta reči koje se izgovaraju u Posavini dok se ređe mogu čuti u drugim krajevima, ili ako se upotreblјavaju imaju drugo ili suprotno značenje. Takvi primeri su: AMAN, vezn. – kao da, ASLI, pril. – biće da je, sva je prilika, BAJUKA – naziv za nepoznati insekat, BIBAC - ćuran (ž. r. biba), BOJ – sprat, kat, VOLUJAK – stog, plast (sena, slame), GAZ – malter od zemlјe i pšenične pleve, GOD – veliki praznik, GUJAVICA – glista, DALGA – talas, val, DEDER – u službi upitnog glagola moći 1. lice jedn. prezenta (Deder da vidim – Mogu li da vidim), DRAMČITI - molјakati, ZAKERATI –

Budućnost - Kladari Donji 0:2

Budućnost - Kladari Donji 0:2





Opomenuti igrači (klub, ime, prezime, minuta i uzrok)

FK"BUDUĆNOST"
br. 5 Todorović Petar (3500154) u 45.+1. min (Nesportsko ponasanje - prigovor glavnom sudiji)
br. 7 Ilišković Jovica (3502138) u 65. min (Nesportsko ponasanje - prigovor glavnom sudiji)
FK Kladari gornji
br. 6 Tešić Marko (3600599) u 45. min (Nedozvoljeno ostar start nad igracem broj 14)
br. 22 Tešić Milan (3600598) u 60. min (Nedozvoljeno ostar start nad igracem broj 9)
br. 23 Cvjetković Nikola (3601239) u 71. min (Nesportsko ponasanje - prigovor glavnom sudiji)

Isključeni igrači (klub, ime, prezime, minuta i uzrok) ili incident na utakmici

FK"BUDUĆNOST"
U 20 minutu nakon prigovora i pogrdnog obracanja glavnom sudiji sudija odstranjuje fizioterapeuta domacih Kertic Dalibora sa klupe Posle izlaska Kertic je nastavio sa psovkama i uvredama.

Pobjeda Mladosti u Doboju

Fudbaleri slatinske Mladosti pobijedili su na gostujućem terenu ekipu Sloge iz Doboja rezultatom 2:0 u okviru 25. kola fudbalske Druge lige RS – Zapad. 

Kolo prije kraja prvenstva Mladost zauzima treće mjesto na tabeli sa 46 osvojenih bodova. 
Naredno kolo Mladost će ugostiti Slobodu iz Novog Grada.




Opomenuti igrači (klub, ime, prezime, minuta i uzrok)

FK Sloga Doboj
nema
FK MLADOST
br. 10 Mišić Krsta (3501265) u 26. min (nesportsko ponašanje-udario loptu nogom nakon odluke glavnog sudije.)
br. 5 Huseinagić Elvis (3502087) u 79. min (nedozvoljen oštar start nad protivničkim igračem broj 25.)

Današnje stanovništvo - feljton

Iguman Jovan Nedić, Selo Slatina kod Bosanskog Šamca i njena okolina, 1990

8.    Današnje stanovništvo

      Stanovništvo Slatine, odnosno Posavine nije autohtono. Kao što je napred navedeno ono se u prošlosti nekoliko puta menjalo. Sadašnje stanovništvo počelo je naselјavati ove krajeve sredinom XVIII veka./20/ Ni ono se nije moglo odmah stabilizovati, jer su migraciona strujanja nastavlјena sve do kraja XIX veka. Zbog toga je nemoguće ustanoviti koji su rodovi u Slatini najstariji.
      Da je sadašnje stanovništvo zaista mlađeg porekla može se videti i na osnovu očuvanih spiskova o haračkim obveznicama iz 1851. godine iz 11 posavskih sela, a koje je pronašao i objavio dr Milenko Filipović 1938. godine./21/ Ovaj spisak predstavlјa redak dokumenat za Posavinu, jer pruža dragocene podatke o broju pravoslavnih domova po rodovima, o kućnim zadrugama, crkvenoj organizaciji itd. Iz dokumenta se vidi da je Slatina 1850. godine imala svega 179 pravoslavnih domova. Rodovi su retki sa dva i više domaćinstava kao i zadruge sa više generacija.

Popularni postovi