Pretraga

Arhiva članaka

8. Vidovdanski sabor

Gornja Slatina
Vidovdan, 2012. g.

Osmi Vidovdanski sabor započeo je u srijedu u 20 časova svečanom akademijom. Sabor je otvorila predsjednica ovogodišnjeg organizacionog odbora gospođica Petra Cvijanović. Prigodnom besjedom prisutnima se obratio slatinski sveštenik Dražen Stevanović. U umjetničkom dijelu programa nastupili su SPKD "Prosvjeta" iz Obudovca, folklorna sekcija "Srednja Slatina" i hor "Heruvimi" pod upravom Radeta Bosića. Recitalom o Vidovdanu publici se predstavio pjesnik Niko Bosić. Na kraju akademije kapiteni ekipa: "Panjika", Perica Mokrić i "Grbače" Ljubo Bosić obavezali su se na časnu, poštenu i vitešku borbu.

U četvrtak, sabor je nastavljen parastosom za poginule borce iz Gornje Slatine. Nakon parastosa govorili su Stanko Ilišković, predsjednik mjesne boračke organizacije, Savo Bosić, ratni komandant i Savo Minić, načelnik opštine.

Igre su tradicionalno započele trkom na 3 km u kojoj je prvi kroz cilj prošao Stanko Đukić a ekipa "Panjika" je osvojila prvi bod. Šahisti Panjika su takođe bili uspješniji od svojih rivala. Odbojkašice "Grbače" zabilježile su prvu pobjedu za svoju ekipu rezultatom 2:0 u setovima.
Fudbal je disciplina u kojoj su uspješniji bili takmičari iz Panjika. U konkurenciji juniora Panjik je pobijedio rezultatom 4:0. U konkurenciji seniora rezultat je bio 4:1 u korist Panjika. Jedino u konkurenciji veterana fudbaleri iz Grbače pobijedili su sa 2:0. U konkurenciji žena pobjeda je takođe pripala Panjiku a rezultat je bio 1:0.
U nadvlačenju konopa veću vještinu su pokazali Grbačani i pobijedili sa 2:0. U ispijanju piva brži su bili takmičari iz Panjika.
Ukupan skor ovogodišnjih igra je 6:3 u korist Panjika.
Bila je to šesta pobjeda ekipe Panjika. Interesantno je da su Grbačani pobijedili samo na prvim susretima a jedanput je rezultat bio neriješen.

Proslava Vidovdana je nastavljena slavljem ispred Doma kulture.

I ovaj Vidovdanski sabor pokazao se kao prelijepa manifestacija, dostojna imena a i stečene reputacije.

Posjeta predstavnika Vlade RS Srednjoj Slatini

Direktor Republičke uprave civilne zaštite, Milimir Doder, danas je u okviru radne posjete Opštini Šamac posjetio i mjesnu zajednicu Srednja Slatina. U Srednjoj Slatini su u toku radovi na deminiranju površina zagađenih minama. Osim njih u selu je i Plant-tim civilne zaštite koji radi na uklanjaju i raskrčivanju porušenih objekata u toku rata.

Direktor je izrazio zadovoljstvo što radovi na ovoj lokaciji teku planiranom dinamikom i bez većih problema. "Polovina snaga civilne zaštite RS radi u ovom selu.", u šali je primjetio direktor, obraćajući se predstavnicima lokalne vlasti.

Ljudski gubici u Drugom svjetskom ratu

Proučavajući izvore koji govore o Drugom svjetskom ratu  i ljudskim gubicima na području opštine Šamac, može se primjetiti da većina njih smatra da je ovo područje relativno dobro prošlo u ratu i da ukupni ljudski gubici nisu veliki. Kao mjesta sa većim gubicima spominju se: Bosanski Šamac, Srpska Tišina, Kruškovo Polje, Brvnik i Obudovac.
Mišljenja uglavnom proizilaze iz činjenica da su ti izvori u gubitke u rata ubrajali samo pripadnike NOP-a (Narodno oslobodilački pokret) i civilne žrtve rata. Pisanih podataka o drugim gubicima nije bilo - o njima nije bilo poželjno ni pričati.
Posle zadnjeg rata, novi istoričari i povjesničari računaju ljudske gubitke u ratu  na način da za gubitke ne smatraju pripadnike NOP-a i one koji pripadaju drugom narodu.

Nemam namjeru u ovom članku da demantujem te izvore niti da polemišem o ratu, o njegovom karakteru, o tome ko je žrtva a ko zločinac, na čijoj strani je bila pravda odnosno "krivda", niti ću davati kakvog suda o tome. Pokušaću popisati sve Srednjoslatince koji su poginuli i nestali u vihoru rata odnosno nakon rata a njihova pogibija ili nestanak imaju veze sa istim.

Spisak mi daje pravo da kažem: "Ljudski gubici Srednje Slatine u Drugom svjetskom ratu su OGROMNI!"

Nezaposlene žene pokrenule proizvodnju

ŠAMAC - Udruženje žena u mjesnoj zajednici Srednja Slatina kod Šamca pokrenulo je proizvodnju posteljine zahvaljujući Sporazumu koji je ova opština potpisala sa Međunarodnim crvenim krstom, kancelarija u Tuzli.
"Šijemo posteljinu, punimo jastuke i prodajemo, a tražimo i tržište van naše sredine. Zadovoljne smo jer smo sve nezaposlene, ali bi bile srećne da tu proizvodnju proširimo", kaže predsjednica Udruženja žena u Srednjoj Slatini Snježana Baškarić i napominje da materijal za šivenje posteljine kupuju same.
Ona je navela da su odmah nakon odobrenja projekta dobile mašinu i peglu za proizvodnju.
Riječ je o projektu „Podsticanje dijaloga i saradnje među lokalnim zajednicama 2011-2013. godine" za koji su u martu prošle godine Sporazum potpisali kancelarija Međunarodnog CK u Tuzli, opština Šamac i CK Šamac, a koji se odnosi na povratničke mjesne zajednice.
U povratničkoj mjesnoj zajednici Srednja Slatina švajcarski CK i opština Šamac finansirali su uređenje prostorija za rad Udruženja žena, a nakon toga realizovali aktivnosti oko uređenja prostora u Osnovnoj školi, kao i projekat igraonice za djecu.
Predsjednik Savjeta mjesne zajednice Srednja Slatina Predrag Pajić rekao je da će ovih dana biti realizovan i projekat svlačionice za FK “Sloga“ iz ovog mjesta, za koji je švajcarski CK izdvojio 10.000 KM za građevinski maretijal, a radove plaća opština Šamac.
Prema njegovim riječima, u Srednjoj Slatini tenutno živi 450 stanovnika među kojima su Srbi, Hrvati i izbjeglice, a prije rata je živjelo 1.300 stanovnika.
Udruženje žena broji 12 članica, koje su sve nezaposlene.
FK “Sloga“ postoji od 1959. godine, a nakon što je početkom rata prestao sa radom obnovnjen je 1996. godine.

Izvor: Nezavisne novine

Folklorni susreti "Slatina 2012"

Subota, 02.06.2012. g.
U organizaciji Mjesne zajednice Srednja Slatina, Udruženje žena Srednja Slatina i Folklorne sekcije Srednja Slatina održani su folklorni susreti "Slatina 2012". Pokrovitelji ove manifestacije bili su Švajcarski crveni krst i Skupština opštine Šamac. Susreti su održani prvi put u našem selu i organizator ima namjeru da oni postanu tradicionalni.
Cilj ove manifestacije je da okuplja djecu i ljubitelje folklora koji čuvaju i njeguju tradiciju i kulturnu baštinu ovih prostora.
Svakako da na ovaj način želimo da promovišemo i naše selo kao mjesto gdje običaji, tradicija i kulturno stvaralaštvo nisu zaboravljeni.

Popularni postovi