Prema riječima Steve Bogdanović, poljoprivrednika iz Gornje Slatine, proizvodnja pšenice je bila skupa i neisplativa zbog visoke cijene đubriva i sjemenske pšenice, koja je koštala oko 1,5 marku po kilogramu. On kaže da je otkupna cijena pšenice od 40 feninga po kilogramu nedovoljna da pokrije troškove ulaganja, pa su neki poljoprivrednici odlučili da sačekaju sa prodajom, nadajući se boljoj cijeni.

Agronom i proizvođač Nemanja Bijelić tvrdi da je ova godina bila ekstremno loša za strna žita, posebno za pšenicu, koja je bila izložena obilnim padavinama, koje su uticale na loš rast i razvoj biljke. Bijelić kaže da je pšenica bila podložna i raznim bolestima i štetočinama, koje su dodatno smanjile prinos i kvalitet. On navodi da je prosječan prinos pšenice po hektaru bio oko 3 tone, što je za 2 tone manje od očekivanog. On dodaje da je pšenica bila i slabo kvaliteta, sa hektolitarskom masom od 65 do 76 kilograma i proteinom od 10 do 11 posto, što je ispod standarda. 

Poljoprivrednici se nadaju da će naredna godina biti bolja za pšenicu, ali i da će država i nadležne institucije uraditi nešto da im pomognu u prevazilaženju teškoća. Oni traže da se obezbijedi subvencionisano seme i đubrivo, kao i da se poveća otkupna cijena pšenice, koja bi omogućila da se pokriju troškovi proizvodnje i da se ostvari neka dobit.