Đuka Lajić: Skica za portret jednog terenskog agronoma

Đuka Lajić, agronom Odsjeka za unapređenje poljoprivrede grada Prijedora većinu svoga radnog vremena provodi na terenu dajući savjete proizvođačima kako da dođu do veće i kvalitetnije proizvodnje

Osmijeh joj krasi lice i kad joj je teško. Vrijedna je i uporna da se postigne uspjeh. Strpljiva, toleranta i ljubazna. Njeguje međusobno povjerenje i poštovanje prema ljudima. Njena najveća imovina je veliko agronomsko znanje potvrđeno u praksi, koje nesebično prenosi u prijedorska sela u cilju ekonomske održivosti i bolje životne budućnosti brojnih poljoprivrednih gazdinstava sa kojima sarađuje. I u tome uspjeva. Ukratko, to bi bila skica za portret Đuke Lajić, agronoma Odsjeka za unapređenje poljoprivrede Gradske uprave Prijedor.

Za razliku od velikog broja naših agronoma koji svoje radno vrijeme provode u kancelarijama baveći se pretežno administrativnim ili nekim drugim poslovima izvan struke, Đuka Lajić jedan je od rijetih agronoma koja već desetak godina, gotovo dvije trećine svog radnog vremena provodi na terenu, kod proizvođača u oko 70 prijedorskih sela, prenoseći im znanje o tome kako da uvećaju proizvodnu moć svojih imanja. Riječ je o praktičnim uputstvima koje preporučuje na licu mjesta, a odnose se na zaštitu bilja, strnih žita i kukuruza, povrća na otovrenom i u plastenicima, kao i voća. Osim toga, Đuka daje savjete u vezi sa unapređenjem proizvodnje, pripreme zemljišta, đubrenja i svjetve. Ipak, ljudi je najčešće traže kada se na biljkama pojave razne štetočine i bolesti, jer ljekar za bilje je Đukina uža specijalnost.

PLASMAN DA PRATI PROIZVODNJU

- U saradnji sa poljoprivrednicima posebnu pažnju posvećujem preciznim savjetima u vezi sa upotrebom sredstava za zaštitu bilja, što treba obaviti u pravo vrijeme i u odgovarajućoj količini kako bi se došlo do planiranih i količina i kvaliteta proizvodnje kao i da proizvodi budu zdravstveno bezbjedni i ukusni – kaže nam Đuka.

– Posebno sam ispunjena zadovoljstvom kad i pored vremenskih i klimatskih rizika, zahvaljujući kvalitetnoj saradnji, proizvođači ostvare dobre rezultate. Veliki broj proizvođača u prijedorskim selima tokom posljednjih nekoliko godina uveliko je modernizovao poljoprivrednu proizvodnju uvođenjem novih sorti i tehnologija, čime su povećani prinosi svih usjeva. Osim odličnih rezultata u proizvodnji mlijeka, intenzivno se razvija i proizvodnja povrća i voća. Samo pod plastenicima u prijedorskim selima danas je više od deset hektara na kojima se proizvodi povrće.

Protekle godine grad Prijedor je, između ostalog, donirao za 20 proizvođača plastenike po sto kvadratnih metara površine. Međutim, objašnjava Đuka, kada se i ostvare solidni rezultati, onda se javlja problem plasmana zbog neorganizovanog otkupa i nesređenog tržišta. Po njenom mišljenju, trebalo bi da budemo još konkurentiji i da pronalazimo puteve za izvoz. Doduše, bilo je nekih pokušaja da se izvozi jabuka u Rusiju, ali na tome se stalo. Činjenica je da nam nedostaju specijalizovane zadruge koje bi morale da budu efikasni oraganizatori proizvodnje i izvoza, fali i veća profesionalizacija rada u poljoprivredi. Da bismo bili konkurentniji na svjetskoj pijaci, neophodna su, prije svega, znatnija ulaganja u poljoprivrednu proizvodnju i preradu, ističe Đuka.

A da su i kod nas mogući pomaci ka većoj, kvalitetnoj i konkurentnijoj proizvodnji i izvozu, dovoljno govori svjež primjer proizvodnje krastavaca kornišona na teritoriji grada Prijedora i drugih opština, gdje je ulaganja i garantovan otkup obezbijedio jedan njemački proizvođač.

I KORNIŠONI DONOSE ZARADU

- U 2015. godini krenulo se sa devet proizvođača, a u 2016. godini taj broj je povećan na 45.
Proizvođači su obrađivali po jedan dunum, a njemčka firma garantovala je otkup, obezbijedila rasad, foliju, sistem za navodnjavanje, mreže, đubrivo, zaštitna sredstva i stučni nadzor. Iako u nepovoljnim klimatskim uslovima, ostavreni su solidni prinosi – u prosjeku oko šest tona po dunumu. To znači da je tokom sezone od tri mjeseca branja korinišona ostvaren prihod od oko pet hiljada KM, a oni najbolji koji su proizveli od 8-10 tona korinišona po dunumu zaradili su po sedam hiljada KM. Isplata se vršila sedmično, pa je i to doprinijelo većoj motivaciji za ovaj posao. Većina proizvođača na ovom primjeru uvjerila se u isplativost ovoga posla, pa se u idućoj godini očekuje još veći broj zainteresovanih. Ova proizvodnja značajna je i za grad Prijedor jer je 45 poljoprivrednih proizvođača našlo sezonsko zaposlenje i solidnu zaradu– obavijestila nas je Đuka.

Tako govori i radi teresnki agronom Đuka Lajić. Ljubav prema selu i poljoprivredi satkana je u rodnom selu Srednja Slatina kod Šamca, kada je tokom osnovnog i srednjeg školovanja pomagala roditeljima u svim poljoprivrednim radovima na imanju. To ju je opredijelilo da studira poljoprivredu. Diplomirala je na Poljoprivrednom fakultetu u Beogradu na Odseku za zaštitu bilja i prehrambene proizvode. Kao mladi agronom teorijsko znanje stečeno na fakultetu povezivala je sa praktičnom proizvodnjom pšenice, kukuruza, soje, povrća i industrijske vrbe na površinama od tri i po hiljde hektara kombinata ,,PIK“ Šamac. Nakon decenije rada i usavršavanja u struci na njivama pomenutog kombinata, sticajem životnih okolnosti obrela se u Prijedoru. Kao stručnjaka i čovjeka uvažavaju je i kolege i seljaci.

Svoj život Đuka je posevetila djeci, kćerki Slavici i sinu Mihajlu, te radu u poljoprivredi.

U slobodno vrijeme bavi se atletikom, trčanjem na duge staze – po deset kilometara. Zato je znanjem i dobrom kondicijom uvijek spremna na maraton, jer sprintom se ne ide do duge brazde i agrarnog preporoda.

Labels: Ličnosti

0 comments :

Постави коментар

Пријавите се на: Објављивање коментара ( Atom )

Pretraga

Kategorija članaka

Arhiva članaka

Omiljene stranice