Popis stanovništva u Slatini - 1948

Šta se dogodilo sa Slatinom nakon Drugog svjetskog rata? Ko je ostao, a ko nestao iz statističkih podataka? Prvi poslijeratni popis stanovništva iz 1948. godine pruža odgovore na ova pitanja.

Rezultati popisa stanovništva odnose se na stanje na dan 15. marta 1948. godine. Popisnica je sadržavala 13 pitanja i omogućila je sveobuhvatan uvid u demografske karakteristike stanovništva poslije ratnih razaranja i društvenih promjena. Popis je imao za cilj utvrditi stvarno stanje stanovništva nakon ratnih zbivanja i omogućiti planiranje obnove zemlje. Ovaj popis ima poseban značaj jer predstavlja demografsku sliku Jugoslavije nakon najvećih ratnih gubitaka u istoriji ovog prostora. Između popisa iz 1931. godine i ovog iz 1948. godine dogodile su se dramatične promjene - Drugi svjetski rat, Holokaust, masovne migracije stanovništva, agrarna reforma i uspostavljanje novog društvenog sistema.

Rezultati popisa stanovništva iz 1948. godine prikazani su kao statistički podaci prema administrativno-teritorijalnoj podjeli zemlje koja je važila 15. marta te godine. Mjesni narodni odbor (MNO) Slatina Gornja pripadao je srezu Bosanski Šamac. MNO Slatina Gornja obuhvatao je sela: Gornja Slatina, Srednja Slatina, Donja Slatina i Kornica.

Mjesni narodni odbori predstavljali su osnovnu jedinicu lokalne samouprave u novom društvenom sistemu i zamijenili su raniji sistem lokalnih vlasti. Djelovali su kao organi narodne vlasti na nivou grupa sela ili manjih teritorijalnih jedinica, odgovorni za sprovođenje odluka viših organa i rješavanje lokalnih pitanja u skladu sa principima narodnooslobodilačke borbe i socijalističke izgradnje.

Rezultati su sledeći:

Naselje	Domaćinstava	Stanovnika	Muških	Ženskih	Prosječno po domaćinstvu
Slatina Gornja	337	1891	967	924	5.61
Slatina Srednja	240	1327	633	694	5.53
Slatina Donja	123	634	303	331	5.15
Kornica	135	744	353	391	5.51
Ukupno	835	4596	2256	2340	5.50

Demografska slika našeg kraja: Period 1931-1948. u svjetlu brojeva

Popisi stanovništva pružaju surove, ali iskrene uvide u našu prošlost. Analiza demografskih promjena u naseljima između 1931. i 1948. godine otkriva određene trendove i oslikava priču o jednom od najtežih perioda naše istorije – Drugom svjetskom ratu.

Iako ne postoje zvanični podaci o nacionalnoj strukturi po naseljima za 1948. godinu, možemo uraditi snažnu komparativnu analizu na osnovu ukupnih brojeva koje imamo.

1. Ukupni rast stanovništva po naseljima (1931-1948)

U periodu od 1931. do 1948. godine, ukupno stanovništvo u naseljima Gornja Slatina, Srednja Slatina, Donja Slatina i Kornica poraslo je sa 3.946 na 4.596, što predstavlja ukupan rast od 16,47%.

Međutim, rast nije bio ravnomjeran po naseljima:

Kornica je zabilježila najveći porast broja stanovnika od 33,10%, sa 559 na 744 stanovnika.

Gornja Slatina je imala značajan rast od 15,02%, sa 1644 na 1891 stanovnika.

Srednja Slatina je porasla za 14,40%, sa 1160 na 1327 stanovnika.

Donja Slatina imala je rast od 8,75%, sa 583 na 634 stanovnika.

2. Promjene u nacionalnoj strukturi (1931-1948)

Analiza ukupnog stanovništva za sva naselja zajedno otkriva promjene u nacionalnoj strukturi, što je posebno zanimljivo s obzirom na period. Prema popisu iz 1931. godine, Srbi su činili 62,67% stanovništva, a Hrvati 37,10%.

Do 1948. godine, ukupna nacionalna slika se promijenila:

Broj Srba porastao je sa 2.473 na 2.818, dok se njihov udio u ukupnom stanovništvu smanjio na 61,31%.

Broj Hrvata porastao je sa 1.464 na 1.766, a njihov udio u ukupnom stanovništvu je porastao na 38,42%.

Analiza je urađena na osnovu podataka iz zvaničnih publikacija u kojima su objavljeni rezultati popisa.

	1931				1948
Naselje	Ukupno	Srbi	Hrvati	Ostali	Ukupno	Srbi	Hrvati	Ostali
Gornja Slatina	1644	1610	25	9	1891	N/P	N/P	N/P
Srednja Slatina	1160	270	890	0	1327	N/P	N/P	N/P
Donja Slatina	583	583	0	0	634	N/P	N/P	N/P
Kornica	559	10	549	0	744	N/P	N/P	N/P
Ukupno	3946	2473	1464	9	4596	2818	1766	12

Tabela: Podaci iz službenih publikacja                                        N/P - nema podataka

Zaključak: Šta nam govore brojevi?

Popis iz 1948. godine nije samo niz podataka, već priča o otpornosti i oporavku našeg kraja nakon rata. Iako su stradanja ostavila duboke tragove, demografski podaci ukazuju na postepeni rast i oporavak stanovništva u posleratnom periodu.

Brojke takođe pokazuju promjene u nacionalnoj strukturi stanovništva. 

Zanimljivo je primijetiti da rast stanovništva nije bio ravnomjerno raspoređen – Kornica je, na primjer, zabilježila najveći porast stanovništva tokom ovog perioda.