U toku 1954. godine osnovana je Zemljoradnička zadruga S.O.J. sa sjedištem u Srednjoj Slatini. Osnivanje zadruge odobreno je rješenjem Narodnog odbora srez Gradačac broj: 8339/54.
Zadruga je upisana kod Okružnog privrednog suda u Tuzli pod
brojem R 1015/54.
Osnovne djelatnosti bile su:
- Prodaja industrijske robe na malo
- Otkup poljoprivrednih proizvoda
- Unapređenje poljoprivredne proizvodnje na području djelovanja
👥 Ko su bili prvi zadružni rukovodioci?
Za članove Upravnog odbora imenovani su mještani:
- Despić Despo
- Bošnjak Marijan
- Jurić Anto
Svi oni bili su ovlašteni i za zastupanje i potpisivanje u ime zadruge, što
potvrđuje da je vođenje bilo povjereno ljudima iz same zajednice.
✅ Zvanična saglasnost
Osnivanje zadruge odobreno je
rješenjem Narodnog odbora sreza Gradačac, pod brojem
8333/54.
📄Službeni list NR BiH, br. 26 od 3.12.1955.
📜 Još ponešto o zadruzi...
📅 1956 – Izbor novog upravnog odbora
Na redovnoj godišnjoj skupštini Zemljoradničke zadruge iz Srednje Slatine, održanoj 11. marta 1956. godine, izabran je novi upravni odbor u sastavu: David Baćić (predsjednik), Juro Bubalović, Marko Đogaš, Juro Bošnjak, Mihajlo Mikić, Mato Ćavarović, Niko Marić, Jozo Gagulić i Niko Galić.
Za potpisivanje i zastupanje zadruge ovlašteni su: David Baćić, Juro Bubalović i Marko Đogaš.
📄 Službeni list NR BiH, br. 21 od 11.10.1956.
🏪 1956 – Otvaranje četiri trgovačke jedinice
Krajem 1956. godine, zadruga značajno širi svoju djelatnost otvaranjem četiri prodavnice, uz saglasnost Narodnog odbora opštine Gradačac.
Rješenjem broj 174/56 registrovane su sljedeće jedinice:
-
Prodavnica br. 1 – Srednja Slatina
Poslovođa: Mirko Miličević
-
Prodavnica br. 2 – Orlovo Polje
Poslovođa: Marjan Gagulić
-
Prodavnica br. 3 – Tramošnica Donja
Poslovođa: Žarko Bošnjak
-
Prodavnica br. 4 – Tramošnica Gornja
Poslovođa: Pero Vidaković
Rješenja potpisuju: David Baćić (predsjednik), Đuro Bubalović (upravnik) i Marko Đogaš.
📄 Službeni list NR BiH, br. 31 od 22.12.1956.
🌿 1957 – Članstvo u poslovnom savezu „Biljoproizvod“
Zemljoradnička zadruga Srednja Slatina 1957. godine postaje članica Poslovnog saveza zemljoradničkih zadruga za biljnu proizvodnju „Biljoproizvod“, sa sjedištem u Brčkom.
📄 Službeni list NR BiH, br. 17 od 10.5.1957.
👥 1958 – Novi upravni odbor i nove ovlaštene osobe
Na skupštini održanoj 13. aprila 1958. godine izabran je novi upravni odbor: Đorđe Lazarević (predsjednik), Pero Tomašević (upravnik), Marko Božić, Petar Vasiljević, Marko Zubak, Pavo Ivanković, Jozo Gagulić, Luka Zupković, Ivo Josipović, Pero Bubalović i Jozo Čerkez.
Za potpisivanje i zastupanje ovlašteni su: Đorđe Lazarević, Pero Tomašević, Vid Kašterović i Jozo Gagulić.
Istovremeno se briše pravo potpisivanja sljedećim osobama: Juro Bubalović i Niko Bošnjak.
📄 Službeni list NR BiH, br. 17 od 11.10.1958.
🏷️ 1958 – Osnivanje otkupne stanice
Odlukom Zadružnog savjeta od 26. jula 1958. godine osnovana je Otkupna stanica br. 1 Zemljoradničke zadruge Srednja Slatina sa sjedištem u Donjoj Tramošnici.
Poslovođa stanice bio je Anto Marjanović, upravnik Pero Tomašević, a predsjednik zadruge Đorđe Lazarević.
📄 Službeni list NR BiH, br. 39 od 18.10.1958.
✒️ 1960 – Nova ovlaštenja za potpisivanje
Za zastupanje i potpisivanje u ime zadruge ovlašteni su: Ivo Gagulić (predsjednik upravnog odbora) i Mato Gagulić Marka (komercijalista zadruge).
Istovremeno se briše pravo potpisivanja za: Despi Despić, Anti Jurić, Davidu Baćić, Marku Đogaš, Đorđi Lazarevića, Vidu Kašterović, Jozi Gagulić i Niki Bošnjak.
📄 Službeni list NR BiH, br. 26 od 1.6.1960.
🔚 1961 – Pripajanje zadruzi Gradačac
Zemljoradničke zadruge Srnice, Skugrić Donji, Zelinja Donja, Srednja Slatina, Mionica i Gornji Žabar sa svim svojim pravima i obavezama pripojene su Zemljoradničkoj zadruzi Gradačac, a dotadašnje zadruge se brišu iz registra.
📄 Službeni list NR BiH, br. 46 od 24.11.1961.
🏛️ 1964 – U sastavu ZZ „Agrozad“ Gradačac
Od 1964. godine Zemljoradnička zadruga Srednja Slatina posluje u sastavu Zemljoradničke zadruge „Agrozad“ iz Gradačca.
📄 Službeni list SR BiH, br. 26 od 24.4.1964.
🌾 Šta je značila jedna zadruga u to doba?
U godinama nakon Drugog svjetskog rata, zemljoradničke zadruge bile su temelj obnove i razvoja sela. Omogućavale su zajednicama da zajednički trguju, organizuju proizvodnju i dobiju podršku za modernizaciju poljoprivrede.
Zemljoradnička zadruga u Srednjoj Slatini bila je dio tog šireg pokreta – primjer kako je lokalna zajednica doprinosila ekonomskom i društvenom razvoju.
🔚 Zaključak
Osnivanje Zemljoradničke zadruge 1954. godine predstavlja važan korak u istoriji Srednje Slatine. Ova zadruga nije bila samo privredno preduzeće, već i stub zajedničkog napretka i simbol organizovanosti sela u doba izgradnje nove Jugoslavije.
Нема коментара:
Постави коментар