GRADINA je arheološki lokalitet u Gornjoj Slatini kod Šamca. Na ovom lokalitetu pronađeni su ostaci koji upućuju na naselje iz neolitskog doba. Postoji više lokaliteta koja nose naziv "gradina", a radi se o nekadašnjim naselјima koja su podizana na uzvišenjima i teško pristupačnom prostoru. Mnoga su utvrđivana zemlјanim bedemima ili dubokim rovovima. Ovakav tip naselјa nazivan je "gradina".
Za ovaj lokalitet vezuju se razna predanјa od toga da se radi o gradu Vjetrović Stjepana *1, te o gradu Marije Terezije, da u Gradini ima zlatni razboj na kojem tka djevojka, da se nalazi skriveni magacin sa dukatima itd.
Mjesto je u selu poznato kao Tuzlakovića gradina, zato što je u novije doba zemlјište vlasništvo Tuzlakovića.
IZVORI: Cvijetin Jovanović, Slatina u slici i riječi - rukopis (Arhiv SAN, Etnografska muzejska građa br. 335, Beograd).
LITERATURA: Beleć B. Branko, dr Borovčanin Drago i dr. Modriča sa okolinom u prošlosti, str. 11-13, Modriča 1986; Iguman Jovan Nedić, Selo Slatina kod Bosanskog Šamca i njena okolina, str. 17, 90, Beograd 1990.
*1 Stjepan Berislavić upravlјao ovim krajevima do 1521. godine.
Arheološko istraživanje ovog lokaliteta obavlјeno je 1957. godine, pod nadzorom dr Alojzija Benca. Tom prilikom pronađeno je praistorijsko oruđe: kamene sjekire od kvarca, nožići od kremena, strugalice, keramika sa vrlo lijepim geometrijskim ukrasima, i dr. Na osnovu toga je utvrđeno da naselјe pripada kasnom neolitskom dobu. Dr Benc tvrdi da postoje dvije kulturne faze života. Starija datira iz trećeg milenijuma prije Hrista i pripada vinčanskoj kulturi. Stanovništvo toga doba pripadalo je rasnom tipu mediteranaca, nižeg rasta, vitkog stasa, a tamne puti. Bavili su se zemlјoradnjom. Druga je nešto mlađa. Pripada vremenskom periodu 2500-2000 godina prije Hrista.
Gradina u Gornjoj Slatini dovodi se u vezu sa ostalim naselјima u sjeveroistočnoj Bosni koja pripadaju kostolačkoj kulturi.
Gradina u Gornjoj Slatini dovodi se u vezu sa ostalim naselјima u sjeveroistočnoj Bosni koja pripadaju kostolačkoj kulturi.
Za ovaj lokalitet vezuju se razna predanјa od toga da se radi o gradu Vjetrović Stjepana *1, te o gradu Marije Terezije, da u Gradini ima zlatni razboj na kojem tka djevojka, da se nalazi skriveni magacin sa dukatima itd.
Mjesto je u selu poznato kao Tuzlakovića gradina, zato što je u novije doba zemlјište vlasništvo Tuzlakovića.
IZVORI: Cvijetin Jovanović, Slatina u slici i riječi - rukopis (Arhiv SAN, Etnografska muzejska građa br. 335, Beograd).
LITERATURA: Beleć B. Branko, dr Borovčanin Drago i dr. Modriča sa okolinom u prošlosti, str. 11-13, Modriča 1986; Iguman Jovan Nedić, Selo Slatina kod Bosanskog Šamca i njena okolina, str. 17, 90, Beograd 1990.
*1 Stjepan Berislavić upravlјao ovim krajevima do 1521. godine.
Нема коментара:
Постави коментар